Nakon što je ovako fino potvrdio velikosrpske teze da Bosna i Hercegovina ne treba da postoji, da je ničija te da su svi podjednako krivi što je navodno nema, Kazaz se odlučio i dati mašti na volju pa je, pored srpskog i hrvatskog nacionalizma, “koji u BiH vide neku privremenu kategoriju”, izmaštao i izmislio i neki “treći – bošnjački, koji bi BiH najradije vidio u sastavu Erdoganove Turske”.
Sudeći po natpisima u srbijanskim medijima, prva posjeta delegacije Kosova Sandžaku prošla je veoma burno.. Nastavi čitati
Bilo kako bilo, dovoljna su i ova tri primjera da se vidi kako postoji određena grupacija javnih ličnosti koja je uvijek raspoložena da iz raznoraznih razloga piskara gluposti koje, bila im to krajnja namjera ili ne bila, za posljedicu imaju amortizaciju onoga što se desilo u Višegradu. Sve dok je takva neozbiljna, ali opasna relativizacija prihvaćena u javnosti kao legitimno mišljenje, ne može se očekivati ozbiljan pristup problemu kakav su šovinističke manifestacije s kojih se šire govor mržnje i netrpeljivosti.
Evropske zvaničnike podsjetio je da kandidatski status ne znači članstvo u EU, nego samo dug i mukotrpan put ispunjavanja svih potrebnih uvjeta, tako da EU ne može biti oštećena kandidatskim statusom, a za BiH i mlade ljude u BiH kandidatski status donosi pozitivan fokus i novu konkretnu nadu.
Očito da Andrićevi kontakti s četnicima nisu bili nepoznanica za neke ugledne i utjecajne predstavnike nove vlasti poslije 1944. godine, a vjerovatno ni za njene represivne organe, oličene u Knoju i Ozni. Zbog čega se o svemu ovome nije govorilo i pisalo i zbog čega je ovo bila tabu tema u komunističkoj Jugoslaviji, pitanje je koje se može postaviti u istoj ravni s onim pitanjima o Andrićevim diplomatskim danima u nacističkoj Njemačkoj i njegovim susretima s Hitlerom i prisustvu pri potpisivanju Trojnog pakta.
Bertolt Brecht, Kavkaski krug kredom, režija: Paolo Magelli, adaptacija teksta i dramaturgija: Željka Udovičić-Pleština, scenografija: Mirna Ler, kostimografija: Lejla Hodžić, muzika: Arturo Annecchino, dizajn svjetla: Moamer Šaković, Paolo Magelli, producenti: Izudin Bajrović, Ermin Sijamija, Nihad Kreševljaković, Dino Mustafić
Tužilaštvo kojim rukovodi Gordana Tadić podiglo je u vrijeme njenog v. d. mandata optužnice protiv trojice generala Armije BiH i jednog komandanta specijalnih policijskih snaga MUP-a RBiH. Nije u pitanju samo dojam javnosti nakon svih tih slučajeva, pravni stručnjaci sada već izravno govore o tome kako se radi o direktnim pokušajima revizije historije i izjednačavanja odgovornosti za sve ono što se dešavalo na početku i tokom agresije na BiH. Posebice zato što se u nekim optužnicama nalaze teške kvalifikacije kakva je “udruženi zločinački poduhvat”
Potpredsjednik SDP-a, izgleda, ipak ima smisla za humor, i to onaj najbolje vrste, jer je kadar zbijati šale i na vlastiti račun.
