fbpx

Historija

DruštvoHistorija
Postdejtonske pobjede Bosne i Hercegovine

U okviru prvog kola Edicije “Bošnjaci”, pokrenute povodom 25 godina od održavanja Bošnjačkog sabora i vraćanja historijskog imena Bošnjak, a koje je Stav objavio u saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu 2018. godine, objavljena je i knjiga Admira Mulaosmanovića Kratka politička historija Bošnjaka. Ovom prilikom prenosimo dio iz knjige u kojem autor piše o periodu nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, reintegraciji države i rješavanju pitanja Brčkog

DruštvoHistorija
Miro Lazović: Socijaldemokratija se mora vratiti odbrani Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina u najvećem zavisi od Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda. Bošnjaci ne mogu bez Bosne i Hercegovine, a opstanak Bošnjaka kao naroda ugrožen je bez građanske države. Ta građanska država odgovara svim patriotima, dakle, i svim Srbima i Hrvatima koji prihvataju Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Ona mora biti ustrojena tako da se štite individualna prava, ali i da se nađu mehanizmi zaštite etničkih prava kroz institucije

DruštvoHistorija
Tri značajne godišnjice za Bosnu i Hercegovinu

Trideseta godišnjica višestranačja u BiH prilika je da se podsjetimo kako je vizija BiH kao demokratske (ne bilo kakve ili jednostranačke) zajednice ravnopravnih naroda i građana, države po svim atributima državnosti, uz reafirmaciju bošnjačkog nacionalnog i kulturnog identiteta u novim okolnostima, koju je Izetbegović sa svojom strankom ponudio, postala temeljnim postulatom od kojeg se, načelno niti danas, u krizi, bolje reći općoj zloupotrebi nekih aspekata i odredbi Dejtonskog sporazuma, nije odustalo. Nije pretenciozno u razmišljanju povezati tri godišnjice, iako se jedna odnosi na ličnost, druga na društveni prevrat, a treća na dalekosežan mirovni sporazum. Sve tri, naime, imaju jednu poveznicu – Aliju Izetbegovića, koji je i u prevratu i u postizanju mira imao ključnu ulogu

DruštvoHistorija
Stjepan Kljuić: Voljeti Bosnu, ljubiti je kao domovinu je iscrpljujuća, mukotrpna stvar

Hrvati su glasali na referendumu jer su iza sebe imali Vatikan i fra Petra Anđelovića. Izlazak Hrvata na referendum je inkompatibilan dogovoru u Karađorđevu. Tuđman Hrvatima u Bosni i Hercegovini nikada nije rekao “izađite i glasajte” nego je, pod pritiskom Vatikana, u subotu rekao: “Izađite na referendum.” Nije rekao kako glasati. Mi smo imali infrastrukturu. Fra Petar Anđelović okupio je u Nedžarićima 380 franjevaca, popeo sam se pred njima na stol i govorio im kao s oltara. Onda smo krenuli

DruštvoHistorija
Važna značajka islamske kulture: Arapska medicina, blistavo poglavlje naše civilizacije

Adam Mez, Cristina de la Fuente i Noah Gordon, troje stručnjaka s triju različitih španskih univerziteta, onih u Granadi, Madridu i Barceloni, napisali su tri knjige kao rezultat svojih istraživanja o čudesnim dometima arapske, odnosno muslimanske medicine u srednjem vijeku; redovi koji slijede samo su dio njihovih saznanja skupljenih u uzbudljivim knjigama o čudesnim naučnicima i njihovim medicinskim dometima o kojima na zapadu Evrope nisu znali ništa sve do 16. stoljeća

DruštvoHistorija
Fatima Gunić i Stari Most: Kada na trenutak zamrziš ljudski rod

U 10 sati i 55 minuta u sarajevskom naselju Ali-pašino Polje granata ispaljena s položaja Vojske RS-a ubila je učiteljicu i troje učenika. Učiteljica Fatima Gunić i njeni đaci Vedad Mujkanović (1984) i Adis Mujala (1984) poginuli su u improviziranoj učionici u OŠ “Prvi maj” na času bosanskog jezika. Njihova posljednja lekcija bila je Zlatna kantica.

DruštvoHistorija
Mostar: Nakon rušenja Starog 1993. godine, most Kamenica značio je život
DruštvoHistorija
Planski zločini snaga RS-a i pomagača iz Srbije
295DruštvoHistorija
Lice grada u savjesti ratnih zločinaca

Za ratne zločine počinjene u Semberiji kažnjena su osmerica pripadnika VRS-a i dvojica logoraša. Ukupno im je izrečeno 96 godina i 8 mjeseci zatvora. U haškim presudama političkom vrhu RS-a nedvojbeno se ističe uloga bijeljinskog Kriznog štaba u planiranju etničkog čišćenja. U presudi Radovanu Karadžiću piše: “Na čelu Kriznog štaba u Bijeljini bili su Milan Novaković i Ljubiša Savić (zvani Mauzer). Članovi Kriznog štaba bili su isključivo iz SDS-a ili istaknuti mještani lojalni toj stranci”

244DruštvoHistorija
28 godina od pogibije Hajrudina Mešića: Heroj je poštedio čovjeka koji ga je pokušao ubiti