Između ostalog, riječ je o dokumentaciji, fotografijama, transkriptima i izjavama iz kojih će javnost jasno vidjeti da se Fahrudin Radončić u BiH bavio špijunažom, u toku rata sarađivao s agresorskom stranom, te kao ratni profiter trgovao drogom, alkoholom, kahvom i slično, a što je nastavio i u kasnijem periodu

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

U ovom, 185. broju, za Stav govori Armin Cibra, svjedok Tužilaštva BiH i Specijalnog tužilaštva Eulexa Kosova, bivši tjelohranitelj i vozač Fahrudina Radončića.

U opširnom razgovoru Cibra tvrdi: “Imam neoborive dokaze da je Radončić ratni profiter i trgovac drogom“ i nastavlja:

„U završnoj fazi sam trećeg izdanja knjige o balkanskom mafijašu Fahrudinu Radončiću, kojom ću javnosti u potpunosti prezentirati koruptivno-kriminalno djelovanje Radončića u BiH i za sva vremena staviti pečat na njegovo kvazipoštenje i kvazipatriotizam koji već decenijama pokušava podvaliti Bošnjacima. Između ostalog, riječ je o dokumentaciji, fotografijama, transkriptima i izjavama iz kojih će javnost jasno vidjeti da se Fahrudin Radončić u BiH bavio špijunažom, u toku rata sarađivao s agresorskom stranom, te kao ratni profiter trgovao drogom, alkoholom, kahvom i slično, a što je nastavio i u kasnijem periodu.“

Novi Stav donosi priču o tome kako je „NBL-u pred izbore skočio pritisak“.

Načelnik Općine Bosanski Petrovac Zlatko Hujić sam je sebi odobrio isplatu jednokratne pomoći u visini dvije prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH. I to zbog, kako je u svom zahtjevu naveo, “niza zdravstvenih problema”, u koje je ubrojao šećer u krvi, krvni pritisak, te probleme s okom.

Novi Stav analizira šta to u svojim programima nude stranke koje se bore za glasove Bošnjaka. Tako bi „neki ukinuli bosanski jezik, a neki prekinuli veze s islamskim svijetom“.

Svako od nas prije nego što stavi iksić u kućicu pored imena političkog subjekta treba da se zapita: kako se ovaj politički subjekt odnosi prema prošlosti moje domovine, kako se odnosi prema sadašnjosti, koja mu je vizija budućnosti, kako se odnosi prema mom identitetu, na šta je spreman ukoliko neko nekada udari na moju zemlju i moj narod? Na ova pitanja tražimo odgovore kroz izjave stranačkih čelnika i stranačka saopćenja.

Za ovaj broj Stava govori i Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH koji kaže kako je ministarstvo s anjim na čelu u protekliom mandatu, između ostalog, poljoprivrednicima vratilo 50 miliona KM duga za poticaje.

„Pojedinci u Krajini vole govoriti da nam je Sarajevo za sve krivo, a počesto zaboravljamo na vlastitu krivicu. A često je upravo do nas. Ako nam Sarajevo ponudi projekte, a naše se općine na njih ne prijave, onda ćemo imati manji priliv novca u Krajinu. Ima u našem kantonu općina koje se ne prijavljuju na projekte Vlade Federacije. Ima i nesnalaženja s novcem koji je Vlada Federacije osigurala za konkretne projekte. Primjer je bihaćki aerodrom, za koji smo pronašli značajna sredstva, ali gradska uprava nije bila u stanju da ih povuče i implementira na vrijeme“, kaže Dedić.

O majstorima obmane, odnosno, o bezidejnom SDP-u, čitajte u analizi koju donosi novi Stav.

SDP svojim izbornim porukama pokušava stvoriti privid da je stranka koja djeluje na području cijele BiH, kako bi prevario Bošnjake da ih podrže, jer će ih, tobože, podržati i drugi. Ali, zato su tu statistika i matematika, da svaku obmanu razotkriju.

Novi Stav piše i o predizbornoj utrci u Prijedoru i o tome zašto su predstojeći izbori odsudni izbori za opstanak tamošnjih Bošnjaka.

Jer, sudeći po trendu koji vlada posljednjih 20 godina, politički podijeljeni Bošnjaci s prostora ove izborne jedinice, koju sačinjavaju Krupa na Uni, Bosanski Novi, Prijedor, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica i Oštra Luka, bez većeg odziva biračkog tijela teško da će dobiti svog predstavnika u zakonodavnim organima vlasti.

Novi Stav donosi i priču o obljetnici pogibije Fadila Turkovića i Adila Zimića, heroja odbrane Žepe.

Fadil Turković posthumno je dobio nekoliko priznanja. Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona odlikovalo ga je Zlatnom policijskom značkom, koja se vrednuje kao najveće priznanje, “Zlatni ljiljan”. Odlikovan je kada i rahmetli Hajrudin Mešić, heroj oslobodilačkog rata. No, porodicu Turković najviše boli to što “Zlatnog ljiljana” nije dobio od Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Navršava se 105 godina od rođenja Ćamila Sijarića, pisca kroz kojeg je progovorio Sandžak a novi Stav donosi priču o ovom velikanu pisane riječi.

Prema jednoj svojoj posthumno objavljenoj pjesmi, Ćamil Sijarić želio je da na umoru, u svojim posljednjim satima zemnog života, gleda čađavi zavičajni tavan nad sobom i da čuje let lastavica. Tako nekako umiru njegovi planinci, čijim je sudbinama sagradio svoj literarni svijet. Ali, kao u inat, završio je okrutno urbano, na promrzlom kolovozu jedne sarajevske ulice, poginuvši u saobraćajnoj nesreći 6. decembra 1989. godine.

U posljednje dvije godine Emir Mejremić i Adela Šabić napisali su i komponirali dvije patriotske pjesme: Zemljo moja, vječna i jedina, koja je premijerno izvedena u Vijećnici povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH, i Domovina, koja je kao himna premijerno izvedena u Zenici na zvaničnom otvaranju predizborne kampanje Stranke demokratske akcije. Adela i Emir govore za novi Stav.

Reporteri Stava bili su i u Zvorniku, kod turbeta velikog pjesnika, dobrotvora i zaštitnika potlačenih, Hasana Kaimije.

Mustafin pohod na Kula-Grad kod Zvornika i Kaimijin mezar ponavljao se iz godine u godinu i s tim pohodima raslo je Mustafino znanje o poznatom šejhu i cijenjenom pjesniku. Turbe su zijaretili i bolesnici moleći se Bogu da im bolove olakša. I ostali svijet, ženski i muški, pohodio je pjesnika Hasana Kaimiju, tražeći od Boga put do ostvarenja nekog murada. Danas ga zijarete češće muslimani, a rjeđe pokoji pravoslavac.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 20. septembra, širom Bosne i Hercegovine.