Za ovaj 244. broj Stava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govori o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavljuje novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Za ovaj 244. broj Stava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govori o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavljuje novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa.

U novom Stavu donosimo članak o reakcijama na formiranje Savjeta Ramiza Salkića

„Dragan Bursać, veteran tzv. Vojske Republike Srpske, sin čovjeka koji je poginuo atakujući na Bihać, nekadašnji pripadnik falange koja je izvršila genocid nad Bošnjacima, dobija glasnu podršku od tih istih Bošnjaka u svom lažljivom napadu na 44 ugledna Bošnjaka i na Ramiza Salkića, veterana Armije Republike Bosne i Hercegovine, bivšeg logoraša i čovjeka čijeg su oca i dvojicu braće, kao i desetine hiljada drugih Bošnjaka, mučki ubili saborci Dragana Bursaća“, stoji u članku Stava.

Navršilo se 27 godina od pogibije Hajrudina Mešića, heroja koji je poštedio čovjeka koji ga je pokušao ubiti. Tim povodm ekipa Stava posjetila je porodicu legendarnog kapetana Hajre.

Neustrašivi i pravedni borac, kojeg su se, svjesne njegovih sposobnosti, neprijateljske snage itekako plašile, izgubio je život 30. oktobra 1992. godine u Nezuku, pokušavajući probiti koridor prema Kamenici. Prije početka smrtonosnog napada Kapetan Hajro skinuo je svoj pancirni prsluk i dao ga jednom od saboraca, a podlegao je uslijed ranjavanja gelerom granate. Nakon njegove pogibije, akcija je obustavljena, a koridor spasa prema Kamenici i Srebrenici nikada nije napravljen.

U ovom broju Stava predstavljamo i monografiju o Žepskoj brigadi.

Tekst je ovo o herojskom otporu agresiji, o 248 šehida Žepske brigade, o 127 ranjenika, o devet dobitnika priznanja “Zlatni ljiljan”, o tri nosioca priznanja “Zlatna policijska značka”, o dva nosioca priznanja “Srebrni štit”, o ljekarima koji nisu bili hirurzi, ali su obavili desetke operacija, uključujući 26 amputacija, o učiteljima i nastavnicima, o agresoru i njegovim zločinačkim namjerama, o padu Žepe, proboju na slobodnu teritoriju, ali i o historiji Žepe, tradiciji i kulturi ovog područja. Sve to satkano je u monografiji Žepska brigada u ratu 92-95, koju je priredila grupa autora, a koja je upravo izašla iz štampe kao odličan svjedok historije i života u Žepi s akcentom na vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) i oružani otpor agresoru.

Devetog novembra navršava se 30 godina od pada Berlinskog zida. Za razliku od američkog 9.11, koji mnogi povezuju sa završetkom vladavine angloameričkog kapitalizma, za mnoge Evropljane 9.11. označava konačni kraj Hladnog rata. Obaranje zida vrlo brzo sa sobom je donijelo rušenje komunizma, kako nam zvanična priča veli. Trebao bi to biti datum koji se svake godine proslavlja kao konačno i trajno otvaranje puta ka planetarnom trijumfu slobode, globalno rasprostranjenoj ružičastoj budućnosti. Riječju: konačno samoispunjenje čovječanstva. Da li je to baš tako, za Stav analizira Anis Bajrektarević, dugogodišnji šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija u Beču.

U novom Stavu čitajte i o tome kako je Zlatko Hujić, bivši načelnik Općine Bosanski Petrovac, aktuelni poslanik u Skupštini Unsko-sanskog kantona u ime koalicije A-SDA – Pomak za Krajinu. uspio da sa svojim partnerima iz koalicije A-SDA – Pomak promijeni kompletan zakon kako bi svojoj sestri Zlati Balić omogućio da dužnost direktora “Dječijeg vrtića” u Bosanskom Petrovcu obavlja u trećem mandatu.

Ovaj broj Stava donosi članak o tome ko stoji iza Grete Thunberg, djevojčice s Aspergerovim sindromom.

U novembru 2018. godine organizacija “We Don't Have Time”  je objavila poziv švedskoj javnosti i investitorima u toj zemlji i u inostranstvu u kojem je tražila novac. Bitna stvar jeste što je u toj finansijskoj kampanji korištena i Thunberg. Nakon dobro urađene neprimjetne reklamne kampanje, traženje novca očito je došlo u pravo vrijeme jer je Rentzhog skupio desetak miliona švedskih kruna i tako organizaciju “We Don't Have Time”, za koju se do tada nije mnogo znalo, pretvorio u organizaciju koja raspolaže milionima.

S 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana, Evropska unija svela je 19. septembra i službeno komunizam u istu ravan s nacizmom. Naime, donijela je rezoluciju u kojoj je, između ostalog, navedeno da su “oba režima počinila masovna ubistva, genocid i deportacije, te bili uzrok gubitka ljudskih života i slobode kakvi do tada nisu nikada viđeni u historiji čovječanstva”.

“Rezolucija o važnosti evropskog historijskog sjećanja za budućnost Evrope” donesena je u znak obilježavanja 80. godišnjice od Drugog svjetskog rata i izjednačava oba diktatorska sistema zbog toga što su prouzrokovali smrt miliona ljudi a Stav donosi detalje rezolucije.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, sedmog novembra, širom Bosne i Hercegovine.