U BiH smo investirali 100 miliona eura, radimo ono za što drugi nemaju hrabrosti

Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

Ali Riza Akbaş od februara 2012. godine generalni je direktor Ziraat banke u Bosni i Hercegovini. Rođen je u Antalyji kao dijete neobrazovanih roditelja, u Istanbulu je završio osnovnu i srednju školu, dok je međunarodne odnose diplomirao 1991. godine na Univerzitetu u Ankari. U Istanbulu se bavio trgovinom, radeći u jednoj prehrambenoj firmi u odjelu za marketing, dok 1995. godine nije prešao u bankarski sektor, otpočevši karijeru kao revizor u Ege banci. Od 1998. godine radio je kao revizor u Faisal Finans te kao direktor filijala u Istanbulu, Izmiru i Ankari, a od 2005. godine radi za tursku Ziraat banku. Od 2005. do 2007. godine u banci je radio kao regionalni direktor, a od 2007. do 2011. godine kao pomoćnik generalnog direktora.

STAV: Turska Vlada u saradnji sa Ziraat bank BiH i BBI bankom u 2012. godini odobrila je kreditnu liniju od 100 miliona eura predviđenu za povratničku populaciju. U 2014. pokrenuta je još jedna kreditna linija putem Vaše banke u saradnji s Vladom Republike Turske. Riječ je o kreditima u sektorima turizma, poljoprivrede i trgovine. Koliko ste ukupno novca plasirali kroz ove dvije kreditne linije, koliko je do sad novca uloženo i koliko su uspješno realizirani ovi projekti?

AKBAŞ: Sredstva iz prve kreditne linije su u potpunosti iskorištena. Pošto je ovaj kredit dat na deset godina, sredstva koja se otplate, mi ponovo stavljamo na korištenje. Tako da vrijednost ovog kredita nije samo 50 miliona nego je višestruka. To treba pomnožiti sa tri ili četiri.

Sredstva iz druge kreditne linije smo počeli koristiti od 2015. godine. Vrijednost ove kreditne linije je 50 miliona eura. Prva kreditna linija je bila namijenjena povratničkoj populaciji i naravno, najviše se koristila na području Republike Srpske. Druga kreditna linija se koristi na području cijele Bosne i Hercegovine i namijenjena je finansiranju malih i srednjih preduzeća kao operativna obrtna sredstva, te za investiranje sa težištem u sektorima turizma, poljoprivrede i trgovine.

Od druge kreditne linije iskoristili smo 30 miliona. Znači, ukupno smo kroz ove dvije kreditne linije dali oko 80 miliona na korištenje. Finansirali smo mnoge start up firme, pomagali smo već postojećim firmama u njihovom proširenju i razvoju, za dodatne investicije, dali smo veliki doprinos u stvaranju novih radnih mjesta. Do sada smo direktno zaposlili preko 2.000 ljudi, indirektno je to puno veći broj. Projekti koje smo finansirali nisu samo u određenim dijelovima BiH, nego na području cijele BiH. Finansirali smo 525 firmi i 865 fizičkih lica koji se nalaze u 68 različitih gradova. I nisu to bili samo gradovi u kojima su većina Bošnjaci, cijelu sam zemlju zajedno sa kolegama obišao, radeći na utvrđivanju stvarnih potreba klijenata, tragajući za dobrim ulaganjima i nastojeći da se obezbijedi potrebna podrška. I mislim da smo uspjeli u tome.

STAV: Prije dvije godine ste u intervju za Stav spomenuli da vam je cilj da uđete među prvih pet, a nakon toga među prve tri banke u BiH. Koliko ste blizu tog cilja? Jeste li ondje gdje želite da budete? Na kojem ste mjestu trenutno u BiH?

AKBAŞ: Otkako sam došao u ovu banku 2012. godine, mi bilježimo konstatntan rast u poslovanju. Tada je u BiH bilo 28 banaka. Trenutno ih je 23. Mi smo te godine bili na 16. mjestu po veličini aktive. Na kraju 2016. na nivou Federacije došli smo do osmog, a na nivou BiH dosegli smo deveto mjesto. Agencija za bankarstvo je htjela da usporimo naš brz rast u posljednje tri-četiri godine, te je postavila određena ograničenja. Zbog toga smo malo i mi usporili. U narednih deset godina namjeravamo ući među prve tri banke u BiH. To nam je cilj. Trudit ćemo se da ga ostvarimo. Za BiH je pozitivno da se u njoj povećava broj banaka. Povećanje konkurencije doprinosi razvoju i sektora i zemlje. Danas imamo 30 filijala, napravili smo i novu zgradu uprave, što je značajan pokazatelj veličine naših ciljeva u Bosni i Hercegovini i to da smo ovdje stalno. Otvorit ćemo nove filijale. Povećali smo broj zaposlenih radnika na 350. Vremenom rastemo. Naša misija je da damo svoj doprinos u razvoju bh. ekonomije. Mi smo zadovoljni trenutnom pozicijom, ali mišljenja sam da trebamo biti na boljem mjestu.

STAV: Kakvo je bilo poslovanje Vaše banke u prošloj godini, a kakva su Vam očekivanja za ovu godinu?

AKBAŞ: U skladu sa očekivanjima Agencije za bankarstvo i bh. ekonomijom svake godine želimo rasti od 15 do 20 posto. Mi želimo i brže rasti, ali s tim rastom postoje određena ograničenja. Prije četiri godine aktiva Ziraat Bank BH je iznosila 150 miliona KM, a na kraju prošle godine više od 850 miliona KM. Ove godine, ako bude sve po planu, želimo preći preko jedne milijarde.

STAV: Koje ste novitete uveli?

AKBAŞ: Prije dvije godine prešli smo na novi bankarski, softverski sistem, dodali smo novi softver za ATM kartice i možda smo jedina banka u svijetu koja je istovremeno bez problema zamijenila temeljni bankarski softver i kartični softver. Uveli smo novitete na bankomatne kartice. Mi smo prva banka koja je uvela mogućnost bezkontaktnog obavljanja transakcija na naše kartice. Mi smo bili prva banka koja je donijela u BiH kreditne kartice i prve bankomate i prva banka sa stranim kapitalom u BiH.

STAV: Bili ste fokusirani na privredu. Hoćete zadržati taj kurs ili ćete ući u segment stanovništva?

AKBAŞ: Do 2012. godine bili smo banka koja je usmjerena na rad sa stanovništvom. Ali takve banke ne mogu brzo rasti, zato što su krediti za stanovništvo mali. Pošto želimo ostati u ovoj zemlji i razvijati se, povećali smo sektor kredita za privredu. Tako je počeo i naš brzi rast. Trenutno je omjer privrednih kredita naspram kredita za stanovništvo 70:30. Ovaj procenat na nıvou sektora je 50:50.

Nažalost mi nemamo suradnju sa državnim sektorom i državnim firmama. U narednom periodu, da bismo povećali kredite za stanovništvo, planiramo raditi i sa državom. Ovaj omjer želimo da bude 40-60. Na taj način ćemo smanjiti i rizik. Po tom pitanju ćemo povećati sredstva za stambene kredite, kredite za nabavku vozila, potrošačke kredite, kreditne kartice. Na tome ćemo raditi u budućnosti i želimo povećati naš utjecaj na taj način. Posvetiti ćemo se i penzionerima u BiH.

Naša najveća razlika od ostalih banaka je u tome što smo radili i radimo one poslove za koje drugi nisu imali hrabrosti. Sarajevo City Centru, primjerice, niko nije htio dati kredit, mi smo dali. Godinama je trajala izgradnja, ali mi smo vjerovali u projekat. Je li to loše? Tamo trenutno radi blizu 1.000 ljudi. Imali smo problema sa Agencijom za bankarstvo zbog finansiranja ovog projekta, a nakon što je SCC otvoren, druga banka je isti refinansirala ponudivši nižu kamatnu stopu. Znači, dobro smo postupili što smo vjerovali u projekat. Također, hotel Ruža u Mostaru. Bit će otvoren u narednih pet mjeseci i bit će jako lijep objekat gdje će se zaposliti ljudi. U svim zabačenim dijelovima države, projekti koji su ostali nedovršeni, koje niko nije želio finansirati, mi smo finansirali. Mnoge investicije iz oblasti poljoprivrede, stočarstva, drvne industrije smo finansirali. Također, one koji su bili u problemima zbog drugih banaka podržali smo da nastave sa svojim radom. Imamo veoma mnogo lijepih primjera. To su sve za nas izvori zadovoljstva. Koliko god se ljudi zaposli, mi toliko budemo sretni. Po tom pitanju država nas treba podržati i Agencije za bankarstvo kao i Centralna banka BiH. Država u kojoj nije razvijen bankarski sektor, ne može se razvijati. Dok Evropska Centralna banka kupuje obveznice s ciljem povećanja likvidnosti na tržištu, naša Centralna banka je povećala stopu rezervi i time smanjila likvidnost na tržištu. Da to nije uradila, banke bi imale veće mogućnosti za odobravanje kredita.

STAV: Planirate li otvoriti poslovnice na cijeloj teritoriji BiH?

AKBAŞ: Do kraja 2013. bili smo prisutni u Federaciji. Te godine smo otvorili poslovnicu u Banjoj Luci u Republici Srpskoj. Nakon toga i u Srebrenici. U narednom perodu ćemo otvoriti filijale u Hercegovini i u Doboju, Prijedoru, Livnu, Čapljini, možda i u Trebinju. Svake godine planiramo otvoriti tri do četiri nove poslovnice. Ako želimo biti među prve tri banke, moramo rasti i sa poslovnicama i sa infrastrukturom banke.

Želimo ulagati u razvoj ekonomije u BiH. Radi izgradnje mira između sva tri naroda u BiH i očuvanju dobrih odnosa među njima, mi ćemo uraditi ono što nas sljeduje. Vjerujemo da s rastom ekonomije raste i stabilnost jedne zemlje. Kažu da pare ne donose sreću, ali ako razmišljamo na nivou države, nažalost, to je drugačije. Zbog toga trebamo podići ovu zemlju. Trebamo smanjiti broj nezaposlenih, nek u svačiji džep uđe novac. Mi to ne možemo sami, skupa sa svim akterima u finansijskom sektoru, državnim institucijama, mi smo kao banka spremni dati svoj doprinos. Ovo što smo do sada uradili je pokazatelj naše dobre volje.

STAV: Da li ste zadovoljni dosadašnjim ekonomskim odnosima između BiH i Turske? Šta treba uraditi kako bi se ekonomski odnosi dodatno poboljšali?

AKBAŞ: Odnosi između BiH i Turske mogu biti dosta bolji. Imamo zajedničku prošlost od 400 godina, posebno u periodu nakon rata, Turska ima veoma pozitivne stavove prema BiH. Turska treba povećati svoje investicije u BiH, također uvoz i izvoz roba između BiH i Turske trebao bi se povećati. Trgovinska razmjena između ove dvije zemlje iznosi oko 600 miliona dolara. Međutim to nije dovoljno. Ulaganja Turske u BiH nisu mala, ali su nedovoljna. Što se tiče pravnih lica, trenutno iz Turske imamo dvije velike firme Natron Hayat i Sisecam Soda Lukavac. Mi zaista želimo povećati ovaj broj. Pozivamo ljude iz Turske, ali nažalost do danas nismo bili toliko uspješni u tome. Bez obzira što im kažemo da ćemo im dati svaku vrstu podrške. Očekujemo da se emocionalna prisnost između dvije zemlje u dovoljnoj mjeri odrazi i u ekonomskom smislu. Investitori iz Turske vide ovo kao jedno malo tržište. Kao banka, jedan od naših budućih ciljeva je da povećamo broj investitora iz Turske posebno u sektoru poljoprivrede, stočarstva i tekstila u čemu je Turska jako uspješna. Naši napori su usmjereni ka tome da trgovinska razmjena između dvije zemlje dosegne iznos od jedne milijarde dolara.

STAV: Dešava li se da Vas investitori iz Turske, koji su zainteresirani za ulaganje u BiH, pitaju kakvo je stanje u BiH, da li da se odluče na investiciju ili ne, šta im Vi kažete o BiH?

AKBAŞ: Mnogo ljudi dolazi iz Turske u BiH kako bi se informisali o uslovima investiranja. Sa njima razgovaramo. Kompleksnost upravljačke strukture u državi stvara zabrinutost kod njih. Pored toga, prevelik državni aparat te postupci koji dugo traju stvaraju zabrinutost kod nekih. Međutim dajući primjere dobronamjernih firmi koje su uspjele objašnjavamo im da ništa od gore navedenog ne može spriječiti investiranje. Mi im kažemo da mogu ulagati u građevinski sektor. U posljednje vrijeme investitori iz arapskih zemalja ulažu u taj sektor. I svi zarađuju. Mi investitorima iz Turske kažemo da dođu i da ćemo ih podržati. Kažemo da neće imati problema sa prodajom izgrađenih nekretnina. Svjesni smo da su i po tom pitanju suzdržani. Međutim, očekujemo da će se narednom periodu pojaviti nekoliko ozbiljnih investitora u građevinskom sektoru. Nadam se da će investicije rezidencijalnih naselja kao što su u Turskoj naići na veliko odobravanje.

STAV: Gledaju li turski investitori na Ziraat banku kao na finansijski servis za njihove kompanije u BiH?

AKBAŞ: Mi za njih radimo i više nego što jedna banka može da uradi. To je ujedno i naš slogan „Više od banke“. Mi investitorima i iz Turske i iz BiH uradimo i više od onoga što zasluže. Onima koje smatramo dobronamjernim, iskrenim, kao i njihove projekte pomažemo i podržavamo ih i preko njihovih očekivanja. Na taj način ćemo nastaviti davati podršku.

STAV: Može li saradnja sa turskim investitorima biti intenzivnija?

AKBAŞ: Da, mnogo više. Turska već dugo vremena čeka ulazak u Evropsku uniju. Aplikacija Bosne i Hercegovine za puno članstvo je prihvaćena. U EU u koju mi nismo ušli već 50 godina BiH će ući za pet do šest godina. Za Tursku će od tog datuma biti teško investirati u BiH. Potencijal BiH je u turizmu, energetici, poljoprivredi i stočarstvu te drvnoj industriji. Želimo da oni te mogućnosti iskoriste u ovom periodu. Jer za nekoliko godina će biti teže. Arapske investicije rastu vremenom. Raste vrijednost zemljišta, recimo. Sve će biti vrijednije. Narod u Turskoj je poduzetan, praktičan i otvorenih pogleda na život. Ako ih uspijemo dovesti ovamo i pokažemo im olakšice i pomognemo ih, siguran sam da će doprinijeti razvoju ekonomije u BiH.

STAV: Imate bh. državljanstvo. Šta Vam znači BiH?

AKBAŞ: Došao sam 2012. godine u BIH. Nakon što sam upoznao zemlju i ljude, zapitao sam se zašto ranije nisam došao u ovu zemlju. Nigdje na svijetu ne postoji društvo koje s nama dijeli slične vrijednosti i u ovolikoj mjeri čuva naše zajedničko nasljedstvo. Nakon što sam vidio sve to, osjetio sam se dužan ovoj zemlji i ovom narodu. Još se tako osjećam. Volim ovu zemlju. Trudim se da učinim nešto za nju. Također želim da ostatak svog života provedem ovdje. Želim da mi djeca ovde rastu, da ovdje žive. Velika mi je čast što sam državljanin ove zemlje. To što sam postao državljanin, za mene stvara dodatnu odgovornost.

Nakon što se okonča moja dužnost, ja zaista želim živjeti ovdje, a ako se i vratim, kroz svoj pozitivan angažman želim ostaviti pozitivan trag za sobom.