„Naše zajedništvo je poruka koja će obeshrabriti one koji i dalje ne odustaju od separatizama i imaju loše namjere. Ovaj vid manifestacije dešava se prvi put nakon dvadeset godina. Ponosni smo na program koji su nam priredili gosti iz Sarajeva. Upravo ovakve manifestacije su ono što godinama nedostaje Bošnjacima, ne samo u Nizozemskoj, nego širom Evrope gdje žive Bošnjaci“, rekao je Samir Mušija.
U Münchenu (22.11. - džemat „Hidaje“ i džemat „Sabur“) te Frankfurtu a.M. (23.11. - BKC i džemat Frankfurt a.M.) svečano je obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Veliki iskorak, koji bi trebao mnogo značiti Bošnjacima u Italiji, jeste uspostavljanje Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji, čije će otvorenje biti 30. novembra u gradu Biella, gdje će ujedno biti i njeno sjedište
Muhamed Šišić ističe da u Republici Irskoj trenutno živi oko 3.000 Bošnjaka, te da su većinom smješteni u glavnom gradu Dablinu. Ono što posebno smatra važnim jeste odnos Republike Irske prema Bošnjacima. Naime, svi doseljenici iz Bosne i Hercegovine dobili su državljanstvo Republike Irske uz mogućnost zadržavanja i bosanskohercegovačkog
Udruženje “Bosna Sandžak” ove godine proslavlja važan jubilej, 30 godina postojanja, te je 27. septembra 2019. godine, uz prisustvo visokih zvanica političkog i društvenog života iz Republike Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, te predstavnike brojnih bošnjačkih udruženja iz čitavog svijeta, otvorilo veleljepni kulturni centar koji se prostire na 2.500 kvadratnih metara. U drugoj polovini šezdesetih godina Bošnjaci su se smjestili na područje Bayrampaşe, u istanbulskoj mahali Yıldırım, koja je tada bila potpuno nenaseljena. “Bila je to jedna ledina, pustopoljina. Nije bilo lahko početi od nule, ali uspjeli smo”, poručuju
Bosanskohercegovački političari do danas, osim deklarativnog i osobnog djelovanja pojedinca, gotovo ništa nisu uradili za kosovske Bošnjake. Vječiti izgovor je “institucionalna prepreka”. Postoje i drugi načini kako pomoći kosovskim Bošnjacima, koje, nažalost, bosanskohercegovačka bošnjačka elita ne primjenjuje. Ima se utisak kao da Bošnjaci Kosova ne postoje ili je, pak, to neki izmišljeni narod bez matične države
“Dužnost nam je da svoj politički utjecaj koji imamo u lokalnim općinama i gradovima stavimo na raspolaganje domovini, a sve u cilju njenog jačanja. Raduje me da je dosta bošnjačkih i bosanskohercegovačkih političara u Norveškoj zainteresirano za međusobno povezivanje, a nadam se da će naš put slijediti i ostali političari naših korijena širom Evrope. Zbog naše historije, tradicije, genocida koji smo preživjeli, moramo biti ujedinjeni i povezani kako nam se slične stvari u budućnosti ne bi ponovile”
Predsjednik džemata Edin Dragolj ističe da samo organizirano djelovanje Bošnjaka donosi opstanak i spas od asimilacije, a osnovni nosioci organiziranog djelovanja isključivo su džemati. Dodaje da Bošnjaci ovog kraja željno iščekuju pomoć određenih institucija Bosne i Hercegovine
Iako je IKC Graz isključen iz Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, a time i iz Islamske zajednice u BiH, konferencija je ipak održana. Međutim, očito je upozorenje iz Rijaseta imalo odjeka jer na konferenciji se nisu pojavili svi oni gosti koji su bili planirani.
Adnan Jahić u svojoj posljednjoj knjizi vješto pokazuje kako se jedino uz anticipiranje značaja i višestrukih implikacija ženskog pitanja unutar društvenog konteksta može ozbiljno misliti i suvislo govoriti o povijesnim, kulturnim i intelektualnim izazovima i zbiljama što su ih Bošnjaci živjeli u prvoj polovini 20. stoljeća
