fbpx

Libija i Turska sklopile jasan dogovor kako bi odbile napade Haftarovih militanata

Od 2013. godine Libija je podvrgnuta vojnoj intervenciji Egipta i drugih zemalja, kao i UAE-a, što je protivno međunarodnom pravu, istakao predsjedavajući Visokog državnog vijeća Libije

 

 

Libija i Turska prošle jeseni postigle su jasan sporazum kako bi odvratile napade milicija odmetnika Khalife Haftara, izjavio je u utorak visokopozicionirani libijski zvaničnik, prenosi Anadolu Agency (AA).

“U novembru prošle godine tursko-libijski pakt o sigurnosnoj saradnji nije ni na koji način nametnut Turskoj“, rekao je Khalid al-Mishri, predsjedavajući Visokog državnog vijeća Libije, govoreći u Rabatu, glavnom gradu Maroka, gdje se sastao sa ministrom vanjskih poslova te zemlje Nasserom Bouritom.

Rekao je da je Vlada nacionalnog jedinstva Libije (GNA) zatražila pomoć turskih snaga nakon što je nekoliko zemalja podržalo Haftara i dodao da njegova zemlja nema moć da brani svoj legitimitet protiv svih tih država.

“Od 2013. godine Libija je podvrgnuta vojnoj intervenciji Egipta i drugih zemalja, kao i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je protivno međunarodnom pravu“, istakao je Al-Mishri.

Dodao je da Libija nije imala izbora nego da zatraži pomoć od Turske nakon što su Haftara podržale mnoge zemlje zahvaljujući čemu je došao na periferiju glavnog grada Tripolija.

“Visoko državno vijeće Libije i Predstavnički dom sa sjedištem u Tobruku, koje je u savezništvu s Haftarom, imaju potencijal da postignu rješenje“, rekao je Al-Mishri.

Bourita je također rekao da je potrebno primijeniti Sporazum iz Suheyrata postignut 2015. godine, kako bi se omogućilo da Vlada nacionalnog jedinstva, koja je priznata od Ujedinjenih nacija, upravlja procesom tranzicije u Libiji.

Tokom posjete Maroku Al-Mishra i Aguila Saleh Issa, predsjednik Predstavničkog doma Libije, osim sa Bouritom sastali su se i sa Habibom El Malkijem, predsjednikom Parlamenta Maroka.

Libiju je nakon svrgavanja Muammara Gaddafija 2011. godine razorio građanski rat. Nova vlada te zemlje osnovana je 2015. godine na temelju sporazuma pod pokroviteljstvom UN-a, ali napori za dugotrajno političko rješenje nisu uspjeli zbog vojne ofanzive snaga odanih Khalifi Haftaru.

UN priznaje libijsku vladu na čelu s Fayezom al-Sarrajom kao legitimnu vlast, dok se Tripoli bori protiv Haftarovih militanata. Vlada priznata od UN-a ima podršku Turske, dok Haftar ima podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Rusije.

Legitimna Vlada Libije bila je na udaru Haftarovih snaga od prošlog aprila, a u nasilju je ubijeno više od 1.000 ljudi. Vlada je u martu ove godine pokrenula operaciju “Mirna oluja“ protiv Haftarovih snaga kako bi se suprotstavila njegovim napadima na glavni grad Tripoli i nedavno oslobođena strateška mjesta, uključujući vazduhoplovnu bazu al-Watiya i grad Tarhuna, posljednje uporište Haftara na zapadu Libije.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!