Osim nekoliko spomen-soba posvećenih čuvanju sjećanja na herojsku borbu pripadnika 5. korpusa, koje su nastale i opstale voljom pojedinaca i entuzijasta koji vole svoju zemlju, nema ozbiljnijeg i institucionalnog pamćenja i sjećanja na “silu nebesku”. A prošlo je pet punih godina od pokretanja projekta muzeja 5. korpusa

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Ove godine u oktobru navršit će se 28 godina od formiranja 5. korpusa Armije RBiH. Sila nebeska, kako ga u Krajini zovu, u svojoj zoni odgovornosti držala je teritoriju dugu 178 kilometara, od čega više od 100 kilometara državne granice prema Hrvatskoj. Na ratištima na kojima su borci 5. korpusa držali liniju zube su lomile tri različite vojske, a narod Bihaćkog okruga odbranjen je od istrebljenja. Nažalost, ni poslije gotovo tri decenije ovo krajiško vojno čudo i gigant Armije RBiH nema muzej. Antifašisti su nakon Drugog svjetskog rata za kratko vrijeme napravili muzeje u svakom većem gradu i u njima spomen-sobe brigadama i korpusima zaslužnim za odbranu tog područja. Tako se nekad radilo u Krajini. Danas, osim nekoliko spomen-soba posvećenih čuvanju sjećanja na herojsku borbu pripadnika 5. korpusa, koje su nastale i opstale voljom pojedinaca i entuzijasta koji vole svoju zemlju, nema ozbiljnijeg i institucionalnog pamćenja i sjećanja na “silu nebesku”.

Ovu poražavajuću činjenicu pokušao je promijeniti Izudin Saračević, ratni pomoćnik komandanta za moral 5. korpusa Armije RBiH, ali njegov projekt nikada nije ugledao svjetlo dana jer je u fazi realizacije Saračević smijenjen s pozicije premijera Unsko-sanskog kantona. Nije ljut ni na koga, ali je razočaran zbog toga što projekt nije realiziran ni četiri godine poslije njegove smijene.

“Uz pomoć ministra Šemsudina Dedića uspjeli smo riješiti da se ta tačka nađe na sjednici Vlade Federacije BiH, koja je bila vezana za 30. sjednicu Vlade Federacije BiH od 13. novembra 2015. godine. Donesena je odluka da se prostor Doma pilota i restorana ‘Crvena zvijezda’, koji su u nadležnosti federalnog nivoa vlasti, daju na korištenje Vladi Unsko‑sanskog kantona. Iz sadržaja te odluke proizlazi sljedeće: da se za ranije smještene institucije federalnog nivoa osigura smještaj, u tom se slučaju pravno pokriva taj dio i ostaje kompletan objekt nekadašnjeg vojnog restorana ‘Crvena zvijezda’ u svrhu realizacije projekta muzeja 5. korpusa. Odmah slijedi sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona na kojoj smo odlučili da taj dio ide na ove prostorije, ali smo znali da postoji dvorište gdje bismo napravili lapidarij u koji bismo izložili neka oruđa kao što su tenkovi, topovi i ostalo. Park ispred objekta nekadašnjeg restorana ‘Crvena zvijezda’ trebao je u potpunosti biti dat na korištenje i tu smo također planirali da se postavi i spomen-obilježje za poginule borce 5. korpusa iz mjesne zajednice Harmani. Odmah sam pozvao Nijaziju Maslaka, direktora Muzeja Unsko‑sanskog kantona, i Amira Kadića, direktora Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać, kako bismo krenuli s realizacijom ove ideje. Maslak je uradio idejno rješenje u vezi sa sadržajem, a Kadić je uradio idejno rješenje unutrašnjosti objekta. Mi smo planirali u budžetu 600.000 maraka u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona. Međutim, dolazi do moje smjene, a sve je već bilo spremno”, pojašnjava Saračević.

U okviru obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti BiH, u Bihaću je svečano ozvaničen početak radova na objektu budućeg muzeja 5. korpusa. Svečanosti su prisustvovali predstavnici Vlade Unsko-sanskog kantona, Gradske uprave Bihać i udruženja koja okupljaju bivše borce 5. korpusa, a okupljenima se tada, pored premijera Izudina Saračevića, obratio i bivši komandant Rizvo Behrem. Dogovoreno je da ovaj muzej u početku djeluje u okviru Muzeja Unsko-sanskog kantona, a nakon otvaranja, kada se steknu uvjeti da nastavi rad kao samostalna institucija.

“Nakon utvrđivanja projektnih zadataka i osiguravanja navedenih sredstava, trebalo se u 2016. godini pristupiti izradi idejnog, glavnog i izvednog projekta muzeja 5. korpusa, te realizirati prvu fazu rekonstrukcije objekta ‘Crvena zvijezda’. Kako se u međuvremenu pojavila inicijativa za izradu Monografije 5. korpusa, koju je pokrenuo iz Sarajeva Ramiz Dreković, premijer Izudin Saračević zatražio je od Muzeja Unsko-sanskog kantona da se uradi projekt Monografije, koji je urađen i predat premijeru. S obzirom na to da je bilo planirano da se izrada Monografije 5. korpusa realizira u okviru budućeg muzeja 5. korpusa, Muzej USK je pripremio novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji je početkom jula 2016. godine dobio saglasnost Vlade USK. Tim pravilnikom planirana su dva historičara, od kojih je jedan trebao biti zadužen za stalnu muzejsku postavku, a drugi za Monografiju 5. korpusa. Nakon toga je upućen zahtjev Vladi Izudina Saračeveća za saglasnost za popunu navedenih radnih mjesta, ali kad je došlo do smjene Izudina Saračevića u julu 2016. godine, njegov nasljednik na premijerskoj poziciji Husein Rošić nam je odgovorio pismeno da ne daje saglasnost, što je bila prva naznaka da bi moglo biti problema u realizaciji projekta muzeja 5. korpusa”, prisjeća se Nijazija Maslak.

Dodaje kako su se navedene sumnje pokazale tačnim početkom 2017. godine, kada ih je posjetio bivši komandant Rizvo Behrem prenijevši im informaciju s prijema komandanata 5. korpusa kod premijera Huseina Rošića, povodom nove 2017. godine, a nakon promoviranja projekta Monografije 5. korpusa.

“Da, tačno je da sam prisustvovao prijemu komandanata kod premijera Rošića i iskoristio priliku da upitam šta je s tim projektom muzeja. Gospodin Rošić mi je rekao da ne zna šta je s projektom, a ja sam mu kazao da ne može premijer ne biti upućen šta se s time dešava, ali tu se sva priča oko muzeja 5. korpusa završila na tom prijemu”, kaže Behrem.

Kontaktirali smo i bivšeg premijera Huseina Rošića, koji, pak, tvrdi da ga je direktor Muzeja USK Nijazija Maslak izbjegavao. Nakon što se Maslak odazvao i došao na sastanak s njim, zatražio je, tvrdi Rošić, dokumentaciju na uvid i nazvao Ministarstvo obrazovanja Unsko‑sanskog kantona, rekavši im da povećaju grant za projekt muzeja 5. korpusa za dodatnih 100.000 maraka.

“Nikad nisam dobio projektnu dokumentaciju na uvid. Oni su tu htjeli da zaposle dvije osobe, ali nisu za to od Vlade dobili saglasnost. S obzirom na to da se poslije toga ništa nije dešavalo, mi smo odlukom taj objekt ‘Crvene zvijezde’ dali na korištenje Radio-televiziji Unsko-sanskog kantona jer su nam oni to tražili rekavši da od TIKA-e mogu dobiti sredstva za njegovo preuređenje u radijsko-televizijski dom, a objekt u kojem se trenutno nalazi kantonalna televizija planirali smo dati na korištenje Veterinarskom zavodu jer on radi u neadekvatnom objektu”, objašnjava Rošić.

Kantonalni Zakon o muzejskoj djelatnosti propisuje da muzej može formirati društveno‑politička zajednica (općina, grad, kanton), a ne pojedinac. Član 16. ovog Zakona precizira da se pravna i fizička lica mogu baviti time, ali u okviru muzejske zbirke muzejske izložbe, a to nije muzej, jer da bi muzej mogao biti formiran, mora ga finansirati onaj ko ga je osnovao.

“Ja o tim pojedincima i kolektivima, koji imaju određenu kolekciju tih eksponata, imam visoko mišljenje zato što su se potrudili da to sakupe. Da li je to urađeno u duhu propisa, da li postoji osnivač, da li je urađeno u skladu sa Zakonom o ustanovama i Zakonom o muzeju, to je druga stvar. Međutim, po svoj prilici došlo je do kadrovskih kombinacija koje su imale za cilj da postave neke stvari drugačije u odnosu na ono što je do tada bilo. Gospodin Abid Mulalić kao ministar za pitanja boraca i RVI Unsko-sanskog kantona podržao je tu ideju muzeja i mi smo kao članovi tadašnje Vlade bili jedinstvenog stava da se to treba završiti. Nakon pada Vlade, briše se kompletna aktivnost i 600.000 maraka je isparilo, u rebalansu se nalazila nula. Na čudan način dolazi se do toga da se radi Monografija 5. korpusa iako je trebalo biti drugačije. Zatim se dešava to da se ta zgrada prenamjenjuje odlukom Vlade i da se daje Radio-televiziji. Ni televizija, nažalost, ne ulazi u tu zgradu, što mi ukazuje na to da je se sve desilo u duhu priprema za izbore 2018. godine, zbog čega je došlo do svjesnog žrtvovanja tog projekta”, zaključuje Saračević.

Historičar Nijazija Maslak pita zašto je muzej 5. korpusa postao tabu temu: “Zašto se nijedno boračko udruženje nije oglasilo o svemu? Da li je onima koji su zaustavili projekt muzeja 5. korpusa zapravo bio cilj da se ostavi prostor za pojavu ‘muzeja’ po privatnim kućama, iako nas je general Atif Dudaković molio da ne dozvolimo pojavu ‘muzeja’ po privatnim kućama.”

Sila nebeska mora dobiti svoj muzej, što je ključno u cijeloj toj priči, a ko će tu priču završiti, manje je važno.