Kongres SDA kao najvažniji politički događaj u Bosni i Hercegovini središnja je tema ovog 237. broja Stava.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Kongres SDA kao najvažniji politički događaj u Bosni i Hercegovini središnja je tema ovog 237. broja Stava.

Nakon Kongresa zanimljivo je posmatrati kako najvatreniji i najmilitantniji protivnici, osporavatelji i suparnici SDA redefiniraju ne samo svoje dnevnopolitičke stavove nego i svoje ideološke i političke platforme, a sve kako bi se repozicionirali na suprotnu stranu. To jasno pokazuje i da je SDA politički trendsetter u Bosni i Hercegovini, ali i da je jedna istinska ideologija mnogih njenih konkurenata jeftini populizam i politički makijavelizam, a njihova politička praksa isključivo napadanje na SDA bez nuđenja smislenih vlastitih ideja.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović prošle je subote na 7. kongresu SDA jednoglasno ponovo izabran za predsjednika najveće bosanskohercegovačke stranke. No, ništa u vezi sa SDA ne prolazi a da ne bude popraćeno mnoštvom komentara, što je ujedno i ponajbolji dokaz koliko je ova stranka utjecajna i koliko se njezini potezi budno prate.

U intervjuu za Stav predsjednik SDA komentira reakcije srpske politike na Programsku deklaraciju SDA, govori o jačanju separatističkih politika i Republici BiH kao dugoročnom cilju, pomlađivanju stranke, optužbama za dinastizaciju, o mogućnostima koje čekaju građane BiH ukoliko se nadvlada kriza…

Četiri avionske bombe pronađene su i uništene prošle sedmice u Sarajevu i u njegovoj okolini. Riječ je o neeksplodiranim bombama kojima su saveznički avioni tokom 1944. godine gađali neprijateljske ciljeve u Sarajevu i njegovim tadašnjim predgrađima. U tim napadima poginulo je skoro 600 ljudi, a Stav donosi priču o njima temeljenu na savezničkim izvještajima, ali i nalazima historičara i zabilješkama tadašnje ustaške vlasti.

U novom Stavu ćčitajte priču o 210 obljetnici napada Karađorđevih ustanika na Novi Pazar. Pri osvajanju dijela novopazarske varoši dogodio se veliki i stravičan masakar civilnog življa kako u samoj Devlet-hanum džamiji (kasnije poznatijoj kao Krnja ili Batal džamija), tako i u njenom haremu i bližoj okolini. Naime, onaj dio Novopazaraca koji nije uspio da se domogne novopazarske tvrđave, iako ih je dijelilo svega nekoliko stotina metara od nje, pošto su im ustanici bili za petama, pokušali su da nađu utočište u ovoj džamiji i njenom haremu (dvorištu).

Alexander Lee stručnjak je za kulturnu i političku historiju renesanse u Italiji. Doktorirao je na Univerzitetu u Edinburghu, radio na univerzitetima u Oxfordu, Luksemburgu i Bergamu, predavao u Aberdeenu i Lyonu. Autor je nekoliko knjiga i filmova, a o historijskim i kulturnim temama pisao je za Telegraph, Wall Street Journal, Atlantic, Guardian, New Statesman, Times… Redovni je kolumnista magazina History Today, u kojem je ovih dana objavio uzbudljivu priču o nastanku i putovanju bureka kroz vrijeme, kontinente, carstva i religije, koju prenosimo u Stavu

Kurra hafiz Aziz Alili vjerovatno je najpoznatiji učač Kur'ana i interpretator ilahija i kasida na Balkanu. Rođen je 1968. godine u Lipokovu kraj Kumanova. Nakon završene osnovne škole, upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka 1998. godine. Na Institutu Erkam bin Erkam u Haremi-šerifu u Meki studirao je deset kiraeta kod šejha Abduddaima Abdula Settira Al-Magribija te dobio idžazetnamu okrunivši se titulom kurra hafiza. Trenutno je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.

Za Stav govori o procesu učenja Kur'ana napamet, različitim kiraetima i samodisciplini koja je neophodna kako bi se oni savladali, o mekamima i njihovom utjecaju na melodiju ilahija, kasida i sevdalinke, o projektu snimanja mevluda autora Džemaludina Latića i poziciji Bošnjaka u Republici Hrvatskoj…

Reporteri Stava bili su u Bjeljevinama kod Rudog gdje su nam povratnici prikazali tradicionalni način pečenja pekmeza i bestilja. Naime, već drugu godinu zaredom Udruženje za povratak u Polimlje i Muftijstvo goraždansko, odnosno Medžlis Islamske zajednice Rudo, na lokalitetu Bjeljevine organiziraju manifestaciju “Pekmezijada”, kojoj je ove godine prisustvovalo oko 200 ljudi.

Posjetili smo i trebinjske dolape i mlinove i sa Gtrebišnjice donosimo priču o točkovima trebinjske historije.

Ne zna se tačno od kada datiraju trebinjski dolapi. Ostala je priča da je Mujaga Hadžihasanović, putujući na hadž, u Misiru zapazio naprave koje iz Nila izbacuju vodu na žedne oranice, pretvarajući ih u rajske bašče okovane pustinjom. Predaja kaže da je istog trenutka od letvica napravio maketu, pa se, po njegovom povratku s hadža, pod Pridvorcima kod Trebinja ubrzo počelo okretati čuveno Hadžihasanovića kolo.

Ove i brojne druge tekstove čitajte u novom broju Stava koji je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. septembra širom Bosne i Hercegovine.