fbpx

NOVI STAV: Dodikov “Mein RS”

„Govorimo o kontinuitetu srpskog “arlaukanja” od Vukovog “Srbi svi i svuda”, preko monarhističkog svetosavlja i miloševićevskog “Svi Srbi u jednoj državi”, pa do Dodikovih separatističkih “Mein RS” tendencija koje doista liče na nacističko vjerovanje u “njemački životni prostor” očišćen od svake Različitosti“, stoji, između ostalog, u uvodniku Stava.

 

U prodaji je novi broj magazina Stav.

U uvodniku 177. broja glavni i odgovorni urednik Stava, Filip Mursel Begović, piše o „suglasju ezana i crkvenih zvona u borbi protiv Dodikovog arlaukanja“ i o tome zašto „Koncept “Mein RS-a” ne može opstati“

„Govorimo o kontinuitetu srpskog “arlaukanja” od Vukovog “Srbi svi i svuda”, preko monarhističkog svetosavlja i miloševićevskog “Svi Srbi u jednoj državi”, pa do Dodikovih separatističkih “Mein RS” tendencija koje doista liče na nacističko vjerovanje u “njemački životni prostor” očišćen od svake Različitosti“, stoji, između ostalog, u uvodniku Stava.

“Thompson kao slika društva” jedna je od tema novog Stava.

“Šta ste očekivali, da na pozornicu iziđu i publiku do ekstaze podignu Gabi Novak, Dubrovački trubaduri, Meri Cetinić, Nina Badrić, Neno Belan, Ibrica Jusić ili Petar Grašo? Da parafraziramo Franju Tuđmana i onu njegovu čuvenu rečenicu s Prvog općeg sabora HDZ-a, kada je kazao da “NDH nije bila samo puka kvislinška tvorevina, nego i izraz volje i težnje hrvatskoga naroda za svojim nacionalnim oslobođenjem”: Marko Perković Thompson nije samo puki neoustaša, već je njegov nastup bio i izraz volje i težnje hrvatskih reprezentativaca i velike većine hrvatskog naroda”, piše u tekstu Mahira Sokolije.

Pravosnažne presude za ratne zločine prema nacionalnoj pripadnosti počinioca, odnosno, “Pravljenje vještačkog balansa, koliko je i ko je za šta osuđen pred Haškim tribunalom i Sudom BiH“ je još jedna od tema novog broja magazina Stav.

Prema podacima dostupnim na internetskoj stranici Suda BiH za ratne zločine, pred ovom institucijom do sada su okončani postupci protiv 126 osuđenih Srba, dok su 52 Srba oslobođena krivice. Pred Sudom BiH pravosnažno je osuđeno 45 Bošnjaka, a devet ih je oslobođeno optužbi za ratni zločin. Pravomoćnim presudama osuđeno je 26 Hrvata, a oslobođeno osam optuženih hrvatske nacionalnosti. Ipak, broj do sada pravosnažno osuđenih ne oslikava svu težinu zločina počinjenih od 1992. do 1995. godine nad građanima Bosne i Hercegovine.

Ko su žene na izbornim listama čitajte u novom broju Stava.

Biografije političara, one neslužbene, prepune su detalja koji pokazuju kakvi su kandidati kojima će birači davati glasove u oktobru. Na listama su osuđivani kriminalci, “kraljevi i kraljice nepotizma”, milioneri, ratni profiteri i “papci”.

Posljednjih dana imali smo priliku svjedočiti žustrim raspravama i reakcijama koje je izazvao Nacrt Kodeksa ponašanja i odijevanja na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA). Uporedo s tim, javile su se rasprave o Studentskom parlamentu Univerziteta u Sarajevu (SPUS) i ozbiljne optužbe kako se radi o političkoj organizaciji. S tim u vezi, razgovarali smo s predsjednikom SPUS-a Merimom Serdarevićem.

U novom Stavu čitajte o dovištima u islamskoj i bošnjačkoj tradiciji.

Moliti se može samostalno, u gluho doba posljednje trećine noći, kada se dove ne odbijaju, a može i kolektivno, u grupi od desetak, stotinjak ili hiljadu ljudi. Ovakva, kolektivna dovljenja obično podrazumijevaju mjesta na kojima se vjernici okupljaju, poznata kao dovišta. U Bosni i Hercegovini se makar jednom godišnje na dovištima okupljaju hiljade vjernika. Iz njih izviru ostaci bošnjačke duhovne kulture, kulture starih bogumila, a ona su i nepobitan dokaz kontinuiteta bosanske duhovnosti, bosanske države i autohtonosti Bošnjaka.

Duž svih granica naše domovine Bosne i Hercegovine stoljećima su se vodile krvave borbe za opstojnost ovog komadića zemaljske kugle i naroda koji živi na njoj. Proučavajući prošlost, čini se, ipak, da se jedan dio naše domovine po vojevanju i junaštvu uveliko izdvajao od ostalih. To je područje Bosanske krajine. Kroz svoju historiju stanovništvo ovog kraja iznjedrilo je bezbroj junaka i svi su oni na neki način zaslužni što bošnjački narod, uprkos svim tegobama i nesrećama koje su ga pogađale, još postoji. Jedno u nizu junačkih krajiških mjesta svakako je i Donji Kamengrad. Priču o gradu na osmom kilometru regionalnog puta Sanski Most – Bosanska Krupa donosi novi broj Stava.

Bojan Budimac, stalni dopisnik Stava iz Turske, piše o tome kako je Izrael ozvaničio aparthejd.

Mantra da je Izrael jevrejska država, iako petinu njenih građana čine stanovnici koji nisu Jevreji, suviše je dugo u opticaju da bi njeno ozvaničenje moglo biti iznenađenje. Osim toga, taj je zakon pune četiri godine u pripremi, pa je tim mogućnost iznenađenja još manja.

Američka historičarka Lisa Adeli posjetama Balkanu počela je rušiti mitove i laži.

Zašto samo socijalistički grb Bosne i Hercegovine nije imao neko staro tradicionalno ili nacionalno obilježje u SFRJ, dok su ostale republike imale? Ako su se Srbi Kninske krajine 1991. godine mogli žaliti na šahovnicu kao simbol stradanja Srba u NDH, predstavnici bosanskih Srba nisu mogli 1992. godine imati isto opravdanje za svoju politiku jer grb s ljiljanima nije mogao izazvati sjećanja na masovna ili ideološka stradanja pod tim obilježjem. Ovakva i slična pitanja, zaključke i komentare iznosili su američki profesori koji su u Bosnu i Hercegovinu prvi put došli prošle godine.

U novom Stavu čitajte priču o Asimu Topaloviću-Topalu, najhrabrijem borcu 505. brigade Armije BiH.

Asimov borac Elvir Šahinović potvrđuje riječi mnogih sagovornika koji ističu Topalovu nevjerovatnu hrabrost. I danas mu, kaže, odzvanjaju Asimove riječi iz akcije u kojoj su vraćali izgubljene linije na Kestenovoj glavi 1994. godine, kada im je naredio: “Nemoj da se koji sagnuo. Mislit će da ih se bojimo”.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 26. jula širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI