Samo jednu skupinu od desetaka koje djeluju u Burmi vlada je trenutačno klasificirala kao terorističku: Vojsku spasavanja Rohingya Arakana (ARSA), koja je podigla oružje da se bori za prava pretežno muslimanske manjine Rohingya, kojoj vlasti uskraćuju državljanstvo i kvalificiraju ih kao "bengalske imigrante".
 čini zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u sukobu protiv gerilaca Arakanske vojske (AA) na zapadu zemlje, saopćio je izvjestilac Ujedinjenih naroda za tu regiju, Yanghee Lee.</p>
<p>“Dok je svijet zaokupljen pandemijom Covid-19, mijanmarska vojska nastavlja intenzivirati svoje napade u državi Rakhine (Arakan) ciljajući na civile”, osudio je Burmu specijalni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u toj zemlji.</p>
<p>„Tatmadaw (burmanska vojska) sistematski krši najosnovnija načela međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. Njihovo ponašanje protiv civilnog stanovništva država Rakain i Chin moglo bi se smatrati ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti”, rekao je Lee, koji je pozvao na uspostavljanje primirja.</p>
<p>Lee je optužio burmansku vojsku da bombarduje civilno stanovništvo iz aviona i artiljerijom u Arakanu, uz granicu s Bangladešom i u Arakanu susjednoj državi Chin, sprječavajući ranjene da dobiju medicinsku pomoć, da uništavaju škole i domove i pritvaraju bez odgovarajućih garancija poštenog sudskog postupka, jer su osumnjičeni bili pripadnici AA-a i podvrgavali su ih mučenju.</p>
<p>Izvjestitelj je naveo incident od 13. aprrila u kojem je vojska u gradu Kyauk Seik ubila osam osoba, uključujući dvoje djece, kao i nestanak 10 muškaraca u drugom događaju, te ustvrdio da su stotine ljudi ubili vojnici, uključujući djecu i žene, u sukobu koji je već raselio više od 157.000 ljudi iz svojih domova.</p>
<p>AA je 2009. godine stvorila skupina učenika rahajske etničke zajednice, pretežno budističke i većinske u Arakanu, da se bore za autonomiju države, poput mnogih drugih oružanih skupina koje predstavljaju etničke manjine u zemlji, od kojih su se mnoge borile protiv državne središnje vlade nakon nezavisnosti Burme 1948.</p>
<p>Sukob se silno intenzivirao u januaru prošle godine, kada je AA, koja je 23. februara označena kao “teroristička organizacija”, pojačala napade na sigurnosne snage Burme</p>
<p>Samo jednu skupinu od desetaka koje djeluju u Burmi vlada je trenutačno klasificirala kao terorističku: Vojsku spasavanja Rohingya Arakana (ARSA), koja je podigla oružje da se bori za prava pretežno muslimanske manjine Rohingya, kojoj vlasti uskraćuju državljanstvo i kvalificiraju ih kao “bengalske imigrante”.</p>
<p>Nakon niza napada ARSA u avgustu 2017. u sjevernom Arakanu, burmanska vojska pokrenula je brutalnu vojnu kampanju nakon koje je većina stanovništva Rohingya, više od 730.000 ljudi, pobjeglo u susjedni Bangladeš.</p>
<p>Sada se vojska i vlada suočavaju s optužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Nova crkva za Putina i Staljina
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA
-
01.05.2020.Odgovori
Ko god nema svoju vojsku takva ga sudbina ceka. Jame, masovne grobnice, logori, klanja, silovanja djevojcica, bospomocno posmatranje kako ubijaju tvoju djecu a ona drhte od straha i zovu tvoje ime, glad, izbjeglistovo, siromastvo …… I onda dobri mali jugobalija kaze da on ne voli vojsku i oruzije samo da dokaze srbima da je on moderni i urbani “evropski” covjek.
KOMENTARI