Što je Bosna i Hercegovina jača, prosperitetnija i stabilnija, to će se jače očuvati Alijin emanet. Mi djelujemo ovim razumijevanjem i podržavamo našu braću i sestre u Bosni i Hercegovini u svakom polju
Porast potražnje za halal-proizvodima ne prati odgovarajuća logistika i trgovačka infrastruktura. Dok su globalne ekonomije već povezane putem lanaca opskrbe, zahtjevi potrošača halal-tržišta nalažu preispitivanje postojećih mreža. Halal-potrošači zahtijevaju da se hrana i proizvodi pripreme prema islamskim principima i da se kroz distribuciju osigura zaštita od vanjskih kontaminacija, te da je proizvodnja etički prihvatljiva za radnike i okolinu
Pojedine kompanije već su razvile i upotrebljavaju AI čipove, tako da sada imaju čitavu lepezu kućanskih aparata s umjetnom inteligencijom – frižider koji analizira navike korisnika i u uobičajeno vreme preduzima odgovarajuće operacije ili podešava sistem u skladu s temperaturom okruženja; veš‑mašine s ovom tehnologijom aktiviraju se glasovnim komandama, a i sama se oglašava ako ste stavili premalu količinu praška ili napravili neki drugi propust, dok su klima‑uređaji također sposobni da reagiraju na glasovne komande iz bilo koje prostorije u stanu, prepoznaju prostor i, u skladu s informacijama od različitih senzora, mijenjaju pravac, u zavisnosti od toga koliko su korisnici udaljeni od njih. Tu su i samozacjeljujuće mašine koje automatski detektiraju i popravljaju svoje kvarove
“'Bossy' je dobio ime po našoj Bosni, tako što je uzeto Bos od Bosna i Sy od Sydney. U tom trenutku je ovaj naziv bio prihvatljiv i odobren s obzirom na to da ne možemo da registriramo nešto poput nacionalnog tima koji bi nas predstavljao. U to vrijeme bio je najveći priliv naših građana iz ratom zahvaćene domovine. Prednost pri osnivanju kluba bila je i činjenica da su u Australiju pristigli razni sportisti, tako da smo se ujedinili u ideji da formiramo fudbalski klub”
Zajednički imenitelj svih bošnjačkih sandžačkih stranaka jeste katastrofalna, gotovo očajna kadrovska politika, naravno, uz čast izuzecima po principu (inverziji) da “u svakom kukolju uvijek ima i žita”. Kao da se naše stranke fanatično takmiče između sebe ko će nekvalitetnije ljude i gora kadrovska rješenja postići i dostići u svojim redovima. Ako građani plebiscitarno preziru nekog pojedinca i sve najlošije misle o njemu, to mu samo može biti preporuka da napravi još veći kadrovski uspon i prodor na ljestvici vlasti
Časopis Putokaz izlazio je samo tri godine, od 1937. do 1939. U ovom relativno kratkom periodu publicirana je brojna književna građa te su objavljene oštre polemike i analize stanja Bošnjaka u vremenu između dvaju svjetskih ratova. Časopis je bio lijeve orijentacije, a njegov urednik Hasan Kikić. Osim Kikića, u Putokazu su pisali Zija Dizdarević, Skender Kulenović, Hamid Dizdar, Salih Alić, Safet Krupić, Rasim Filipović i drugi. U ovom broju donosimo tekst Skendera Kulenovića Jedna žalost i jedna potreba. Riječ je o izvanrednoj socijalnoj analizi stanja bošnjačkog duha u osvit Drugog svjetskog rata iz pera našeg prominentnog pisca. Kulenović u tekstu razmatra sve naše “najveće žalosti”, od teških uvjeta rada, preko alkoholizma i nepismenosti, do “političkih sistema raznih Nikola i Milana koji su nas podmuklo privlačili obali smrti svojim financijsko-trgovačkim mrežama”. U redovima koji slijede čitajte Skenderova razmatranja političkih, društvenih i kulturnih prilika u Bosni i Hercegovini 1939. godine, njegove strepnje i nadanja, poziv na odgovorno i beskompromisno sučeljavanje s našom “najvećom žalosti”. Tekst donosimo bez uredničkih i lektorskih intervencija
Trenutno je u funkciji staza za djecu, a do kraja godine radovi će biti okončani i na drugoj, većoj stazi namijenjenoj iskusnim skijašima. U to je uključeno vještačko zasnježavanje i svi prateći sadržaji koje mora imati malo evropsko skijalište
TV serije postale su najizoštrenija slika vremena u kojem živimo, ponekad sumorna, ponekad tragična, ponekad prokleto zabavna, a ono što se sve češće pojavljuje u kritikama aktuelnih televizijskih serija jeste komentar: “Zaboravite na sve što ste prije gledali”
Bošnjaci, pojedinačno, ali i grupno, trebaju javno, glasno i neprestano dovoditi u pitanje sve vrste tabua, uključujući i one koji su im snažno nametnuti od ideološke manjine. Promjena političke klime i kulture imperativ je, jer sve ovo nije samo političko već i kulturološko, ali i identitetsko pitanje
Iza sebe je ostavio brojne zadužbine širom carstva. U Bosni je gradio mostove i džamije, po Stambolu i Šamu džamije, medrese i česme. Trajno dobro, reklo bi se. O njemu su pjevali najpoznatiji osmanski pjesnici, opisivali ga najznačajniji povjesničari i pisci hronika. Pa ipak, možda su ga najkvalitetnije opisala njegova djela u kojim se krije i poruka našoj generaciji: Ma koliko bili uspješni i moćni, i ma gdje da živjeli, nemojte zaboraviti odakle ste potekli. Pomozite svom narodu, investirajte, gradite, podržavajte i ponosite se svojim porijeklom
