Osim deklarativnih izjava da Krajina treba pomoć i da se nešto konkretno mora uraditi na sprečavanju ulaska migranata na istočnoj granici, pravih reakcija i poteza još nema. Vlada Unsko-sanskog kantona ponudila je novu lokaciju za premještanje migranata s Vučjaka, ali su se pobunili predstavnici Srba općine Bosanski Petrovac, u kojoj se nalazi predviđena lokacija

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Krajina se skoro dvije godine gotovo sama bori s problemom migrantske krize i nekontroliranog priliva migranata u Bihać i Veliku Kladušu, odakle pokušavaju prijeći granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tokom ljetnog perioda rukovodeći ljudi Grada Bihaća i Vlade Unsko-sanskog kantona koordinirano su radili na prebacivanju migranata u novi migrantski centar koji se nalazi na lokalitetu Vučjak nadomak Hrvatske. Ova lokacija izazvala je mnoštvo polemika domaće i hrvatske javnosti, ali i predstavnika Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koja je odlučila da finansijski ne podrži novi migrantski centar.

Ljeto je na izmaku, a broj migranata koji dolaze u Krajinu ponovo je u porastu. Crveni križ davno je upozorio da će, u slučaju da se Vučjak ne dovede u neko normalno stanje ili se ne ponudi nova lokacija, povući svoje volontere. Osim deklarativnih izjava da Krajina treba pomoć i da se nešto konkretno mora uraditi na sprečavanju ulaska migranata na istočnoj granici, pravih reakcija i poteza još nema. Vlada Unsko-sanskog kantona ponudila je novu lokaciju za premještanje migranata s Vučjaka, ali su se pobunili predstavnici Srba općine Bosanski Petrovac, u kojoj se nalazi predviđena lokacija.

“Mi smo mala općina koja ima jedva četiri hiljade stanovnika i dolaskom nekoliko hiljada migranata izmijenila bi se struktura stanovništva, što bi lokalnu zajednicu dovelo u kolaps. Osim toga, postoje izazovi medicinske i sigurnosne sigurnosti, s čime se mi ne možemo nositi. Imamo dosta saveznika koji su na našoj strani i razumiju naše probleme. Mislim da Savjet ministara BiH neće donijeti takvu odluku”, kaže Dejan Prošić, načelnik Bosanskog Petrovca.

Krajiške vlasti sada su ponovo u problemu jer moraju tražiti novu lokaciju, a Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, istakao je da to mora biti lokacija u državnom vlasništvu, odnosno da to bude državna imovina, kako je i podcrtano na sastanku u Bruxellesu kojem su prisustvovali i predstavnici krajiških vlasti.

“Mi smo se tamo dogovorili da ne može i dogovor je dogovor. To je i bio uslov dodatnih finansijskih sredstava koje će Bosna i Hercegovine dobiti i neki dan je obezbijeđeno dodatnih deset miliona eura. To ne znači da mi možemo raditi privatne dilove razne tu i da države nema nigdje u svemu tome”, kaže Mektić.

Prema tvrdnjama vlasti Unsko-sanskog kantona, trenutno nema objekata u državnom vlasništvu koji bi mogli biti ponuđeni kao prijedlog za novi migrantski centar, a Medeno Polje u Bosanskom Petrovcu zasad otpada kao moguća lokacija za smještaj migranata na području Krajine.

“O lokacijama trenutno ne mogu govoriti ništa. Dakle, Evropska komisija mora prihvatiti lokacije, kada oni prihvate, onda ćemo o tome pričati”, kratko je izjavio Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona, nakon sastanka s ministrom Mektićem.

Konačna rješenja čekaju i u Gradskoj upravi. Ono što trebaju jeste da Evropska unija konačno preuzme upravljanje migrantskom krizom.

“Evropska unija postavila je određene zahtjeve našim vlastima u smislu da se Krajina i Bihać rasterete. Da li će do toga doći, vidjet ćemo. Mi ćemo to gurati gore dokle možemo, pa ćemo vidjeti šta će se desiti do zime”, kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, u Krajini je približno 5.600 migranata. Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać, ističe kako je u proteklim danima priliv migranata na Vučjak u porastu, te da kroz ovaj kamp svakodnevno cirkulira više stotina novih migranata, ali s obzirom na to da idu dalje u pokušaju prelaska granice, njihov broj ne prelazi 750.

“Policija je ponovo aktivno počela raditi na dovoženju migranata iz centra grada. Tako da mi pripremamo i čistimo prostor za instalaciju novih šatora za njihov prijem. Kada su u pitanju migranti koji se vraćaju iz pokušaja da pređu granicu s Hrvatskom, oni uglavnom završavaju u ovom kampu na Vučjaku. Trenutno imamo i veliki broj migranata smještenih u vlastitim šatorima duž planine Plješevice koji čekaju priliku da pređu granicu. Ne možemo čekati da vidimo šta će se desiti i kakve će se odluke donijeti. Moramo ljudima pripremiti uvjete da mogu boraviti u jesenjim kišnim danima. Također, pripremamo i restoransku salu za ručak, čistimo smeće i uređujemo taj dio zadanih uvjeta, a što se tiče zdravstvene zaštite, imamo ljude koji su na volonterskoj osnovi došli ovdje i pružaju im zdravstvenu pomoć. Vjerujem da će Ministarstvo zdravstva USK, kada mi stvorimo dobre uvjete, poslati medicinske ekipe koje će ovdje brinuti o zdravlju migranata. Ovdje imamo migranata koji imaju različite zdravstvene probleme, od povreda do skabijesa i kancera”, pojašnjava Midžić.

Bihaćka mjesna zajednica Izačić među onim je područjima koja su najviše na udaru migrantske krize. S obzirom na to da se nalazi u samom pograničnom pojasu s Hrvatskom, ovo naselje posebno je interesantno migrantima koji pokušavaju doći do željenog cilja, odnosno koji nastoje prijeći granicu i ući na vrata Evropske unije, a zatim dalje nastaviti put razvijenijih evropskih zemalja u potrazi za boljim životom.

“Svaku noć dvadesetak ljudi prođe ovuda i pokuša preći granicu, a onda ih hrvatska policija vraća. Imali smo na početku dosta problema s njima, provaljivali su u kuće i prodavnice. Policija dođe, ali šta će mu? Ne može mu ništa! Gladno, ne razumiješ ih šta pričaju. Svega tu ima”, kaže Rasim Islamović, predsjednik Mjesne zajednice Izačić.

U posjeti migrantskim kampovima na području Bihaća nedavno je boravio i palestinski ambasador u Bosni i Hercegovini Razeq Namoora, potvrđujući tom prilikom da naša zemlja  sama ne može nositi teret migrantske krize.

“Posjetio sam ovdje kampove i apeliram na svjetsku javnost da osiguraju bolje poštovanje ljudskih prava i bolje uvjete života nego što su sada. Niko više ne vjeruje da će se migrantska kriza ubrzo okončati, ali ono čemu se svi u Krajini nadaju jeste da će se njen teret u narednom periodu ravnomjerno rasporediti”, kazao je Razeq Namoora, ambasador Palestine u Bosni i Hercegovini.