Potreban je bosnistički narativ o Ismail-agi Čengiću
Ismail-aga Čengić, priredio: Muhidin Džanko, “Dobra knjiga”, Sarajevo, 2017. godine, 375 str.
Žene na listama: Između statistike i ozbiljne politike
Biografije političara, one neslužbene, prepune su detalja koji pokazuju kakvi su kandidati kojima će birači davati glasove u oktobru. Na listama su osuđivani kriminalci, “kraljevi i kraljice nepotizma”, milioneri, ratni profiteri i “papci”
Odbranile Bihać i donijele slobodu
Imali smo dobru komandu i dobre vojnike i ja im čestitam i zahvaljujem im se na onome što su uradili u ratu. I nisu tačne one priče da bi Bihać pao da nije bilo 'Oluje'. Bihać je odbranio borac 5. korpusa i niko drugi. Kad nije pao 1992. godine, ne bi pao ni 1995. godine, kada smo imali i iskustvo i naoružanje”, poručio je Tigar
Američka historičarka posjetama Balkanu počela rušiti mitove i laži
Zašto samo socijalistički grb Bosne i Hercegovine nije imao neko staro tradicionalno ili nacionalno obilježje u SFRJ, dok su ostale republike imale? Ako su se Srbi Kninske krajine 1991. godine mogli žaliti na šahovnicu kao simbol stradanja Srba u NDH, predstavnici bosanskih Srba nisu mogli 1992. godine imati isto opravdanje za svoju politiku jer grb s ljiljanima nije mogao izazvati sjećanja na masovna ili ideološka stradanja pod tim obilježjem. Ovakva i slična pitanja, zaključke i komentare iznosili su američki profesori koji su u Bosnu i Hercegovinu prvi put došli prošle godine
“Neka ste majki došli, svi ste vi moja djeca”
Smirila se majka Hatidža na mezarluku Bektići u Sućeskoj. Vjerujem kako se sada grli i ne odvaja od sinova Almira i Azmira, te muža Abdullaha. Uzvišeni Allah obećao je nagradu za sabur, a Hatidžin sabur bio je baška. Skromna, uvijek je spominjala druge majke, sebe nije isticala. Bila je neko ko je govorio u njihovo ime. Borila se za pravdu i pravičnost
Potrebna su nam jasna pravila kada je riječ o kodeksu oblačenja u institucijama
Jedno društvo treba imati građane koji sami prepoznaju gdje je granica između osobne slobode i zadiranja u slobode drugih. Tako je, po meni, razumljivo da u svoje slobodno vrijeme možete imati kodeks oblačenja kakav vi smatrate prikladnim, ali kada je u pitanju vrijeme koje provodite u državnim institucijama, trebalo bi da se držimo kodeksa oblačenja koji je važeći za tu instituciju. Ja ne poznajem ni jednu državu u svijetu koja nema jasna pravila kada je o tome riječ. Ministrica, bez obzira da li vrši dužnost u BiH ili drugoj zemlji, ne smije nositi dekolte, prozirnu odjeću i sl.
Šund kao “desna ruka” fašizma
Za razliku od vremena kada je šund predstavljao “samo” novonastali muzički žanr na Balkanu, prozvan kao “turbo-folk”, njegovi su se današnji potomci iz zabavnog medijskog sadržaja, emisija i tabloida infiltrirali u cjelokupni kulturološki, religijski, društveni, historijski, te čak i politički život ovdašnjih prostora i kreirali sasvim novu društvenu svijest
O, Bošnjaci, svaki je san moguće ostvariti ako imate iskren nijet i ako se na Boga oslonite
Moliti se može samostalno, u gluho doba posljednje trećine noći, kada se dove ne odbijaju, a može i kolektivno, u grupi od desetak, stotinjak ili hiljadu ljudi. Ovakva, kolektivna dovljenja obično podrazumijevaju mjesta na kojima se vjernici okupljaju, poznata kao dovišta. U Bosni i Hercegovini se makar jednom godišnje na dovištima okupljaju hiljade vjernika. Iz njih izviru ostaci bošnjačke duhovne kulture, kulture starih bogumila, a ona su i nepobitan dokaz kontinuiteta bosanske duhovnosti, bosanske države i autohtonosti Bošnjaka
Mjesto po kom su hodili najslavniji ratnici
Po svoj prilici, Bali-beg, šarmantni i markantni lik iz filmske priče Veličanstveno stoljeće ili Sulejman Veličanstveni, kamengradski je subaša Malkoçoglu. Brojne su sličnosti između stvarnog i filmskog Malkoč-bega. Moguće je da se junaštvo kamengradskog subaše dojmilo i autora ove veoma gledane serije, pa su izgleda odlučili da ga predstave na jedan svoj “filmski” način. Beg Malkoçoglu najvjerovatnije se susreo sa sultanom Sulejmanom Veličanstvenim 1536. godine, kada je u Edirne pratio mrtvo tijelo bosanskog sandžak-bega Mehmed-bega Mihalbegovića. I tu mu se gubi trag. O Malkoč-begovu službovanju turski zgodopisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode da je mnogo jada nanio hrvatskoj Lici i Krajini, neprestano provaljujući preko granice
Istinski heroji uvijek su na pravoj strani
U neposrednim borbama s daleko opremljenijim i organiziranijim neprijateljem pada i naša prva žrtva. Tada nisam ni znao kojoj vjeri Peđa pripada ni kako se izjašnjava, a to mi nije bilo ni važno. Ali, danas je važno reći da je bio Srbin. Ovo je vrijeme kada nas optužuju da smo bili muslimanska vojska, da smo se borili za islamsku “findžan” državu. I mi, nekako, bez obzira što dobro znamo da su te optužbe puka izmišljotina, moramo dokazivati ono što je tada bilo potpuno jasno i u šta niko nije sumnjao – da se istinski borimo samo za slobodu, da branimo vlastite živote i naše porodice
Strana 1 od 3