fbpx

205

Ideja o daljoj izgradnji EU s ciljem da ona postane istinska država ima moćne unutarevropske, direktne, eksplicitne protivnike – desničarske lidere, grupe, organizacije i pokrete, kao i protivnike izvan EU koji, plašeći se hipotetičkog konkurencijskog potencijala “Sjedinjenih Evropskih Država”, implicitno djeluju na kompromitaciji te ideje, a posebno na kompromitaciji prakse koja znači iskorake za ostvarivanje te ideje. U tome treba tražiti logiku ruske podrške evropskim radikalnim desničarima, gdje god oni postoje, ali i logiku Trumpovog američkog antagoniziranja naspram EU i njenih članica

Muslimanski omladinski savez (MOS) preteča je Asocijacije mladih SDA. Formiran je 22. decembra 1990. godine, a 28 godina kasnije razgovaramo s osnivačima ove organizacije o počecima, ciljevima, namjerama, značaju i doprinosu MOS-a, ali i o razlozima njihovog ponovnog druženja, okupljanja, sada kao zrelih, porodično i profesionalno realiziranih ljudi. Za Stav o MOS-u govorili su: Nedim Dizdar, prvi predsjednik MOS-a, zatim Salko Bukvarević, Mensur Bekrić, Šukrija Bakšić, Emir Kovačević. Pored spomenutih, osnivači MOS-a još su: Amer Bukvić, Namik Bukvić i Amel Zekić

Ajša je imala oba roditelja, ali je rasla uz jednog. Otac bi je tek ponekad primijetio, uglavnom kad je trebalo zagalamiti i za nešto je naružiti. Svu pažnju usmjerio je na trojicu amidžića. S njima je išao u drva, u koševinu, do grada... Behka je disala za djevojčicu. Nije se odvajala od nje. S vremenom je poprilično grohnula

Iza nas je četrdeset godina rada, zalaganja i tržišnog natjecanja. Agresija na naš glavni grad i našu zemlju nije nas zaustavila i uništila. Naprotiv, s pobjedom i s krajem rata nastavili smo tačno tamo gdje smo stali, kako kaže ona poznata pjesma. Danas smo izrasli u ozbiljnu kompaniju koja se bavi trgovinom na malo i veliko, ali i proizvodnjom

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj obilježava četrdesetu godišnjicu od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u ovoj zemlji i dvadeset petu godišnjicu od osnivanja krovne organizacije. Tim povodom ukratko podsjećamo na historijat bošnjačkog organiziranja kroz džemate u Njemačkoj, ali i savremene izazove s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. Neki su od njih i institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine, odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ

O tome sam javno govorio i pisao u medijima na više jezika, mimo bosanskog, da Bošnjaci s Kosova trebaju biti uključeni u dijalog i, u tom kontekstu, da i nama ne odgovara nikakva podjela Kosova, odnosno pomjeranje granica. Razloga je najmanje tri. Prvi, većina Albanaca je protiv toga, a to znači da se sumnja da će takvo rješenje još više iskomplicirati mogućnosti dogovora jer će se otvoriti neka bolna pitanja. Drugi razlog je što “korekcija granica” dotiče direktno Bošnjake Kosova jer gube naselja Rvatsku i Berberište u općini Leposavić. Treći razlog što smo protiv “korekcije granica” jeste zbog već kazane strepnje da je Bosna i Hercegovina zapravo glavna meta ovakvim načinom rješavanja kosovskog spora sa Srbijom

“Dužni smo da pored vjere gajimo i našu kulturu i tradiciju, sve ono što čini naš identitet. Tu je, naravno, i bosanski jezik kao neizostavna spona svega ovoga. Mi ćemo se i u budućnosti boriti, a to već činimo i kroz mektepsku nastavu, gdje maksimalno nastojimo s našom djecom pričati bosanski jezik. Kada sve saberemo i oduzmemo, Islamska zajednica je ta koja čuva identitet Bošnjaka u dijaspori. Mnogo bosanskih, zavičajnih, sportskih i kulturnih udruženja i klubova koji su ranije postojali ugasili su se iz sebi svojstvenih razloga. Međutim, Islamska zajednica ostaje kao krajnja instanca koja mora preuzeti brigu o čuvanju identiteta. I, hvala Bogu, neprestano jača i povećava svoje članstvo”

Tajna je u dobrom okusu koji postižemo tako što koristimo pažljivo izabrane sirovine, ne upotrebljavamo palmino ulje i naš namaz ne sadrži visok postotak šećera, koliko sadrže proizvodi drugih proizvođača. Naša 'Maza' ima bolju kvalitetu od drugih eurokrema i vjerovatno su to potrošači prepoznali”, objašnjavaju iz kompanije “AC Food” Velika Kladuša