Uskoro će Dan žena a 261. broj Stava dobrim je dijelom posvećen tom prazniku pričom o ženama koje su branile Bosnu i Hercegovinu tijekom Agresije.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Uskoro će Dan žena a 261. broj Stava dobrim je dijelom posvećen tom prazniku pričom o ženama koje su branile Bosnu i Hercegovinu tijekom Agresije.

U toku proteklog odbrambeno-oslobodilačkog rata, pored daleko većeg broja muškaraca, na braniku domovine hrabro i smjelo stajalo je i 5.360 žena. Organizacijski poslovi, ratno informiranje, briga o ranjenicima, a nerijetko i boravak na prvim linijama fronta s puškom u ruci – učinili su ih bosanskim heroinama, bez čijeg bi učešća i udjela zasigurno bila upitna odbrana i očuvanje Bosne i Hercegovine te dugo iščekivana sloboda. Među svim tim junakinjama, 13 ih je dobilo najviše ratno priznanje “Zlatni ljiljan“, a jedna od njih jeste i Fadila Porčić, borac 502. bihaćke viteške brigade iz sastava Petog korpusa Armije RBiH. Fadila govori za Stav.

Magazin Stav pokrenuo je nedavno književnu nagradu za mlade pisce. Nakon provedenog konkursa, stručni žiri odlučio je da nagrada “25. novembar” u kategoriji “mladi pisci” 2020. godine bude dodijeljena Ahmedu Kurti za zbirku pjesama Mrtvi psi. Ahmed Kurto rođen je u Sarajevu 26. 7. 1997. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a svoje prve literarne radove u formi poezije i proze objavljuje po mnogim internetskim časopisima i portalima. Živi u Sarajevu, gdje radi u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine i vanredno pohađa studije engleskog jezika i književnosti. Ovo mu je prva književna nagrada. Za Stav govori o procesima nastanka vlastite poezije, o značaju koji ova nagrada ima, bitnosti “otkrivanja” mladih autora i afirmiranja novih književnih vrijednosti

„Svojatanje Banjaluke kao šeher-grada Izetbegoviću služi samo za zamajavanje njegovih podanika. Banjaluka nikada nije bila šeher i neće ni biti. Banjaluka ne pripada Izetbegoviću nego Srbima i srpskom narodu i Republici Srpskoj.“ Ispalio je tu budalaštinu u jednom od svojih svakodnevnih izljeva histerije, naravno, Milorad Dodik. Bila je to nervozna reakcija člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine nakon što mu je, “iz političkog Sarajeva”, odrješito i jedinstveno odgovoreno na njegova bulažnjenja o secesiji entiteta iz kojeg dolazi i nestanku Bosne i Hercegovine.

Stoga ćemo ga, nakratko, u ovom broju Stava podsjetiti na historiju grada koji je imao i Donji i Gornji Šeher, grada koji su stvorili muslimani. Njihove će potomke Bošnjake, 500 godina kasnije, iz grada istjerivati današnji Dodikovi politički saveznici u crvenim kombijima.

U novom Stavu pišemo o dostojanstvenoj proslavi Dana nezavisnosti u Srebrenici. Kada je u pitanju obilježavanje značajnih datuma u Srebrenici, obično je to u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Tako je to bilo i ove godine. Međutim, za razliku od prethodnih godina, u posljednje vrijeme značajni datumi, kao što su Dan nezavisnosti i Dan državnosti Bosne i Hercegovine, obilježavaju se i na svečani način, prigodnim programom. Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježen je u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, a nakon toga i prigodnim programom u Kulturnom centru “Srebrenica”.

Novi Stav donosi analizu Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. U Federaciji BiH ima približno 50.000 registriranih obrta. Prema Prijedlogu zakona, obrtničke komore prikupile bi 1,2 miliona maraka godišnje. I to je mnogo, ali je znatno manje spram onoga što su obrtnici obavezni plaćati prema važećem Zakonu. Naime, članarina za obrtničke komore jedan je posto od prosječne plaće u Federaciji BiH. Ako je prosječna plaća u FBiH približno 900 maraka, obaveza obrtnika jeste da plaćaju devet maraka mjesečno za članarinu. Prema tome, ukupna godišnja članarina za obrtničke komore iznosi 5,4 miliona maraka. Razlog za obaranje Prijedloga zakona očit je, SDP-ovi uhljebi imaju više od pet miliona razloga za obaranje zakona

U novom Stavu detaljno izvještavamo o izbjegličkoj krizi. Domaći analitičari i pojedini opozicioni političari, koji inače jedva dočekaju povod da kritiziraju Tursku, osuđivali su turske vojne operacije predstavljajući ih u skroz drugačijem svjetlu, a ni situacija s izbjeglicama u Turskoj našu javnost nije posebno zanimala. Ako nama nekoliko hiljada izbjeglica predstavlja problem, pa čak i strah, stavimo se samo na tren u “kožu” Turske, u kojoj ih je četiri miliona. Četrdeset milijardi dolara koje je do danas Turska potrošila na izbjeglice iznosi oko osam godišnjih budžeta države Bosne i Hercegovine (uključujući oba entiteta), što je i više nego dovoljno da shvatimo koliki je obim turske pomoći.

Uprkos četničkim zločinima, Bošnjaci nisu prestali spašavati Srbe od ustaša u Druhom svjetskom ratu o čemu iscrpno pišemo u ovom broju Stava. Malobrojni Bošnjaci koji su otvoreno podržali politiku NDH i uzeli učešće u zločinima nanijeli su nesagledivu štetu svom narodu i svojim potomcima, dajući alibi za zločine koje su tokom Drugog svjetskog rata počinili Srbi nad Bošnjacima. Poražavajuća je činjenica da je, zbog zlodjela pojedinaca, ispaštao cijeli jedan narod koji ne samo da nije imao nikakve krivice nego je otvoreno i masovno stao u zaštitu svojih komšija.

Hastahana! Ne ona na Marijin-Dvoru, koju onomad u mahali Magribija, formiranoj oko istoimene džamije, sagradi bosanski valija Topal Osman Šerif-paša, koji je u velikoj mjeri utjecao na oblikovanje savremene jezgre ovog grada, i namijeni je za liječenje vojske. Dakle, ne taj park koji narod i dalje zove Hastahana, mada mu je prije nekoliko godina vlast dodijelila ime poznatog bosanskog političara Nijaza Durakovića, već ova hastahana, čije ime nikad nije pisano velikim slovom, izgrađena na Bentbaši, u podnožju Kovača, ponad mjesta gdje Miljacka ulazi u grad i na kojem je nekada stajala Isa-begova tekija, tu, poviše Vijećnice, iznad Mustaj‑pašina mejdana, u vrh Ulice Nadmlini, tačno na raskržju gdje se ovaj sokak sastaje s Ulicom Halilbašića, nazvanoj tako po poznatoj aginskoj porodici

O njoj, dakle, pišemo u novom broju Stava. O prvoj bosanskoj bolnici, sagrađenoj 1866. godine  novcem iz Gazi Husrev-begovog vakufa, u kojoj je 1891. godine doktor Karl Bayer obavio prvu operaciju na mozgu u Bosni i Hercegovini.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, petog marta širom Bosne i Hercegovine.