fbpx

Zašto je i koliko je izgubila SDA

SDA je u padu, to je očigledno, a taj pad rezultat je različitih okolnosti koje su se desile u posljednje četiri godine. Ova stranka izgubila je u odnosu na 2016. godinu šezdesetak hiljada glasova. Većinom su otišli strankama čiji su lideri prethodno bili funkcioneri Stranke demokratske akcije.

 

Nakon što su objavljeni prvi izborni rezultati i ustanovljeno da su stranke četvorke uvjerljivo pobijedile u utrci za načelnika u nekoliko sarajevskih općina, stranački predstavnici i njihove pristalice u medijima i na društvenim mrežama pokušale su kreirati dojam da je SDA doživjela debakl i da je potučena.

Kad se magla od slavljeničkih dimnih bombi razišla, ustanovilo se da za opoziciju nije sve baš onako divno i bajno kako se prve noći činilo: SDP ostala je bez više od trećine glasača izgubivši mnoge vijećnike i vijećničke većine širom Federacije BiH; NiP, uprkos velikom rastu, ostao je uglavnom u granicama Kantona Sarajevo, osvojivši u njemu dvije trećine od ukupno svojih glasova, slično kao i Naša stranka, koja je izvan ovog kantona uspjela privući jedva deset hiljada birača.

S procentima stvari još lošije stoje. U Federaciji je Naša stranka ovojila približno 3,6 % od ukupnog broja glasova, NiP – 8,2 %, NLB – 2,8 %, a SDP – 12,6 %. Sve skupa to je 27,2 % dok je SDA sama osvojila nešto više od 29 %. Kad se sve to posmatra na lokalnom i kantonalnom nivou, izvan uskih sarajevskih okvira, onda se vidi da osim SDP-a nijedna stranka četvorke ne postoji kao relevantan politički faktor.

SDA je u padu, to je očigledno, a taj pad rezultat je različitih okolnosti koje su se desile u posljednje četiri godine. Ova stranka izgubila je u odnosu na 2016. godinu šezdesetak hiljada glasova. Većinom su otišli strankama čiji su lideri prethodno bili funkcioneri Stranke demokratske akcije.

U ovom četverogodišnjem periodu osnovani su NiP, NB, PDA i NBL, kao i PZP Mirsada Hadžikadića. Tih pet novih stranaka osvojilo je 2020. godine približno 130.000 glasova. Drugim riječima, ove su stranke većinu svojih glasova našle ipak negdje drugdje, a ne kod SDA.

Osim što su osnovane nove stranke, čija su ciljna skupina mahom isti oni glasači na koje računa i SDA, ova se stranka, kao vladajuća, odgovorna za vođenje države u kriznim situacijama, suočila s pandemijom kao zdravstvenom i ekonomskom krizom, zatim s raspadom skupštinske većine u Kantonu Sarajevo, s aferama “Asim” i “Respiratori”, bila je izložena neviđenoj navijačkoj hajci svih mogućih “nezavisnih” medija, pred sam početak izborne kampanje iz stranke je otišao Aljoša Čampara, ranijih godina važna osoba u izbornom periodu, unutar stranke ostalo je nezadovoljstvo različitim kadrovskim rješenjima, a ne treba zanemariti ni činjenicu da je smanjena izlaznost procentualno najveća bila kod starije populacije, koja u većem broju glasa za ovu stranku.

Kada se sve to sabere, pad koji je ova stranka imala iznenađujuće je mali i mnogo je manji nego kod većine njezinih političkih konkurenata, kakva je, naprimjer, SBB, čiji se rejting toliko srozao da je osvojila svega nešto više od 35.000 glasova, 4 % od ukupno broja glasova u Federaciji. Time je to strašnije sjetimo li se da je za SBB 2014. godine glasalo 146.000 birača. /M.S./

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!