Otac je natuknuo kako ima dobar predosjećaj, a i jackpot je višemilionski. Da bi se približio ili donekle odobrovoljio oca, odlučio je da i on dadne svoj doprinos, pa je na jednom listiću izbacio dva broja i zaokružio druga dva, pravdajući se kako su to njegovi sretni brojevi
Kulen-Vakuf bio je poprište genocidnog zločina. Genocid koji su, paradoksalno, počinili Srbi u genocidnoj hrvatskoj državi. U svijesti običnog čovjeka, mir u području koje “vječno ratuje” značajno je postignuće. Ispisivanje Brozovog imena u drvetu ili kamenu svojevrsna je hamajlija, hodžin zapis protiv uroka u zlim vremenima
“Danas imate narative koji govore da su Bošnjaci konstruirali nekakav bogumilski mit, što je apsolutna besmislica. To je podvala koja je zasnovana na ideološkim, a ne na činjeničnim osnovama. Lingvisti su, uz historičare, dosad najviše doprinijeli rasvjetljavanju ovog perioda, a, uz ova, potrebna su nam još i valjana književnokritička, antropološka, etnološka istraživanja. Naš nemar prema ovom kulturnom naslijeđu potvrđuje i činjenica da mi do danas nemamo transkripciju bosanske verzije Aleksandride, koja se trenutno nalazi u Berlinu, a ovaj viteški roman mogao bi biti odlično štivo za naše srednjoškolce”
Trudio sam se da naučim bosanski, iako je bilo mnogo komičnih situacija. Zamislite samo situaciju gdje jedan Amerikanac traži čaj od šipka. Uglavnom, za ljude ovdje koji su došli iz Bosne i Hercegovine, moje Bosance, mogu reći da su vrijedni, duhoviti i nevjerovatno gostoljubivi, kod njih uvijek ima bujruma, dočekuju te u svojoj kući kao rođenog brata, ispraćaju s osmijehom, riječima alahimanet i dođi nam opet”, kaže na kraju Ron ili Amir Amerikanac, koji više od 20 godina radi s izbjeglicama, najviše Bošnjacima
U Hrvatskoj je već neko vrijeme u prodaji knjiga koja se bavi pregledom ratnih fotografija nastalih od Dubrovnika, Vukovara, Osijeka, Mostara, Sarajeva, Brčkog, Srebrenice, do Bagdada, Kabula, Bejruta. Prikazane su autentične fotke, uključujući i one potencijalno uznemirujuće. Ono što knjigu čini pogodnom za studente žurnalistike, sociologije, etike i fotografije jesu prateća objašnjenja o pozadini nastanka ponuđenih fotografija, o političkim manipulacijama i zloupotrebama fotografija. Analiza fotografija potkrijepljena je razgovorima s nekima od autora, a među njima su svjetski renomirana imena ratne fotografije
Čuvanje obilježja znak je civiliziranosti svakog društva i pokazatelj spremnosti na suživot. Zato se u Krajini nadaju da će ovim činom kod svojih komšija Srba pokrenuti svijest i probuditi iskru ljudskosti koja će ih okrenuti ka tome da ubuduće biraju opciju mira
“Na našu radost, djeca u manjem bh. entitetu svjesna su činjenice ko su i kojem narodu pripadaju, kao i činjenice da se oni ni po čemu ne razlikuju od svojih vršnjaka bošnjačke nacionalnosti u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Razlika je jedino u tome što djeca u manjem bh. entitetu na teži način dolaze do ostvarenja svojih prava”, tvrdi Crnčalo-Lisica
Podjela na bijele i crne Turke jedna je od usvojenih popularno-socioloških podjela turskog društva, koja s bojom kože nema nikakve veze, nego su “boje” markeri isključivo socijalnih kategorija. Bijeli su “urbana populacija, koja prihvata progresivne, sekularne, zapadne, republikanske vrijednosti”, dok su crni “konzervativni, islamistički i tipično oni manje obrazovani među originalno ruralnom anadolijskom populacijom”, kaže Wikipedija, besplatna online enciklopedija za površne
Nije logično ciljati na više instance vlasti u kojima se neizostavno mora koalirati s pobjedničkim HDZ-om i SNSD-om, a odbijati koaliranje sa strankama koje imaju nacionalni predznak. Upravo je tako, nelogično dakle, SDP artikulirao svoj odnos prema mogućem sastavljanju vlasti. Pošto je ovakav pristup uz svu nelogičnost i nemoguć, zašto bi onda SDP bio protiv koalicije sa SDA, koja je jasno i glasno “pružila ruku” odgovornim prodržavnim politikama?!
Tretirajući rasplet kosovske i bh. krize kao šansu za konačno uređenje odnosa Hrvatske sa Srbijom, Stier, ustvari, ukazuje da cilj vanjske politike Hrvatske treba biti postizanje “balansa” s efektima ispravljanja granice Hrvatske. Bivšem šefu hrvatske diplomatije Stieru patrioti Bosne i Hercegovine trebaju se “zahvaliti” što je, prema naprijed navedenom, jasno iskazao teritorijalne pretenzije Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, što je ideološka osnova i politički smjer “tajnovite” saradnje Čovića s Dodikom i Vučićem
