Neko bi mogao pomisliti da je čudno to što Konaković danas u svoju odbranu koristi tekstove tipova čije je djelovanje do jučer nazivao katastrofalnim, da je ljigavo danas koristiti usluge osoba koje si do jučer označavao kao subverzivne, da je neukusno tvrditi da si na “Alijinom putu” dok ti medijski PR rade oni koji imaju zadatak rušenja “Alijinog naslijeđa”.
Ipak, javnost je ostala zapanjena zloupotrebom vjerske institucije u ovom procesu i blokadom magistralnog puta efendija Islamske zajednice sa stotinjak pristalica koji su pozivani na protest prošlog petka putem hutbi u prijepoljskim džamijama koje su pod kontrolom Islamske zajednice u Srbiji.
Trudio sam se da naučim bosanski, iako je bilo mnogo komičnih situacija. Zamislite samo situaciju gdje jedan Amerikanac traži čaj od šipka. Uglavnom, za ljude ovdje koji su došli iz Bosne i Hercegovine, moje Bosance, mogu reći da su vrijedni, duhoviti i nevjerovatno gostoljubivi, kod njih uvijek ima bujruma, dočekuju te u svojoj kući kao rođenog brata, ispraćaju s osmijehom, riječima alahimanet i dođi nam opet”, kaže na kraju Ron ili Amir Amerikanac, koji više od 20 godina radi s izbjeglicama, najviše Bošnjacima
U Hrvatskoj je već neko vrijeme u prodaji knjiga koja se bavi pregledom ratnih fotografija nastalih od Dubrovnika, Vukovara, Osijeka, Mostara, Sarajeva, Brčkog, Srebrenice, do Bagdada, Kabula, Bejruta. Prikazane su autentične fotke, uključujući i one potencijalno uznemirujuće. Ono što knjigu čini pogodnom za studente žurnalistike, sociologije, etike i fotografije jesu prateća objašnjenja o pozadini nastanka ponuđenih fotografija, o političkim manipulacijama i zloupotrebama fotografija. Analiza fotografija potkrijepljena je razgovorima s nekima od autora, a među njima su svjetski renomirana imena ratne fotografije
Čuvanje obilježja znak je civiliziranosti svakog društva i pokazatelj spremnosti na suživot. Zato se u Krajini nadaju da će ovim činom kod svojih komšija Srba pokrenuti svijest i probuditi iskru ljudskosti koja će ih okrenuti ka tome da ubuduće biraju opciju mira
“Na našu radost, djeca u manjem bh. entitetu svjesna su činjenice ko su i kojem narodu pripadaju, kao i činjenice da se oni ni po čemu ne razlikuju od svojih vršnjaka bošnjačke nacionalnosti u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Razlika je jedino u tome što djeca u manjem bh. entitetu na teži način dolaze do ostvarenja svojih prava”, tvrdi Crnčalo-Lisica
Godine 2014. Šemso Avdić objavio je knjigu Karta u jednom smjeru. Riječ je o dragocjenom istraživačkom materijalu koji tretira odiseju Roma iz Banje Luke 1992. godine. Avdić je uz uvodni tekst o Romima s Veselog Brijega, njihovoj historiji i kulturi življenja istražio i porodice koje su odselile iz Banje Luke, pretežno u zemlje Skandinavije, te ispričao sudbine svojih sagovornika. Knjiga je posebno važna zbog oskudnosti relevantnih faktografskih podataka o savremenim kretanjima i migracijama ovdašnjih Roma, te neodvojive komponente bosanskohercegovačkog društvenog mozaika koja upotpunjuje arabesku našeg multietničkog društva. Knjiga je štampana u svega 500 primjeraka te je veoma teško doći do nje. Stoga ćemo prezentirati Avdićevo istraživanje i njegova zapažanja tokom odrastanja na Veselom Brijegu, uz nadu da će ovakvih i sličnih istraživanja biti znatno više
Djeca koja trebaju naučiti nove pojmove učit će ih u dubletima ili kao trostruka rješenja i nema nikakve sumnje da će kod jednog broja učenika nastati problemi u memoriranju razlika, da će doći do miješanja standarda dok budu pisali ili govorili na času i izvan nastave. Kada budu odgovarali u školi, mogu se susresti s dvjema mogućnostima: da im nastavnici zbrku u glavi toleriraju ili da se rigorozno drže jezičkih pravila. Ako budu tolerantni, postat će sve svejedno i sve dopušteno. Tako će na mala vrata ući mješavina triju jezika, zapravo zajednički jezik
Tadašnji iranski premijer Bahtiar, nakon odlaska šaha Reze Pahlavija, obećao je slobodne izbore i pozvao opoziciju da poštuje Ustav, predlažući vladu nacionalnog jedinstva, ali Ruhollah Homeini je imao svoje planove. Prvog februara avion “Air Francea” iz Pariza sletio je na aerodrom u Teheranu. Svi Iranci gledali su u jednog putnika: Homeinija. Oko tri miliona ljudi došlo ga je dočekati, slijepo privrženi njegovim idejama o tome što bi trebao biti Iran: zemlja bez korupcije kojom upravljaju islamski pravnici. Velāyat-e faqīh, teorija koju je Homeini razradio sedamdesetih godina, trebala je poprimiti nekoliko dana kasnije konačan oblik kada je 11. februara proglašena Islamska Republika Iran
Svaka zastava ima svoju historiju, a ovih šest ljiljana na njoj kao šest stotina stećaka bilo je nepobjedivo. Kao bedem satkan od samog prkosa i ponosa, čvrst i nepobjediv. Zastava od zlatnih ljiljana značila je samo jedno: slobodu. Slobodu za sve njene ljude,bez obzira kako se zvali, bez obzira odakle dolazili, bez obzira ko su bili. Slobodu u pravom smislu te riječi
