fbpx

272

“Mnogo je osoba koje nisu obradovane darom pismenosti, ali i naših sunarodnjaka kojima je uskraćen dar vida pa im je ova vrsta komunikacije s Božijom knjigom, možda, i jedina prilika da zaranjaju u njene dubine i vlastite duše oplemenjuju svakovrsnim biserima koje u svojim dubinama čuva. Kazivanje značenja časnog Kur’ana, osim što raznim grupacijama naše zajednice olakšava pristup prijevodu časnog Kur’ana na bosanski jezik, istovremeno omogućava druženje s Knjigom i onima koji, uslijed užurbanosti modernog života, imaju sve manje vremena za čitanje”

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

Činjenica da Italijani rado dolaze na naše događaje za nas je priznanje da mi, Bošnjaci, zaista možemo ispuniti taj historijski zadatak približavanja naše vjere Evropi, jer je iz raznih kulturnih, društvenih i historijskih razloga prisustvo Italijana na događajima vjerskog sadržaja kod drugih muslimanskih zajednica manje nego kod nas. Nikako manje bitna činjenica jeste to da i naša djeca vide da naša vjera i muslimani uopće nikako nisu oni vjernici koji isključuju druge u trenucima radosti i veselja, ističe Fazlagić

Demonstracije SPC-a u Pljevljima prije desetak dana pokazale su još jednom agresivnu stranu i cilj koji stoji iza srpske politike – obračun s Bošnjacima. Na protestu koji je održan iz revolta prema hapšenju svećenstva čule su se zastrašujuće prijetnje Bošnjacima. Srbi i SPC očito nikad neće oprostiti Bošnjacima Crne Gore što su odigrali ključnu ulogu na referendumu za osamostaljivanje i nezavisnost Crne Gore

Zubejda Gobeljić, profesorica odgoja u Behram-begovoj medresi u Tuzli, okončala je 12. maja 2020. godine šestogodišnje educiranje iz svih kiraeta i time stekla titulu prve kurra hafize u Bosni i Hercegovini. Ovaj poduhvat iznijela je do kraja uz pomoć najeminentnijeg stručnjaka kiraetske nauke u Bosni i Hercegovini, kurra-hafiza prof. dr. Dževada Šošića. O svom životnom putu i tome kako je postala hafiza, šta titula “kurra-hafiza” uopće znači, kako do nje doći i zašto je to toliko težak zadatak, kao i o brojnim drugim pitanjima Gobeljić govori za magazin Stav

“BH Telecom” je tehnološki lider. Tehnologiju koju su imali svjetski telekomi imali smo i mi. Neke platforme i tehnologije “BH Telecom” je prvi u regiji implementirao. “BH Telecom” je 2017. godine usvojio masterski plan puta ka 5G. Ovo testiranje znači da je 5G pušten u Sarajevu, da imamo fizički spremnu opremu i tehnologiju, ne pričamo nešto hipotetički, nego su to puni funkcionalni testovi i 5G signal u Sarajevu. Značajno ćemo investirati u start-up scenu, riječ je o višemilionskim investicijama

Zvaničnici Dobre partije u naporima su da se distanciraju od HDP-a, između ostalog, posegli i za revizijom historije tvrdnjama kako Ekrem İmamoğlu (rođen Mudafa) nikad nije bio njihov kandidat za gradonačelnika Istanbula, a u naporima da se distanciraju od CHP-a negirali postojanje Nacionalnog saveza. Znači, na neki način “business as usual” ili povratak na “normalu”

Dio katoličkih intelektualaca u BiH i Evropi bio je razočaran papinskim izborom Vinka Puljića za vrhbosanskog nadbiskupa usred ratnog vihora, smatrajući ga nedoraslim za tu funkciju, tipičnim crkvenim birokratom koji će se konformistički ulagivati moćnicima. Iz tadašnje perspektive Agresije i opsade Sarajeva, činilo se da je ta ocjena pretjerana. No vrijeme je pokazalo da su njihovi strahovi bili opravdani. Puljić je oduševljeno prihvatio inicijativu da kao najviši prelat crkve u BiH održava mise na Blajburškom polju, koju se predstavljalo kao pomen žrtvama komunizma, što je podvala jer su žrtve završnih operacija i poraća ubijene daleko od tog austrijskog polja