fbpx

Zgradu su srušili, ali medresa živi i danas

Mirsad Mujić, generalni direktor BH Pošte, naveo je da je Behram-begova medresa dokaz da ograničenja mogu transformirati i biti dodatni motiv za uspjeh

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ

 

Povodom 391. godine djelovanja Behram-begove medrese u Tuzli, Javno preduzeće BH Pošta štampalo je 10.000 primjeraka poštanske markice s motivom portala stare zgrade medrese. Vrijednost markice jeste 1,70 KM, a autor je Elvedin Kozarević, profesor informatike u najstarijoj odgojno-obrazovnoj ustanovi na području sjeveroistočne Bosne.

Mirsad Mujić, generalni direktor BH Pošte, naveo je da je Behram-begova medresa dokaz da ograničenja mogu transformirati i biti dodatni motiv za podsticaj i za uspjeh.

BLISTAVA PROŠLOST

“Ova je škola sve to pokazala obnovom rada teške ratne 1993. godine, te se za kratko vrijeme uspela u sami vrh bh. škola po različitim uspjesima i tako nadoknadila ona desetljeća kada je njen rad bio zabranjen. Prepoznali smo važnost Behram-begove medrese u historijskom smislu, kao i značaj koji ona ima u današnjem odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, a BH Pošta će i dalje, u skladu sa svojim mogućnostima, podržavati rad značajnih institucija u BiH, posebno obrazovnih ustanova”, izjavio je Mujić.

Ahmed Hatunić, direktor Behram-begove medrese, ističe da se izdavanjem ove poštanske markice ostavlja biljeg u vremenu te da se na ovaj način skreće pažnja na odgojno-obrazovni proces u našem društvu.

“Željeli smo ukazati na blistavu prošlost odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, odnosno na području ovog grada i regije, te povezati našu prošlost, sadašnjost i budućnost, ali i naglasiti ulogu obrazovne i odgojne djelatnosti u društvu u ovom vremenu”, naveo je Hatunić.

Prema prvim pisanim tragovima, Medresa je počela s radom prije 1626. godine, a nakon nešto više od tri stoljeća posvećenosti odgoju i obrazovanju, komunistička vlast zabranila je njen rad 15. januara 1949. godine. Godine 1974. srušena je zgrada Medrese koja se nalazila na Skveru, pored Šarene ili Atik-džamije, a kao spomenik ostala je samo ulazna kapija čiji se motiv nalazi na poštanskoj markici.

LIJEPA BUDUĆNOST

Poslije 44 godine prekida, Medresa je reaktivirana 1993. godine, a nastava se tada realizirala u iznajmljenim prostorijama.

Danas je ovo moderna škola koja je, prema rezultatima, godinama najbolja u Tuzlanskom kantonu.

Kompleks Behram-begove medrese u Tuzli danas se nalazi u naselju Paša Bunar, a sastoji se od školskih, internatskih zgrada i vakufskog objekta i novoizgrađene džamije.

Govoreći o njenim muderisima, profesorima, odgajateljima, učenicima i svršenicima, Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski, naveo je da se društvo treba ponositi Behram-begovom medresom, te se zahvalio svima koji pomažu rad ove ustanove.

“Mi iz Islamske zajednice zahvalni smo svima za pomoć u radu Behram-begove medrese u proteklom periodu. Zahvaljujemo se svakome ko je dao i jedno zrno da ova škola bude danas na ovom nivou u našem društvu, svojim potencijalima i vrijednostima okrenuta ljudima, narodna škola s puno pažnje prema porodicama koje imaju poteškoće u obrazovanju svoje djece, posebno na Drini, posebno u Podrinju”, kazao je muftija Fazlović.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI