Pripreme za obilježavanje 24. godišnjice genocida, počinjenog u julu 1995. godine nad Bošnjacima “sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, prema informacijama iz Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice, idu prema planu. Predstavljeni su izvještaji predsjednika pododbora o aktivnostima između dvaju sastanaka, predstavljen nacrt programa za obilježavanje godišnjice genocida, te usvojen pravilnik o radu Organizacionog odbora. Program obilježavanja bit će usvojen na narednom sastanku Organizacionog odbora.
Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora, kaže da je, kada je riječ o finansiranju obilježavanja godišnjice genocida, praksa takva da se šalju “dopisi određenim instancama, ministarstvima, općinama, vladama”.
“Smatram da na drugi način treba da to bude regulirano jer neko izdvoji nekoliko stotina maraka, neko odgovori da nema sredstava i tako dalje. Mislim da Srebrenica nije zaslužila da moli i prosi. U proteklom periodu imali smo aktivnosti oko iznalaženja načina za stalno finansiranje organizacije obilježavanja. Dio imamo reguliran jer imamo stalna sredstva od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo. Po uzoru na njih, Vlada Federacije BiH, Vlada Tuzlanskog kantona i Općina Novi Grad Sarajevo izašle su nam u susret i izdvojile dio sredstava i ta sredstva bit će planirana svake godine u njihovim budžetima. To je vrlo bitno, da ne moramo svake godine slati dopise i moliti za sredstva”, rekao je Fejzić, ističući da niko ne smije omalovažavati žrtve genocida i sve ono što se dešavalo u Srebrenici i Podrinju tokom rata.
“Znam da nije lahko općinama i drugim instancama vlasti kada dobiju naše zahtjeve i znam da oni imaju i zahtjeve od određenih udruženja po istim pitanjima, da oni imaju aktivnosti za obilježavanje 11. jula. Veliki broj ljudi uključen je u organizaciju obilježavanja godišnjice genocida. Uključena su udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida i svi oni imaju aktivnosti. Nažalost, ima i onih koji koriste priliku i 11. juli u neke druge svrhe. No, mi imamo važnija posla. Uglavnom, pripreme za obilježavanje 24. godišnjice genocida u Srebrenici idu prema planu. Sve će biti spremno za dženazu i komemoraciju, koji su planirani za 11. juli”, dodao je Fejzić.
Članovi Organizacionog odbora na posljednjem održanom sastanku usvojili su zaključak da se “uputi inicijativa OHR-u da se nametne zakon o zabrani negiranja genocida”.
“Usvojili smo zaključak da delegacija održi sastanak s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Valentinom Inzkom i da Organizacioni odbor za obilježavanje uputi inicijativu da Inzko nametne zakon o zabrani negiranja genocida”, rekao je Fejzić.
Predsjednik pododbora za “Marš mira” Munir Habibović kaže da se ove godine očekuje više od pet hiljada učesnika u “Maršu mira”. I ove godine, kao i lani, pokušat će staviti u funkciju trasu od Kameničkog Brda do Buljima, u dužini od oko 13 kilometara. To je originalna trasa iz 1995. godine koju su zaobilazili marševi održani svih prethodnih godina.
“Vremenske neprilike su nam stvorile određene probleme na trasi. Na dijelu od Kameničkog Brda do Buljima uređujemo originalnu trasu iz 1995. godine. Ako nam vremenske prilike dozvole, pa da ove godine možemo iskoristiti tu trasu i da njom prođe ‘Marš mira’, prvi put nakon 1995. godine”, izjavio je Habibović.
Ta je trasa bila spremna i prošle godine za “Marš mira”, međutim, zbog vremenskih prilika nije postojala mogućnost da hiljade učesnika “Marša” prođu tim dijelom puta.
“Jedan od najtežih marševa bio je prošle godine. U proteklih 12 mjeseci ta dionica puta je ponovo zarasla i ponovo ćemo je dovesti u prohodno stanje”, pojasnio je Habibović.
I za ovogodišnji marš, istakao je, ima mnogo zainteresiranih i trenutno se prijavljuju ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta.
“Kada je riječ o trasi ‘Marša’, sve će biti završeno do 1. jula. Nakon toga će ostati samo tehničke stvari i pripreme. Web i stranica na Facebooku za prijave učesnika su aktivirane. Već imamo više od 700 prijavljenih učesnika. I ove godine će biti više od pet hiljada učesnika ‘Marša mira’. Sve one koji žele da budu učesnici pozivam da se uredno prijave. Prijave za organizirane grupe traju do 1. jula, a individualne prijave će ići do samog polaska ”, rekao je Habibović, koji dodaje da svake godine veliki teret u organizaciji, te logističkoj i materijalnoj podršci snosi Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja ‘Majke enklava Srebrenica i Žepa’, kaže da je pred Udruženjem mnogo aktivnosti: “Zahvaljujući Igoru Šoltesu, u Evropskom parlamentu je usvojena rezolucija da ni jedna zemlja ne može biti dio Evropske unije ako ne prihvati genocid u Srebrenici. Zahvalni smo gospodinu Šoltesu i njemu će biti uručena povelja za sve ono što je uradio. U saradnji s Haškim tribunalom i studentima iz cijele regije u narednom periodu održat ćemo međunarodnu konferenciju pod nazivom ‘Stop negiranju genocida i holokausta’. Održat će se i izložba u Vijeću Evrope. Ondje ćemo se sresti s predsjednikom Vijeća Evrope i od njega ćemo tražiti da Vijeće Evrope donese rezoluciju o Danu žalosti 11. jula. Bit će održana i izložba u Istanbulu na trgu Taksim.”
Prema informacijama iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, trenutno su za kolektivnu dženazu 11. jula identificirane 23 žrtve genocida. Iz Organizacionog odbora ističu da je najvažnije da se žrtve dostojanstveno ukopaju i da im se klanja dženaza.
U mezarju Memorijalnog centra Potočari do sada je smiraj pronašlo 6.610 žrtava genocida, koji su vojne i policijske snage Republike Srpske počinile u okolini Srebrenice u julu 1995. godine. Traga se još za više od 1.000 ubijenih Bošnjaka iz srebreničke enklave. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 150 različitih lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima jeste novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
