“Do sada je kroz katedru za bosanski jezik i književnost prošlo oko 150 studenata koji su završili četverogodišnji studij. Imamo i nekoliko studenata koji su nastavili masterske studije na postdiplomskim studijama pod nazivom Balkanske studije Instituta za društvene nauke”

Svjedoci smo zadnjih godina vrlo intenzivnoj negativnoj kampanji prema izučavanju turskog jezika u osnovnim školama i edukativnim centrima u Bosni i Hercegovini. S druge strane, javnost nije dovoljno upoznata sa stanjem i perspektivama izučavanja bosanskog jezika u Turskoj. Malo je poznato da u gradu Edirne, u balkanskom (evropskom) dijelu Turske, od 2008. godine djeluje katedra za bosanski jezik, te da je bosanski jezik uveden kao izborni jezik u osnovne škole u područjima u kojima živi bošnjačka zajednica.

Protokol o bosanskom jeziku kao izbornom predmetu u turskim školama između Federacije BiH i Turske potpisan je 2015. godine. Bosanski jezik u turskim školama od školske 2017/2018. godine izučavaju učenici od petog do osmog razreda kao izborni predmet. Isto važi i za albanski jezik, koji se, također, našao u nastavnom planu turskih osnovnih škola.

O izučavanju bosanskog jezika na Univerzitetu Trakya za Stav razgovaramo s profesorima dr. Enesom Turbićem i dr. Djuneisom Nureskijem, te studenticom treće godine Dilarom Bekmezci.

“Katedra za bosanski jezik i književnost nastala je prije jedanaest godina, tačnije 2007. godine, kada je otvorena s katedrom za albanski jezik i književnost pri Odsjeku za balkanske jezike Filozofskog Fakulteta na Univerzitetu Trakya s ciljem bolje i jače saradnje između dviju prijateljskih zemalja. Katedru su osnovali prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Hasnija Muratagić‑Tuna s Univerziteta u Sarajevu, kao i dr. sc. Alen Kalajdžija, profesor Mustafa Tandir, Selmana Salčin-Demirbaş i Jahja Fehratović, koji su bili prvi predavači”, kaže dr. Djuneis Nureski na početku razgovora.

Naglašava da je jezik vrlo važna spona u zbližavanju kako pojedinaca, tako i naroda, stoga izučavanje bosanskog jezika u Turskoj, kao i turskog jezika u Bosni i Hercegovini, smatra vrlo važnim faktorom u prijateljskim i bratskim vezama ovih dviju zemalja koje imaju dugu zajedničku prošlost. “Izučavanje bosanskog jezika treba da bude jedan od strateških ciljeva kada je riječ o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima”, potcrtava Djuneis.

Dr. Enes Turbić cijeni kako osporavanja i napadi na bosanski jezik trebaju biti motivacija za ulaganje više truda u institucije na kojima se izučava bosanski jezik kao što je ova u turskom gradu Edirne.

“Svjesni smo činjenice da napadi na izučavanje našeg jezika neće prestati, a što je dovoljan razlog da se nastavi s izučavanjem, kako u domovini, tako i van njenih granica. Ciljevi su jasni. Uložiti što više napora u proučavanje bosanskog jezika, kulture, historije i tradicije kako bismo uspjeli ostati i opstati na teškom balkanskom tlu. U vezi s tim, katedre za bosanski jezik kao ova naša na Univerzitetu Trakya imaju veliki značaj u cijeloj toj priči”, ističe Turbić.

Katedra za bosanski jezik i književnost još je u fazi razvoja i poprilično je mala katedra koja godišnje, u prosjeku, ima dvadesetak studenata. Treba istaći da je ovo jedina katedra za bosanski jezik u cijeloj Turskoj.

“Do sada je kroz katedru za bosanski jezik i književnost prošlo oko 150 studenata koji su završili četverogodišnji studij. Imamo i nekoliko studenata koji su nastavili masterske studije na postdiplomskim studijama pod nazivom Balkanske studije Instituta za društvene nauke”, kaže dr. Turbić.

Najvažniji projekt na kojem katedra radi jeste izrada udžbenika za bosanski jezik za osnovne škole u Turskoj, koji je jedan od izbornih predmeta.

“Do sada su završena dva udžbenika, a treći je trenutno u izradi, od ukupno četiri koji će biti objavljeni. Pored toga, imamo razne projekte među kojima treba posebno izdvojiti ‘Mevlana program’, kroz koji se realizira razmjena studenata i profesora finansirana od Republike Turske, posjete kantonalnih ministara, kao i nedavnu službenu posjetu generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Turskoj gospodina Begana Muhića, koje nam pomažu da unaprijedimo naš rad”, navodi dr. Turbić

U okviru “Mevlana programa” realizirana je posjeta dr. Sanjina Kodrića s Univerziteta u Sarajevu i dr. Dijane Hadžizukić s Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Međutim, saradnja nije na nivou na kojem je potrebno da bude.

“Imamo potpisane sporazume o razmjeni studenata s bosanskim univerzitetima (Sarajevo, Tuzla, Bihać, Mostar) kao i s Univerzitetom u Novom Pazaru. Izučavanje i afirmacija bosanskog jezika treba da bude prioritet i strateško određenje države Bosne i Hercegovine te stoga i saradnja definitivno treba da bude na što višem nivou”, smatra Turbić.

Da bi mogli predavati jezik u osnovnim školama, svršenici studija bosanskog jezika nakon završetka četverogodišnjeg studiranja i dobijanja diplome prolaze kroz dodatno školovanje koje traje nekoliko mjeseci i nakon završetka tog procesa oni su u mogućnosti da predaju u nekim od škola u kojima postoji bosanski jezik kao strani izborni jezik. Nastava za predmet bosanski jezik već je aktivna u nekoliko istanbulskih i izmirskih škola, a očekuje se povećanje broja škola u kojima će ovaj predmet biti uveden i u drugim dijelovima Turske.

Profesori se slažu da je potrebno prvo ojačati trenutni odsjek i raditi na još boljoj saradnji između bosanskohercegovačkih univerziteta i Univerziteta Trakya, a s vremenom, kad se ostvari snažnija saradnja i steknu bolji uvjeti, otvaranje katedri za bosanski jezik u drugim gradovima Turske može biti opravdano.

Dilara Bekmezci studentica je treće godine na Odsjeku za bosanski jezik i književnost na Univerzitetu Trakya. Dilara ističe da je uvijek imala interesiranje za strane jezike, a studiranje bosanskog jezika joj omogućava da uči o kulturi, historiji i tradiciji Bosne i Hercegovine.

“Otkad sam počela učiti bosanski jezik, moje interesiranje za Bosnu, njenu kulturu, tradiciju, historiju je poraslo. Uvijek sam imala interesiranje za različite jezike, što mi je pomoglo u odabiru bosanskog jezika. Ono što sam naučila o bosanskoj kulturi i historiji povećalo je moje interesiranje i želju da izučavam, a kasnije i da posjetim Bosnu i Hercegovinu. Tokom izučavanja jezika prvo sam sebi postavila cilj koji sam željela ostvariti. Moj cilj je uspješno završiti fakultet i nakon toga raditi kao učiteljica ili profesor. Bosanski jezik je mnogo lijep jezik, a i Bosna također. Imam veliku želju da posjetim Bosnu i Hercegovinu. Ovo je moja najveća motivacija i na taj način i moje samopouzdanje raste”, kaže nam Dilara.

Priznaje da najviše poteškoća ima s padežima i da joj nedostaje udžbenika i knjiga na bosanskom jeziku: “Studentica sam treće godine bosanskog jezika i književnosti. Do sada smo izučavali gramatiku, imali predavanja vezana za konverzaciju, slušanje i pisanje. Naučili smo dosta o bosanskom jeziku, književnosti i historiji i dalje nastavljamo učiti i istraživati. Do sada sam naučila mnogo i mogu da razumijem ono što čitam. Na predavanjima vezanim za pisanje naš vokabular se povećava i to nam mnogo pomaže. Prevodeći tekstove, teško je prevesti neke poslovice i rečenice. I padeži su teški. Ali, radeći marljivo, sve se može naučiti. Potrebno je više izvora i knjiga na bosanskom jeziku, i to bi za nas učenike bilo mnogo važno.”