“Nikada više Bajram u Srebrenici ne može biti kao što je bio, posebno majkama koje su izgubile svoje sinove. Ne može biti kako je bilo, ali snaga naše majke i žrtve genocida je velika. Trudimo se da damo do znanja da smo svi tu uz te majke”

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Bošnjaci u Podrinju s radošću dočekuju Bajram. Kurban-bajram simbolizira žrtvu, a Bošnjaci su u Podrinju tokom stoljeća dobro naučili šta znači žrtva, ali i istrajnost i borba, s druge strane. Kada u Srebrenici dočekujete Bajram, onda su osjećanja obično pomiješana, od radosti do tuge.

“Mnogo znamo o genocidu i Srebrenici. Nekada i ne mislimo o tome da je nakon genocida u Srebrenici formiran novi život. To je fenomen kojeg ni mi Bošnjaci nismo svjesni. Srebreničani su posebni ljudi koji žele Bosnu i Hercegovinu, ljudi koji su izgubili mnogo toga na dunjaluku, ali njihova snaga iznenađuje. Nikada više Bajram u Srebrenici ne može biti kao što je bio, posebno majkama koje su izgubile svoje sinove. Ne može biti kako je bilo, ali snaga naše majke i žrtve genocida je velika. Trudimo se da damo do znanja da smo svi tu uz majke koje nemaju svoje sinove. Bajram je prilika da se zbližimo i razgovaramo, a sve s ciljem rađanja života u Srebrenici”, kaže Damir ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica, koji smatra da je veoma važno da 11. juli bude dan kada smo svi na okupu i kada razmišljamo o genocidu u Srebrenici.

USPJEŠAN PROJEKT OTKUPA KURBANA

“Poslije 11. jula ne možemo očekivati da svi ostanu u Srebrenici i sasvim je normalno da se svojim kućama vrate oni koji su otišli. Međutim, Srebrenica svima treba biti prioritet. Za Srebrenicu moramo imati strategiju koju do sada nismo imali. Najvažnije je da imamo u Srebrenici nekoliko hiljada ljudi, mlade bračne parove, da se rađaju djeca. Srebrenica je još u našem narodu nepoznanica kada je riječ o životu prije genocida. To je sredina koja je bila bogata prirodnim resursima, ali i po natalitetu. Srebrenica je bila atraktivna sredina. Prije genocida je bilo 20 džemata i svi imami bili su rodom iz Srebrenice. Deset imama ubijeno je u ratu. Nije danas kao što je bilo, ali kada uporedimo od prvih dana povratka do danas, vidi se napredak. Mnogo je zlonamjernih koji kažu da u Srebrenici neće ljudi da rade, ali to nije tačno. U Srebrenici su vrijedni ljudi koji hoće raditi. Problem je tržište i geografski položaj Srebrenice. U Srebrenicu morate doći maksuz, ne usput”, naglašava Damir ef. Peštalić, koji se osvrnuo i na akciju otkupa kurbana od povratnika koju provodi Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“U posljednje četiri godine urađene su dvije stvari koje će ostati zabilježene u historiji Islamske zajednice, a koje su promijenile život Bošnjaka u manjem bh. entitetu. Dolaskom reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića na čelo Islamske zajednice BiH formiran je fond koji je riješio mnogo problema. To je osnažilo Islamsku zajednicu. Druga stvar jeste projekt otkupa kurbana. Kod nas mnogo porodica uzgaja stoku, ozbiljno se bave tim poslom i imaju jako dobra stada. Ljudi imaju priliku prodati svoju robu. Pokazali ste ljudima da mislite na njih, a, s druge strane, ti ljudi postaju ekonomski jači. Ovim činom pokazujemo da smo svjesni i da podržavamo svoj narod i svoju zemlju. U ovaj je projekt ove godine uključeno 70 naših porodica i otkupit ćemo 800 kurbana. Povratnici su ove godine ponudili 1.900 kurbana. Bit će otkupljeno 800 kurbana. Svaki stočar dužan je priložiti svu potrebnu dokumentaciju, a posebno zdravstveni karton za svako grlo. Komisija će obići svakog stočara, uvjeriti se u ispravnost kurbana i odlučiti koliko će uzeti od svakog stočara”, navodi Peštalić.

U Srebrenici se bajram-namaz klanja u 11 džamija. To je dovoljna poruka da je u ovom gradu obilježenom prošlošću život moguć i formiran.

“Kao narod možemo biti ponosni što smo u tolikoj mjeri prihvatili kurban. Kurban je žrtva, a mi ovdje znamo šta je žrtva. Danas, kada smo opet na svom, moramo se žrtvovati da gradimo našu kuću, naš grad i zemlju da bude bolja za sve nas, za našu djecu. Odricanje danas za bolje sutra. To neka nam bude poruka i da smo svi zajedno kao jedan, jer tako možemo garantirati uspjeh”, poručio je ef. Peštalić.

Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida na području općine Srebrenica bile su 23 džamije. Osim u Luci i Slapovićima, gdje su džamije zapaljene, sve su ostale do temelja porušene. Do sada je obnovljeno 19 džamija, a jedna je i novoizgrađena, u mjestu Podgaj. U toku je obnova četvrte džamije u samom gradu, poznate Petričke džamije.

BAJRAM-NAMAZ NA OTVORENOM U BRATUNCU

Više od dvadeset hiljada Bošnjaka s područja općine Bratunac protjerano je tokom rata. Od prvog povratka do danas u Bratuncu je klanjano jedanaest kolektivnih dženaza u kompleksu i mezarju Veljaci za ubijene Bratunčane. Ove godine u memorijalnom kompleksu Veljaci građena je musala. Kurban-bajram prvi put klanjan je pod ovom musalom, što za Bošnjake u Bratuncu ima veliku važnost. Pored klanjanja na otvorenom, bajram-namaz klanjan je i u Voljavici, Glogovi, Hrnčićima, Konjević-Polju i Pobuđu.

Elvir ef. Hodžić kaže da je hadžijski ili Kurban-bajram vrijeme koje nas vjernike ujedini u ibadetu i bogoštovanju, u podsjećanju na likove iz povijesti i događaje koji su obilježili povijest: “Zbog toga se Božiji poslanici Adem, Nuh, Ibrahim i njegov sin Ismail, Musa, Isa i Muhamed, a.s., u ovom predbajramskom i bajramskom vremenu mnogo spominju. Poslanici nam danas mogu služiti za nauk i ibret. Ovo je vrijeme kada ljudi na poseban način čine ibadet kroz prinošenje žrtve. Kurbanjenje zdrave šerijatom propisane životinje, kojim se želi podsjetiti na ispravnost podnošenja iskušenja sina Ibrahimova, ali i njegova spremnost da odluči izvršiti Božiju zapovijed u odnosu na žrtvovanje voljenog sina Ismaila. Ovdje je vrlo važno kako to vjernici rade. Kod nas je gotovo postala praksa da se s kurbanom postupa na vrlo emotivan način. Kurban se žrtvuje na porodicu, a meso od kurbana dijeli se na socijalnoj i bratskoj osnovi, što također treba ujediniti ljude u ibadetu.”

Akcija otkupa kurbana od povratnika bila je uspješna i u Bratuncu. Otkupljeno je 600 kurbana. “Nastojali smo pratiti našeg čovjeka koji se bavi uzgojem stoke, sve s ciljem da naši ljudi opstanu na svojim imanjima. Ovo je poslije izgradnje najznačajniji projekt Islamske zajednice. Naši su ljudi vrijedni, ali tržište nije zahvalno. Kada čovjeku ponudite da može prodati kurbane, onda je to druga priča. Kada su ljudi sigurni da će prodati svoj proizvod, dobiju dodatni elan. Iz godine se u godinu akcija otkupa kurbana od strane Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine unapređuje. Ponosan sam na ljude koji se bave uzgojem stoke. Volja našeg čovjeka i njegova istrajnost u borbi može svima nama biti inspiracija.

Mogu slobodno reći da je Islamska zajednica dala smjernice kako graditi Bosnu i Hercegovinu, kako graditi društvo, ali i pomoći u tom održivom povratku. Naši vrijedni ljudi u Podrinju sada mogu pomoći drugima. Ima još posla, posebno kada je riječ o otvaranju radnih mjesta. Ako je zajednica dobro organizirana, i pojedinci dobro rade. U prvoj fazi povratka ljudima je trebao orijentir, a to je bila džamija. Suočavamo se često s pitanjima zašto su građene džamije, a ne fabrike. Mi smo samo obnovili ono što je porušeno agresijom na našu zemlju. Mi moramo graditi džemat, a onima koji prigovaraju niko ne brani da dođu i naprave fabriku te zaposle ljude. Nama treba sistemski rad, ali ne samo od strane Islamske zajednice nego od svih aktera koji se mogu uključiti. U Drini ima ribe, a mi samo trebamo pripremiti udice”, poručio je Elvir ef. Hodžić poželivši sretne bajramske dane svim muslimanima u Bratuncu, Podrinju, Bosni i Hercegovini, dijaspori i širom svijeta.