Tokom prošlog vikenda na bošnjačkim kućama u Beranama (Crna Gora) osvanule su uvredljive fašističke poruke i prijetnje uz likove četničkih vođa. Dan ranije u beranskom selu Gornje Zaostro održan je četnički skup kojem su prisustvovali nezvanični vođa crnogorskih Srba Andrija Mandić te potpredsjednik Skupštine opštine Berane Goran Kiković. Ovo je jasna poruka Bošnjacima, ali i ostalim muslimanima koji žive u Crnoj Gori, da četnički fašizam i dalje ima svoje vjerne pobornike na teritoriji Republike Crne Gore, koja je, podsjećanja radi, članica NATO pakta. Podsjetimo da se u selu Gornje Zaostro tokom Drugog svjetskog rata nalazio štab četničke ikone Pavla Đurišića, pa stoga ne treba čuditi što oni crnogorski Srbi koji baštine četničke tekovine ovo mjesto doživljavaju kao svojevrsno “četničko svetište”. Na području današnjih Berana, Pljevalja, ali i obližnjeg fočanskog kraja tokom četrdesetih godina prošlog stoljeća počinjeni su organizirani zločini protiv muslimana tih krajeva. Četničkom vođi Draži Mihajloviću lično se hvalio sam Pavle Đurišić kako je veoma uspješno obavio zacrtani posao u kojem je na ovom području ubijeno nekoliko hiljada bošnjačkih civila.

“Antimuslimansku akciju” u Beranama osudilo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

“Ministarstvo za ljudska i manjinska prava osuđuje zastrašivanje građana islamske vjeroispovijesti u Beranama i saopštava da su crnogorske vlasti odlučne i sposobne da svima osiguraju bezbjedan i dostojanstven život. Slobodno i otvoreno društvo i napredak građanske Crne Gore su imperativ u svakom trenutku. Antimuslimanska akcija u Beranama dogodila se dan nakon okupljana pristalica četničkog pokreta. Dodatno su zabrinjavajući navodi da su mu prisustvovale i osobe koje obavljaju odgovorne dužnosti u lokalnoj samoupravi. Lokalne vlasti imaju dodatnu odgovornost da snažno zastupaju demokratske vrijednosti i osiguraju društveno uključivanje i prihvatanje svih građana, bez ikakvih ustupaka prema nacionalizmu ili mržnji. Fašizam nije samo istorijsko pamćenje već se, kroz populizam i radikalizaciju, prepoznaje kao sve prisutnija savremena prijetnja i često se prerušava u druge političke pokrete i ideje i prisutan je u javnom prostoru. Imajući u vidu posebnost svoje institucionalne pozicije, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će još snažnije doprinositi širenju antifašističkih vrijednosti na kojima počiva savremeni koncept poštovanja ljudskih prava i današnja Crna Gora”, stoji u zvaničnom saopštenju ovog ministarstva.

Na četničke provokacije reagirala je i Bošnjačka stranka, najveća stranka Bošnjaka u Crnoj Gori.

“Četnička ikonografija i okupljanje četnika u Beranama, kao i zastrašujuće poruke koje se plasiraju ovih dana, ne smiju da prođu bez adekvatne reakcije nadležnih organa. Svima je poznato da četništvo simbolizuje šovinizam, mržnju i zločine, s toga, pozivamo nadležne da pronađu aktere najnovijih prijetnji i uvreda, sudski ih procesuiraju, jer fašističke poruke moraju biti sankcionisane u građanskoj i pravnoj državi. Sigurni smo da će građanska Crna Gora i građansko Berane osuditi i odbaciti takve poruke. Očigledno da neko ovakvim gnusnim porukama želi da zastraši muslimane koji žive u ovom gradu. Poručujemo da Bošnjake i muslimane to neće uplašiti, znamo da su to aveti prošlosti koji odlaze u istoriju. Grafiti ovakve sadržine nikako ne smiju poremetiti dobre, prijateljske i komšijske odnose koje Bošnjaci gaje sa svojim komšijama drugih vjera i nacija”, navode iz Bošnjačke stranke.

I ranije je tokom ove godine u nekoliko navrata prijećeno muslimanima Crne Gore, i to tokom litija u organizaciji Srpske pravoslavne crkve na kojima se protestiralo protiv Zakona o vjeroispovijesti. Očigledno je da radikalne srpske snage koje stoje uz ideale Đurišića, Mihajlovića i ostalih četnika neće lahko odustati od pokušaja zastrašivanja manjinskih naroda u Crnoj Gori. Na potezu je vlast Crne Gore koja će se konačno morati na pravi način obračunati s fašističkim grupacijama. Ako se ovakvi i slični istupi budu ponavljali, bit će to znak da crnogorska vlast ne radi dovoljno u smjeru zaštite njenih građana koji su bili prevaga u borbi za nezavisnost Crne Gore tokom historijskog referenduma održanog 2006. godine.

Prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva, 10 posto građana Crne Gore izjasnilo se kao Bošnjaci. Bošnjaka je najviše u Rožajama i Petnjici, mjestima gdje se više od 80 posto stanovnika nacionalno izjasnilo kao Bošnjaci. Također, Bošnjaci su većina i u Plavu i Gusinju, dok značajan broj Bošnjaka živi u Pljevljima i Beranama, gdje se kao Bošnjaci izjasnilo 17,72 posto građana. /A. L./