fbpx

Društvo

Bavili smo se šejhul-islamima (imali smo ih dvojicu, po nekima i trojicu), reisul-ulemama, kadi-askerima (bilo ih je dvadesetak), muftijama, istaknutim kadijama, muderisima, šejhovima, učenjacima, piscima i pjesnicima koji su pisali na orijentalnim jezicima, upravnim službenicima, vakifima iz reda uleme (više od stotinu alima izgradilo je džamiju u raznim dijelovima BiH i okruženja), kaligrafima i produktivnijim prepisivačima orijentalnih rukopisa, kurra-hafizima, majstorima iluminacije i tako redom. Ciljano vrijeme je od pojave islama na našim prostorima do 2014. godine. Najstariji obrađeni alim jeste Mevlana Ajas (umro 1470), a najmlađi dr. Ahmed Aličić (umro 2014)”

Bio je prvoklasan intelektualac, naučnik, filolog, prevodilac, prosvjetni radnik i prosvjetitelj koji se, bez obzira na sve prepreke tadašnjih nacionalista, borio za demokratiju i jednakost. Bio je neumoran pisac, organizator i animator koga su mnogi pošteni ljudi u tadašnjoj Jugoslaviji i šire poštovali zbog autentičnosti i smjelosti u propagiranju ne samo kulture i nauke nego i zbog njegovih naprednih ljevičarskih stavova

Želio bih pojasniti da se ovdje očito radi o tome da jedna grupa asocijacija koja je imala svog kandidata pravi bespotrebnu dramu. Očito su oni shvatili da njihov kandidat ne može dobiti dovoljno podrške na izborima, pa su onda protestno napustili Skupštinu. Da pojasnim, ukupan broj delegata koji predstavljaju 9 spomenutih udruženja iznosi 17. Da su ostali na Skupštini i glasali za svog kandidata, imali bi 17 glasova, što nije bilo dovoljno naspram podrške od 33 glasa, koju je ovaj tim imao

Naime, Nihad Aličković je u okviru “AntiDayton pokreta” organizirao podjelu paketića sa slatkišima domaće proizvodnje za povratničku djecu u Derventi. Prilikom podjele paketića načinjen je kratak video u kojem Nihad Aličković, između ostalog, navodi: “Nalazimo se u Derventi, na okupiranom prostoru Republike Bosne i Hercegovinu, u tzv. Republici Srpskoj, u kojoj odrastaju djeca i generacije Bošnjaka koji čuvaju svoj nacionalni identitet od nestanka...”

Shvatajući koliko je nacionalizam isprepleten s vjerom i kako se može upotrijebiti strogi kodeks ponašanja muslimana da bi se pomoglo širenje boljševizma, Lenjin je pokrenuo kampanju kako bi uvjerio većinski muslimanske pokrajine da njihova sigurnost i budućnost leže u boljševizmu. Lokalna autonomija bila je dopuštena, petak je prepoznat kao dan odmora i molitve u muslimanskim regijama, a sveti predmeti koje je zaplijenila carska vlast vraćeni su

Teme stripova koje je Muminović radio mijenjale su se sa sistemima u zemlji. Talent i ljubav prema stripu doveli su ga u zgode i nezgode kojih se sada kao penzioner s osmijehom sjeća. Muminović je ispisao tomove o bosanskohercegovačkom stripu i spada u doajene devete umjetnosti.

Rječnik je objavljen početkom 2019. godine u izdanju Omladinske kulturne asocijacije Bošnjaka u Makedoniji “Šadrvan” iz Skoplja. “Ovo leksikografsko djelo predstavlja standardni dvojezični rječnik, nudi odrednicu odabranog leksičkog fonda u skladu s osnovnom namjenom. Zamišljen kao potpuni rječnik, nudi bilježenje svih leksema potvrđenih u korpusu u aktuelnom trenutku u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Rječnik nesumnjivo ima veliku upotrebnu vrijednost”, kaže autorica

Žena Bošnjakinja poseban je fenomen. Malo je ko toliko predeverao i istrpio, malo je ko tako odlučno zasukao rukave i dao sve od sebe, a opet ostao marginaliziran kao bošnjačke žene. Stoljećima su naše kuće i naša čeljad stajali na plećima Bošnjakinja koje su ponosno, uzdignute glave i dostojanstveno čuvale naš obraz, našu vjeru i naš narod

Premijer nikako da se izbori s pitanjem paušala koji se, iz nekog misterioznog razloga, pokazuju kao Ahilova peta njegove političke karijere. Paušalima skloni Forto, predlagao je prije dvije godine, još dok je bio zastupnik Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukidanje paušala zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo.

Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, a u okolini Prijedora, odakle je rodom, 2012. godine podigla je voćnjak na vlastitom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 stabala. Već 2016. godine Enisa je osnovala firmu “Agroplus”. Renata Skoko odselila je kao samohrana majka s djetetom školskog uzrasta nedavno u Njemačku. Pošto ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići da radi a da ne traži vizu. U Sarajevu je radila u privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je njegovateljica