fbpx

Ko će s Izraelom

Omanski ministar vanjskih poslova Yusuf bin Alawi bin Abdullah izjavio je u to vrijeme da je “Izrael država”, priznanje koje je malo arapskih država javno obznanilo zbog Palestine.

 

 

Nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Bahrein dogovorili normaliziranje odnosa s Izraelom, pitanje je dana kada će tim putem krenuti i neke druge države. UAE su ušli u historiju postajući prvom zemljom u Perzijskom zaljevu koja je postigla sporazum s Izraelom 13. augusta, pridruživši se Egiptu i Jordanu. Arapske države to su već učinile 1979, odnosno 1994. godine.

Bilo je to “historijsko postignuće”, kako ga je opisao Donald Trump, zadužen za olakšavanje zbližavanja njegovih arapskih partnera u Zaljevu i Izraela, njegovog glavnog saveznika na Bliskom istoku, u okviru plana Bijele kuće za regiju.

“Ovo nije široki sporazum između zaljevskih zemalja, SAD-a i Izraela”, rekao je Sanam Vakil, direktor projekta “Budućnost dinamike u Zaljevu” britanskog think tanka “Chatham House”. “Postoje jasne razlike i podjele između zemalja Vijeća za zaljevsku saradnju (GCC, koju čine Saudijska Arabija, UAE, Bahrein, Oman, Kuvajt i Katar) ”, kaže taj stručnjak, ističući položaj Kuvajta, koji je potpuno antiizraelski i vrlo propalestinski.

Za Vakila bi “velika pobjeda” Washingtona bila pridruživanje pakta Saudijskoj Arabiji, koja je najmoćnija država u Zaljevu i glavni saveznik SAD-a, kao i mjerilo za ostale sunitske arapske monarhije, pa čak i za druge muslimanske zemlje iz drugih regija.

Prema Vakilu, kralj Saudijske Arabije Salman bin Abdulaziz “ide opreznim putem zbog svoje uloge čuvara dviju svetih džamija”, ali analitičar vjeruje da bi saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman mogao odlučiti potpisati sporazum s Izraelom jer bi to koristilo položaju Rijada protiv Irana. I SAD i Izrael i države Zaljeva povezuje neprijateljstvo s Teheranom.

Analitičari ukazuju na Oman kao sljedeću zemlju koja slijedi nakon UAE-a i Bahreina, jer je posljednjih godina već održavao otvorene odnose s Izraelom, iako veze nije ozvaničio. Muscat je u oktobru 2018. ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, što je iznenadilo i razljutilo neke arapske vlade koje ponekad održavaju tajne kontakte s Izraelom i vojnu ili komercijalnu saradnju, ali ne na tako visokom nivou.

Omanski ministar vanjskih poslova Yusuf bin Alawi bin Abdullah izjavio je u to vrijeme da je “Izrael država”, priznanje koje je malo arapskih država javno obznanilo zbog Palestine.

Međutim, postoje i oni koji tvrde kako nijedna monarhija u Zaljevu trenutno neće slijediti UAE i Bahrein, a ako bi Oman to činio u budućnosti, to bi bilo “pod uvjetom uspostave nezavisne palestinske države”.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!