fbpx

262

"Važno je zapaziti da su od 2015. do 2020. godine, u vezi s Prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti, stil i sadržaji prijetnji od velikosrpskih ekstremista protiv lidera i političkih faktora koji se zalažu za nezavisnost Crne Gore isti kao što su bili sadržaji i stil prijetnji od zločinca Radovana Karadžića protiv lidera i političkih faktora koji su se “devedesetih godina” zalagali za nezavisnost BiH", pisao je u martu 2020. za sedmičnik "STAV" general Armije RBIH u mirovini Fikret Muslimović. U vrijeme uoči izbora u Crnoj Gori i nove eskalacije "litijskog" divljanja po ulicama ove zemlje, podsjećamo na ovaj analitički članak

Aprilski izbori, kako parlamentarni, tako i lokalni, u Sandžaku će riješiti mnoge nedoumice i pokazat će stvarnu snagu triju najjačih političkih stranaka u Sandžaku i stvarni rejting triju najutjecajnijih sandžačkih političkih lidera

Iako kapital i privreda po pravilu ne poznaju nacionalnost, u rudnicima i Fabrici za pocinčavanje zaposleni su radnici srpske nacionalnosti, kao i u nekim drugim. S povratkom Bošnjaka u Srebrenicu svoje pogone otvarale su i firme čije je sjedište u Federaciji BiH, kao što su “Prevent”, “Alma Ras”, “Klas”, “Bos-Agro Food” i druge. Ove firme uglavnom su, kada je u pitanju nacionalna struktura uposlenih, multietnične

“Mi hoćemo da zaštitimo taj stari tradicionalni način proizvodnje visočke pečenice. Nema 'brze muzike', ono što kažu da danas pase, a sutra na pijaci. Neki dan mi jedan čovjek kaže: 'Je li ovo ona što je jučer pasla', rekoh mu: 'Nije, ova je jutros pasla, evo je sad ovdje.' Ne mogu ja nikome objašnjavati koliko traje proces proizvodnje pečenice, dok jedan komad mesa dođe do vas, do kupca, on meni kroz ruke prođe 11 puta, a tek 12. put je u vašim rukama. Ja 11 puta uzmem, odradim šta treba, izreži ga, stavi u sol, izvadi, digni na pušnicu, spusti... To traje, mjesec dana traje proces da dobijete pečenicu i onda, kada neko kaže 'vi ste to kuhali pa sušili' ili 'jučer paslo, danas na pijaci', ja bih mu stvarno šamar opalila”, kaže Aida Babić

Većina stručnjaka koja je istraživala korijene islama na južnoameričkim prostorima slaže se kako su ga na to tlo donijeli afrički robovi. Prema nekim izvorima, prve tragove muslimana na prostorima onoga što danas nazivamo Latinskom Amerikom nalazimo početkom 19. stoljeća u kolonijalnom Brazilu, te u nekim zapisima o pobuni robova iz 1835. godine. Pored toga, postoje i podaci o pobuni robova koje predvodi musliman Bayyan. Pobuna je zabilježena i na Haitiju, gdje je predvodi musliman imena Boukman. Islam u to kolonijalno doba ipak nije zaživio, izuzev u Brazilu, gdje tokom devetnaestog stoljeća putnik Abdal Rahman piše o Afrikancima koji su tajno klanjali i pridržavali se ostalih islamskih propisa iako o njima nisu znali baš previše

Niko normalan ne može podržati kupovinu glasova javnim dobrima. Niko! O tome svemu je SDA vrlo brzo nakon pojave snimka u javnosti izdala saopćenje u kojem je i osudila njegov sadržaj. To je bio stav SDA po tom pitanju. Naravno, ovakvu aferu prate i neka druga pitanja na koja SDA treba naći odgovor. Za odgovor na njih treba nam analiza i uvid šta se zaista događalo kada su u pitanju unutarstranački izbori u Sarajevu i na koji se način odvijala kampanja koja je u dobroj mjeri iskočila iz tračnica i nanijela opću štetu. U ovoj situaciji povrijeđen je svaki izvorni glasač SDA, svaki dobronamjerni glasač SDA koji stranku vidi kroz rahmetli Aliju Izetbegovića, kao sinonim pravde i poštenja za naš narod. Govorimo o bazičnom osjećaju morala koji je narušen kod našeg izvornog birača, onoga koji se poistovjetio s idejama Alije Izetbegovića, a među tim idejama je i aktivna borba protiv korupcije

To da čovjek mora napredovati i grčevito držati korak s vremenom, a ustvari ima osjećaj kao da se iscrpljuje stojeći u mjestu, stvara sve češće bolest koju su nazvali burn-out (sagorijevanje). Neko isključi svjetlo u nama. Ne vidimo kuda dalje. Ljudi koji su još zdravi govore da se više tereta ne može nositi. Oni koji su proučavali ovaj fenomen (burn-out) tvrde da se on ne javlja od pretjeranog rada već od osjećaja da se čovjek mora mnogo brže kretati, ali da sve to gubi smisao, zaboravlja se u konačnici namjera i cilj tog kretanja

Svijet prolaznosti napušta 1712. godine i biva ukopan odmah do mezara čuvenog tumača Mesnevije Sarı Abdullah-efendije, na mezaristanu Topkapı Maltepe. Na dvor nije stigao ponajprije zbog činjenice da su dvorskim pjesničkim položajima vladali članovi dvorskog pjesničkog klana koji je u Sabitu vidio opasnost. Pokazat će to i vrijeme. Danas se o Sabitovoj poeziji pišu magistarske teze i doktorske disertacije širom Turske, a književna kritika ovog pjesnika svrstava među najznačajnije pjesnike 17. stoljeća