U ove gotovo tri decenije kako je bosanski jezik vratio svoje historijsko ime, jedan broj jezikoslovaca i dio javnosti, kada govore o bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom, slučajno ili namjerno, govore samo o različitim standardima, a ne o različitim jezicima. To svođenje jezika na standard može biti odraz potpunog nerazumijevanja kulturološke jezičke dimenzije, a ne treba isključiti ni namjerno nastojanje da se kroz “naučni” diskurs relativizira posebnost bosanskog jezika
 koji sačini jedan autor ili grupa njih, na osnovu nekih opredjeljenja, vlastitih iskustava i afiniteta, a u skladu s aktuelnim društveno-političkim tokovima. To ne znači da nam jezička norma nije potrebna i da je ne treba poštivati, naprotiv. Samo ona treba biti utvrđena širim konsenzusom, utemeljenim na naučnim principima, i institucionalno potvrđena.</p>
<p>Budući da je pravopis jedan od triju normativnih priručnika jednog jezika, uz gramatiku i rječnik, kojim se svaki jezik standardizira, on bi morao ukazivati na posebnosti tog jezika u odnosu na druge standarde, a ne s njima se izjednačavati jer onda gubi smisao.</p>
<p>Bosanski jezik, kao poseban književni i standardni jezik, ali i kao kulturološki okvir čitavog jednog naroda, definiran je kroz prva dva kriterija za identifikaciju jezika: to su izvorno porijeklo i specifičan historijski razvoj te strukturna osobenost u njegovoj najširoj upotrebi. Također, bosanski jezik ima i brojnu jezičku zajednicu, koja je na popisima iz 1991. i 2013. jasno potvrdila da bosanski ispunjava i posljednji kriterij jezičke identifikacije.</p>
<p>Na ove činjenice neće utjecati nikakva pravopisni norma, pogotovo ona koja je neprimjenjiva jer nije prihvaćena od ozbiljnih jezičkih autoriteta. Koliko god neko nastojao, za čije god interese radio, prirodni jezički procesi ne mogu se vratiti unazad, kao što se više nikada ne može dovesti u pitanje bošnjački nacionalni identitet.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
FELJTON STAVA (1): Islam u Istočnoj EvropiSljedeći članak
Uspeti se od malograđanina do fine muslimanske raje
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.
-
02.07.2018.Odgovori
Dragi moji
Od detinjstva smo govorili da je to srpski(znam NAMETNUTO) sem kući nismo smeli od rahmeli majke da izgovorimo da je Ku'rani Kerim na srpskom. Majka mi iskljucivo naređivala da je to naš Ku'ran na “bošnjačkom”.
Ja upotrebljavam bosanski bez pravopisa jer sam dugo van otadžbine.
Selam svima
KOMENTARI