fbpx

292

Goytisolovi ratovi (1936.-1996.) esej je o izvještajima iz Sarajeva, Alžira, Palestine i Čečenije, knjiga koja pripovijeda o Goytisolovom putovanju u potrazi za istinom kroz novinarstvo, književnost, historiju, kulturu i etiku. Knjiga pokazuje da izvještavanje sui generis Juana Goytisole, tako rijetko u španskoj književnosti, nije sporedni već temeljni dio njegovog književnog djela, te da i danas zaslužuje čitanje kao primjer informativne, dokumentarne i izražajne strogosti. Njegova je predanost bila u stvarnosti, a ne propagandi

Ono što je bitno za bošnjačku politiku u ovom trenutku jeste da propituje ono “ali” bez obzira na evroatlantske garancije, da širi prostor razumijevanja onoga što može značiti “mali Schengen”. Primjerice, imamo informaciju da jedna od glavnih dilema nije ona da li ući ili ne, nego kako izaći ako za to bude potrebe. Što ako postanemo zatočenici Dodikove ruke u Predsjedništvu i slično?

Očito je da je po pitanju Bosanaca slično kao i s većinom dosadašnjih alternativnih političkih, kulturnih ili protestnih pokreta u Bosni i Hercegovini, radilo se o bosanstvu, zajedničkom jeziku, plenumima, BHS-u, alternativnim školskim kurikulumima, pokretima ili strankama za ovo ili ono.

U sakralnoj tradiciji ilahija i kasida u Bosni i Hercegovini stoljećima se uče i stihovi Imadeddina Nasimija, azerbejdžanskog pjesnika iz 14. stoljeća. Čuven je njegov tekst Hrku srama i prezira na sebe sam obukao, čija se prva strofa u našim tekijama danas najčešće uči u originalu, a ostatak teksta u prijevodu na bosanski jezik

Uvijek pozitivno razmišljam i sada se stvorila atmosfera, stvorena je široka koalicija s vrlo diferentnim strankama po nekom političkom i ideološkom vokabularu koje su uspjele dogovoriti zajedničke principe za koje smatram da su dobri, da ih treba poštovati. Idemo u jednu, nadam se, poštenu utakmicu, da pokrenemo ovaj grad koji apsolutno zaslužuje da bude potpuno drugačiji nego što je sada

Iako je Zoran Milanović predsjednik Republike Hrvatske i sukreira vanjsku politiku Hrvatske, njegovo trenutačno ponašanje ne čini ga ozbiljnim sugovornikom za rješavanje otvorenih pitanja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posprdni komentari dio su njegovog stava prema susjednoj državi, a dok je bio premijer, nije učinio ništa značajno za približavanje odnosa dviju država, ali ni dvaju naroda – Hrvata i Bošnjaka. Konstanta u Milanovićevim izjavama posprdan je i podrugljiv odnos prema Bosni i Hercegovini, a imaginarij kojim se služi temeljen je na devetnaestostoljetnim orijentalističkim predrasudama prema Bošnjacima muslimanima