fbpx

182

U Republici Srpskoj, prema riječima poslanika u NSRS iz koalicije Domovina Senada Bratića, nema razlike između pozicije i opozicije kada je riječ o odnosu prema Bošnjacima. To je pokazala i posebna sjednica na kojoj je izvještaj o Srebrenici bio na dnevnom redu. Poslanici iz koalicije Domovina nisu prisustvovali posebnoj sjednici, jer, kako kaže Bratić, nisu htjeli dati legitimitet odbacivanju izvještaja, izuzev SBB-ovog poslanika Admira Čavke, koji je prisustvovao sjednici i konsultacijama prije sjednice

“U prošloj godini otvoreno je oko 700 novih privrednih društava u Kantonu Sarajevo. To je odgovor tržišta na povoljne uvjete u poslovnim zonama te povoljna kreditna sredstva. To je direktan utjecaj politika koje je Vlada Kantona Sarajevo provodila prema malim i srednjim preduzećima”

Smatram da ne postoje zapreke, a shodno tumačenju definicije genocida iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju tog zločina, da se ovaj najteži međunarodni zločin dosudi i na prijedorskom području, uzimajući u obzir razmjere ubijanja, koncentraciju zatočeničkih logora poput Omarske, Keraterma i Trnopolja, ali i otkrivenih velikih masovnih grobnica na toj teritoriji. Genocidna posebna namjera dokazuje se i na temelju generalne političke doktrine, općeg konteksta djelovanja, jedinstvenog obrasca činjenja zločina

Nisu nama potrebne nikakve turbulencije, revolucije ni tektonski poremećaji, imali smo ih i previše. Treba nam ono što nikad nismo imali, da dugo živimo i radimo u miru, da budemo dio stabilne regije, da nas komšije ne diraju, da svi poštujemo zakone ove države i da pokažemo kako silne individualne i kolektivne potencijale i talente umijemo usmjeriti u zajedničko dobro

Iako je odslužio kaznu, Prijić je uhapšen u Njemačkoj i isporučen Italiji. U tamošnjim je zatvorima proveo tri godine da bi konačno bilo odlučeno da ga se isporuči Bosni i Hercegovini. Kada je Prijić iz Italije stigao na Sarajevski aerodrom, uhapšen je po potjernici koju je za njim izdao mostarski sud?!

Pošto je mnogo vjerovatnije da će se bilo kakvo prekrajanje granica na štetu Bosne i Hercegovine prvo pokušati sprovesti diplomatskim pritiskom i ucjenama, nego bilo kakvim oružanim nasrtajima izvana (mada je poticanje nasilja unutar BiH kao faktor pritiska vrlo vjerovatno), ključno postaje pitanje ko će u takvim trenucima predstavljati Bošnjake. I tu leži trenutno najveća opasnost po Bosnu i Hercegovinu

Aćif Hadžiahmetović, vođa odbrane Novog Pazara u Drugom svjetskom ratu, u Srbiji se zvanično smatra narodnim neprijateljem, a u srpskoj historiografiji označen je kao jedan od neprijatelja srpskog naroda na području Sandžaka. Ulogu Hadžiahmetovića, ističu bošnjački historičari, treba posmatrati s činjenicom da novopazarski kraj nije doživio sudbinu ostalih dijelova Sandžaka. Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića generalu Dragoslavu Draži Mihajloviću, 1943. godine u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci

Fehim Vukotić otvorit će 6. septembra izložbu svojih slika u sarajevskoj Vijećnici. Oslikao je Dubrovnik, koji mu je vječna inspiracija. Rođeni je Dubrovčanin, a porijeklom iz Gacka. Kaže da se Bošnjaci, bez obzira na to gdje se rodili, moraju čuvati zajedno i da je razjedinjavanje po bilo kojem osnovu velika opasnost. Naglašava da u ovakvoj konstelaciji Bosna i Hercegovina Bošnjacima mora biti na prvom mjestu, a da bez Bosne nema ni Gacka, ni Sarajeva, niti ičega drugog

Koliko Tahir Hasanović, siva eminencija srbijanske politike i biznisa, može imati veze s današnjom BiH? Možda u onoj mjeri u kojoj su vezu s političkim i društvenim stanjem u BiH imali ili još imaju Vuk Drašković, Ivica Dačić, Budimir Lončar, Milo Đukanović, Rasim Ljajić, bivši srbijanski muftija Muhamed Jusufspahić, Čedomir Jovanović, Azem Vlasi pa i Slobodan Milošević za svog života. Svi su pobrojani ili prijatelji ili poslovni partneri Tahira Hasanovića

“Obilježavamo dvadeset pet godina otkako su prvi Bošnjaci iz prijedorskih logora došli na teritoriju Kraljevine Danske kako bismo podsjetili na razloge zbog kojih je većina naših ljudi ovdje. Moramo spomenuti i veliki broj uspješnih pojedinaca koji su najbolji dokaz Danskoj da je ispravno postupila što je svoja vrata otvorila ljudima iz Bosne i Hercegovine kada je bilo najpotrebnije”