Izložba u Zemaljskom muzeju BiH daje jedinstveni prikaz cirkulacije različitog novca na teritoriju naše zemlje od vremena starih Grka do danas. Na izložbi možete vidjeti dio bogate numizmatičke zbirke Zemaljskog muzeja BiH, kao i savremeni novac, koji je za potrebe izložbe Muzeju ustupila Centralna banka BiH
Pomoć Telekoma Švicarske i švicarskih vlasti znak je istinskog prijateljstva. Švicarci su pristali ne samo da omoguće prihvatanje signala preko svoje satelitske stanice nego su svojim novcem kupili opremu i platili prijevoz opreme do Zagreba te obučili bh. stručnjake da koriste tu opremu. Istini za volju, i Nijemci su kupili takvu opremu, puno skuplju, ali ona nikad nije mogla biti transportirana u BiH
Knjiga Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine autora Aladina Husića bavi se hodočašćem u Mekku kao jednom od temeljnih odrednica islamske duhovnosti čiji se kontinuitet može pratiti na bosanskohercegovačkom prostoru još od 16. stoljeća. Za potrebe ove studije, Husić je koristio značajna istraživanja Mehmeda Mujezinovića i Hivzije Hasandedića, ali i arhivsku građu iz Ankare, Istanbula, Dubrovnika, Venecije i Sarajeva. Također, autor se nije ograničio na određene pisane forme, već na sve dostupne izvore koji bi mogli biti korisni za temu, bilo da je riječ o putopisu, administrativnim dokumentima ili epitafima. Ova vrijedna studija prva je te vrste koja se bavi fenomenom kontinuiranog hodočašća iz Bosne i Hercegovine u sveti harem, a podaci do kojih je došao Husić predstavljaju značajan iskorak u proučavanju ove teme
Bošnjački otpor okupaciji manifestirao se na više načina, a, osim oružanog otpora, svakako treba istaći pasivni otpor putem iseljavanja stanovništva, kao i otpor novim nametnutim sistemima; posebno se to odnosi na bojkot obrazovnog sistema. Reakcija Bošnjaka bila je veoma oštra nakon što su saznali da su velike sile dale amandman Austro-Ugarskoj koji im daje pravo upravljanja nad Bosnom i Hercegovinom. Bošnjaci su se nakon toga naoružali s ciljem da se odupru
Tamam smo se ponadali kako nas vraćaju kući u Zagreb, za nas je rat završen. Nadali smo se. No, kod Vjesnikovog je nebodera vozač okrenuo Savskom ulicom i odveo nas autoputom za Karlovac. Tamo smo se priključili drugim postrojbama HV i u općem naletu došli smo do Vojnića. Usput, predao nam se u Turnju Fikret Abdić za kojim se kretao konvoj izbjeglica i ranjenika iz Velike Kladuše
Ne obazirući se na prigovore koji isječak stvarnosti izdižu na univerzalni nivo, Bise i Tafro sve su potencijalne čitaoce podsjetili na sve važne “detalje” koji su podsticali ratni zaplet na prostoru Bosne i Hercegovine i Stoca posebno, koji se našao na svojevrsnoj raskrsnici velikosrpskih i velikohrvatskih političko-vojnih planova Nermin Bise, Aziz Tafro: “Stolac – prešućeni zločin”, autorsko izdanje
Sva dešavanja u periodu od okupacije Bosne i Hercegovine 1878. do njene aneksije 1908. godine i u vremenu nakon aneksije stvarala su napetosti u odnosima između Srbije i Austro Ugarske. Reakcija na ovakvo stanje bio je detaljno isplanirani Sarajevski atentat izvršen 28. juna 1914. godine na prestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju Hoenberg
