fbpx

POSTOJI LI NACIONALIZAM MEĐU BOŠNJACIMA: Doc. dr. Almir Bašović

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Doc. dr. Almir Bašović, književnik je i profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a za Stav je rekao da se u jednom dijelu javnosti bošnjački nacionalizam napuhao se do gotovo grotesknih razmjera

 

Gdje god postoji nacija, postoji i nacionalizam. Neki autori čak tvrde da nacije ne stvaraju nacionalizam, već da nacionalizmi stvaraju nacije. Mislim da se bošnjački nacionalizam najčešće manifestira kroz naglašavanje onih razlika koje bi u političkoj organizaciji društva trebale funkcionirati kao “inkorporativne”, a nasuprot tendencijama koje “tijelo” društva i države žele raskomadati i podijeliti. Dakle, mislim da bošnjačkog nacionalizma ima, on se često pojavljuje zaogrnut u probosanski diskurs i o njemu se, naravno, treba argumentirano raspravljati. Međutim, u jednom dijelu javnosti bošnjački nacionalizam napuhao se do gotovo grotesknih razmjera. Možete biti optuženi da ste bošnjački nacionalist ne samo ukoliko nemate problem s tim što pripadate i bošnjačkoj kulturnoj tradiciji već vas se proglasi bošnjačkim nacionalistom ukoliko ne pristajete biti antinacionalista. Tako se, naprimjer, našim najvažnijim piscima prilijepi etiketa bošnjačkih nacionalista da ih se ne bi moralo čitati i da bi se izbjegla rasprava o književnim činjenicama. U svojoj studiji Antinacionalizam (Biblioteka XX vek, Beograd, 2005) Stef Jansen upozorava u kojoj mjeri se i antinacionalizam može zloupotrijebiti, jer se taj “identitarni samoproglas” može nositi kao značka na reveru prodajući sebe kao nešto što osporava sve identitete. Činjenica da kod nas antinacionalisti imaju gotovo sva svojstva koja Danilo Kiš pripisuje nacionalisti (ignorant, sklon komociji i angažmanu koji ne iziskuje puno truda, živi od poricanja, to je “individua bez obaveze”…) još jednom potvrđuje da nas ono protiv čega se borimo (ili “borimo”) počinje bitno određivati.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!