fbpx

Referendum je prošao – historijski dan za Tursku i praznik demokracije

Stalni dopisnik časopisa Stav iz Turske, Bojan Budimac, za naš list je komentirao netom održani referendum u Turskoj

Referendum za ustavne promene u Turskoj je prošao. S koje god strane da se posmatra, a strana je mnogo, izlaznost od 86,73% je učinio ovaj svakako historijski dan za Tursku republiku praznikom demokracije. Činjenica da je prošao s “minimalnom” (51,5%) razlikom će svakako biti tema budućih debata i vjerovatno izvor političkih napetosti.

S druge strane činjenica da se skoro ništa od usvojenih 18 amandmana neće primjeniti prije narednih predsjedničkih i parlamentarnih izbora govori o tome da će biti dovoljno vremena da se filigranskim političkim radom, naročito u mjestima gde je glas “ne” prevladao, smire političke strasti.

Međutim, uprkos (bjesomučnoj) kampanji za “ne”, kako u zemlji tako u inostranstvu, koja je potpuno zamjenila teze i personificirala pitanje promjene političkog sistema, o kome se raspravlja već 50 godina i za koji se zalagao svaki ozbiljan politički faktor u Turskoj, uključujući svojevremeno i lidera Republikanske narodne partije (CHP), Kemala Kılıçdaroğlua, većina je odlučila da želi promjenu.

To uspjeh Partije pravde i razvoja (AKP) i predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, a s obzirom na spomenutu žestoku antikampanju, čini samo većim.

POVEZANI TEKST: Zašto je (zapadni) svijet histeričan zbog ustavnih promjena u Turskoj

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!