fbpx

Historija

Promjene koje je Austro-Ugarska unijela u Bosnu bile su bez presedana u historiji islama, kako u Bosni, tako i na Balkanu općenito. Projekt modernizacije odvijao se u kontekstu stranih, nemuslimanskih pravila i složenih odnosa i ostavio je dalekosežan utjecaj na ekonomiju, društvo, politiku i kulturu. Za muslimane su izazovi bili višestruki. Najvažnije je bilo kako održati živom muslimansku zajednicu izvan islamske države? Kako se modernizirati bez gubitka muslimanskog identiteta? Kako svjedočiti islamu u Evropi? Kako biti evropska nacija uz očuvanje veza sa središnjim muslimanskim zemljama

Istraživanja su također omogućila spašavanje ostataka velikog gradskog dijela s izgorjelim kućama, džamije i njezinog mihraba, groblja s ljudskim ostacima i brojnim posuđem iz tog vremena, uključujući ključeve nekoliko kuća.

Pablo de Llano novinar je madridskog lista El Pais. Godinama je održavao kontakt sa Višnjom Pavelić, kćerkom ustaškog diktatora, koja je živjela u glavnom gradu Španije. U sedmičnom dodatku tog lista napisao je priču u kojoj je sumirao svoje utiske nakon druženja sa njom i objavio neke od rijetkih fotografija koje mu je poklonila Višnja Pavelić. 

“Nema sumnje da je Sudijev komentar najvažnija knjiga koja je do sada napisana o Hafizovoj poeziji. U toku skoro tri stotine i pedeset godina, koliko prolazi od trenutka nastanka ovog djela, ovaj komentar predstavljao je jednu od najvažnijih knjiga u cjelokupnom procesu predstavljanja jedne od najistaknutijih epoha iranske književnosti i u cijelosti zaslužuje da se o nju okoriste i Iranci”

“Bio sam jako slabo obučen. Već na prijelazu preko rijeke Drinjače zalio sam u rudarske čizme, nakon čega su mi noge promrzle i nisam nikako osjećao prste. Iz Liplja smo u koloni krenuli po noći, preko Marčića, Snagova, sve do Križevačkih Njiva, gdje smo naišli na dosta posmrtnih ostataka ubijenih ljudi. Gledam čovjeka koji je u čučećem položaju prislonjen na jedan plast sijena. Misleći da je živ i da spava, priđem mu i pomjerim mu glavu, kad mu se čelo odvoji od ostatka glave. Očigledno je u tom položaju bio mrtav jako dugo. Svuda naokolo bilo je puno kostiju”

Svijet prolaznosti napušta 1712. godine i biva ukopan odmah do mezara čuvenog tumača Mesnevije Sarı Abdullah-efendije, na mezaristanu Topkapı Maltepe. Na dvor nije stigao ponajprije zbog činjenice da su dvorskim pjesničkim položajima vladali članovi dvorskog pjesničkog klana koji je u Sabitu vidio opasnost. Pokazat će to i vrijeme. Danas se o Sabitovoj poeziji pišu magistarske teze i doktorske disertacije širom Turske, a književna kritika ovog pjesnika svrstava među najznačajnije pjesnike 17. stoljeća