Iako je ovaj 263. broj Stava upotpunosti posvećen pandemiji korona virusa, najavljujemo ga tekstom iz Tuzle u kojem donosimo stravične detalje o dešavanjima na tamošnjoj Klinici za ginekologiju i akušerstvo.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Iako je ovaj 263. broj Stava upotpunosti posvećen pandemiji korona virusa, najavljujemo ga tekstom iz Tuzle u kojem donosimo stravične detalje o dešavanjima na tamošnjoj Klinici za ginekologiju i akušerstvo.

Traumatična iskustva trudnica i porodilja, korupcija i međusobni verbalni i neverbalni okršaji osoblja, ali i osoblja s pacijenticama na Klinici za ginekologiju i akušerstvo prisutni su godinama unazad, no niko se ne želi uhvatiti ukoštac s rješavanjem ovih problema. Menadžment UKC-a Tuzla potvrdio je da su upoznati s nemilim scenama zbog kojih su nerijetko intervenirali i pripadnici MUP-a TK, a zbog čega je ova Klinika često bivala na naslovnim stranicama i u dnevnicima. Magazin Stav objavljuje potresna svjedočanstva porodilja koje govore o hororu kojeg su preživjele prije, tijekom i nakon poroda.

Italija je uz Španiju evropski epicentar zaraze korona virusom. Jedan Sarajlija nalazi se u središtu događaja.

Među brojnim medicinskim osobljem koje se trenutno u Italiji bori da spriječi daljnje širenje virusa korona jeste i Haris Kadić, Bošnjak koji je prije skoro dvadeset godina u gradu Brescia u Italiji počeo raditi kao medicinski tehničar. Osam godina radio je na odjelu hitne pomoći u bolnici Instituto Clinico S. Anna, nakon čega je dvanaest godina proveo na ortopediji. Stanje u cijeloj Lombardiji izuzetno je teško, stotine pacijenata umire svaki dan. Kada je počela kriza, odjel hladne ortopedije potpuno je zatvoren, a Kadića su odmah prebacili na odjel hitne pomoći, gdje posljednjih dana pristiže ogroman broj pacijenata. Trenutno je Brescia grad u Italiji koji je po broju oboljelih najteže pogođen a Stav objavljuje njegov dnevnik.

Vicevi su nam kolektivna terapija u doba korone i o njima pišemo u ovom broju Stava.

Čini se da intenzitet pravljenja novih šala na ovaj račun raste proporcijalno s pandemijom. To nekima može izgledati čudno, nezrelo, neprimjereno, čak i uvredljivo. Međutim, vic kao zaseban književni oblik i nastaje kao odgovor na aktualne društvene fenomene s ciljem rušenja društvenih konvencija. U studiji Vic i njegov odnos prema podsvijesti Sigmund Freud ustvrdio je da je vic neka vrsta kolektivne terapije, a humor društveni proces. Zato i vicevi koji u osnovi imaju narativ o virusu korona neka su vrsta ispušnog ventila preko kojeg se prelamaju ne samo aktualni strahovi i zebnje vezani za pandemiju već i pitanja socijalne (ne)pravde, životnog standarda, nezaposlenosti… Ipak, vic nije tek društvena razbibriga, šaljiva dosjetka o određenoj temi, nego ga teoretičari književnosti ubrajaju u jednostavne književne oblike uz poslovice, zagonetke, epigrame, aforizme…

Kako će se pandemija koronavirusa odraziti na ekonomiju analiziramo u ovom broju Stava.

Moguća su dva scenarija u vezi s ovom situacijom. Prvo, ako se ovakva situacija nastavi, to bi mogao biti uvod u recesiju. Svaka recesija ima svoje karakteristike. Pad ekonomskih aktivnosti, otkazivanje ugovora o poslovanju ili nesklapanje novih, smanjenje izvoza i ono što je posebno bitno: povećanje nezaposlenosti, jer preduzeća u recesiji ne zapošljavaju nove radnike. nego ih počinju otpuštati. Slabljenje poslovanja u realnoj privredi povezano je i s javnim finansijama, budžeti bi mogli postati nestabilni, odnosno, recesija u realnom sektoru mogla bi se preliti i na javni sektor, što bi moglo dodatno utjecati na ukupnu ekonomsku sliku. Drugo, ako se situacija s virusom riješi u skorije vrijeme, onda bi se u narednom periodu, u trećem i četvrtom kvartalu ove godine, uz oporavak ekonomskih aktivnosti, mogla očekivati rehabilitacija poslovanja te bi ovo bio privremeni problem.

Šta raditi kada su u pitanju dženaze, namazi, džume… Ozbiljne su dileme pred muslimanskim svijetom zbog virusa korona.

Širenje pandemije korone postavilo je ozbiljne vjerske dileme pred muslimanski svijet: Trebaju li u džamijama biti zabranjene kolektivne molitve? Treba li otkazati hodočašće u Meku? Što učiniti s tijelima zaraženih osoba jer ih, po islamskim propisima, nije moguće kremirati? Odgovori su bili različiti od zemlje do zemlje, ali i šiiti i suniti su jednoglasni: treba poštivati uobičajene islamske propise sve dok to ne šteti životu i zdravlju muslimana.

Za novi Stav govori Rašid Zorlak, general Armije RBiH u mirovini i stručnjak za atomsko-biološko-hemijsku odbranu, koji kaže: #Hitno i bez odlaganja treba zasijati što više obradivih površina“.

“Nemojte imati dileme da će dio populacije imati i teško imunološke posljedice nakon što preboli virus, imat ćete hronične bolesnike vrlo slabog zdravlja, što će utjecati na životni vijek itd. Morat ćemo naučiti živjeti s koronom. A slijede zastrašujući efekti ekonomske krize. Jedini način da se pomogne narodu jeste rad. Malo je vremena, dolazi proljeće i trebalo bi hitno zasijati Bosnu raznim kulturama. Doći će u pitanje namirnice koje uvozimo. Bio bih sretan kada bi naš narod shvatio da se mora raditi i da se ne može živjeti samo u gradu, da se mora živjeti tamo gdje se proizvodi hrana. Apeliram da se proizvede što više hrane, da se osiguraju poticaji za ključne artikle hrane”, kaže, između ostalog, Zorlak u razgovoru za Stav.

O ovim ali i brojnim drugim temama možete čitati u novom izdanju magazina Stav.

Novi Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. marta, širom Bosne i Hercegovine.