Posljednjih sedmica politička situacija u BiH dodatno je zakomplicirana neusvajanjem seta Zakona o akcizama, što je preduvjet za dobijanje kredita od međunarodnih finansijskih institucija za izgradnju autoputa na Koridoru 5C, a tome je najviše “doprinijela odmetnuta četvorka” iz SDA. No, moguće su i dodatne komplikacije na političkoj sceni zbog megalomanskih zahtjeva Dragana Čovića, lidera HDZ-a, u pogledu izmjene Izbornog zakona. O ovim temama razgovarali smo sa Šefikom Džaferovićem, koji, ipak, ističe kako nas iskustvo uči da je Bosna i Hercegovina uvijek uspješno odolijevala svim blokadama, da se na blokade samo bespotrebno gubi dragocjeno vrijeme, a da su vinovnici takvog stanja redovno bivali gubitnici

Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

STAV: Jesu li za SDA prihvatljive izmjene Izbornog zakona BiH koje predlaže Dragan Čović?

DŽAFEROVIĆ: Nismo još vidjeli sadržaj prijedloga HDZ-a, jer do ovog trenutka nije upućen u parlamentarnu proceduru, tako da je teško nešto konkretnije govoriti o njemu. U svakom slučaju, ne očekujem da bude usvojen jer se radi o prijedlogu samo jedne političke stranke koja, bez konsultacija s drugima, pokušava rješavati tako krupna pitanja, posebno kada se zna da je Parlamentarna skupština BiH formirala interresornu radnu grupu koja ima zadatak ponuditi rješenja koja se tiču izmjena Izbornog zakona. U toj radnoj grupi zastupljene su skoro sve političke stranke, predstavnici obaju domova Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara BiH i Izborne komisije BiH. Ispravno bi bilo da HDZ svoj eventualni prijedlog prvo testira u okviru tog radnog tijela. U suprotnom, ako to direktno dođe u parlamentarnu proceduru, kao što rekoh, iz aspekta uspješnosti, stvar je vrlo upitna.

STAV: Kakve bi posljedice imalo usvajanje takvih izmjena Izbornog zakona?

DŽAFEROVIĆ: Kažem, da bismo ih mogli komentirati, moramo vidjeti šta tačno u njima piše. Ako je suditi na osnovu onoga što smo mogli do sada čuti u javnosti, onda je to nešto što je neprihvatljivo iz više razloga. Prvo, zanemaruje se odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, kao i još najmanje dvije odluke Suda. Ne predlaže se promjena Ustava BiH i brisanje etničkih odrednica kod izbora članova Predsjedništva BiH, što je preduvjet za implementaciju navedenih odluka Evropskog suda za ljudska prava. Suprotno tome, predlaže se ponovo izbor jednog Srbina iz RS-a, te jednog Hrvata i jednog Bošnjaka iz FBiH. To je direktno negiranje odluke Sejdić – Finci, a, osim toga, i produbljivanje diskriminacije u BiH u odnosu na postojeće stanje. Nadalje, ne predviđa se nikakva promjena u pogledu Doma naroda PS BiH, a poznato je da u taj zakonodavni dom moraju biti uključeni i predstavnici Ostalih u BiH. Sve je to, dakle, suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i kao takvo ne bi moglo izdržati iole ozbiljnu kritiku institucija zaduženih za implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Koliko sam iz medija mogao vidjeti, HDZ ima i svoj način popune Doma naroda Parlamenta FBiH, pozivajući se navodno na odluku Ustavnog suda BiH donesenu po apelaciji gospodina Bože Ljubića. Mislim da se i u tom slučaju pogrešno tumači odluka Ustavnog suda BiH, jer se zanemaruju odredbe Ustava Federacije BiH po kojima postoji obaveza da se u Domu naroda FBiH iz kantonalnih skupština izabere najmanje po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ako je takav izabran u konkretnoj kantonalnoj skupštini. Prema stavu HDZ-a, npr., Bošnjaci u Domu naroda FBiH ne bi uopće bili birani iz Bosansko-podrinjskog, Posavskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona. Hrvati uopće ne bi bili birani iz Unsko-sanskog, Sarajevskog i Bosansko-podrinjskog kantona, a Srbi ne bi bili birani iz Bosansko-podrinjskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona.

Što se Ostalih tiče, oni bi bili birani samo iz Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeničko‑dobojskog i Unsko-sanskog kantona. Ako je to ovako, onda zaista ne znam kako HDZ misli objasniti da, npr., Hrvati neće biti birani iz Sarajevskog kantona ili da, npr., niko neće biti biran iz Bosansko-podrinjskog kantona. Na kraju, ne znam da li prijedlog HDZ-a obuhvata i rješenje za grad Mostar. Ako obuhvata i ako je to ono rješenje koje smo imali priliku vidjeti neposredno pred lokalne izbore 2016. godine, onda je to nešto što je neprihvatljivo, jer uspostavlja potpunu dominaciju ne samo Hrvata već te stranke u gradu Mostaru. Tamo se mora, suprotno tome, naći model koji će osigurati ravnopravnost svih i isključiti dominaciju bilo koga nad bilo kim.

STAV: Da li je SDA spremna pregovarati o izmjenama Izbornog zakona i koje su polazne osnove za eventualne pregovore o tome?

DŽAFEROVIĆ: Postoji formirana interresorna radna grupa koja se u Parlamentu BiH treba baviti ovim pitanjem. SDA tamo ima dva predstavnika, kao i HDZ, i to iz obaju domova Parlamenta BiH. U okviru toga spremni smo raditi na izmjenama Izbornog zakona koje bi značile implementaciju odluka stranih i domaćih sudova, kao i poboljšanje izbornog procesa uopće. Što se nas tiče, sve što se bude odnosilo na problematiku izmjena Izbornog zakona mora proći kroz to tijelo. Do sada smo razgovarali i s HDZ-om, ali se nije mogao postići zajednički stav. Zajedničkog stava nema upravo zbog upornog insistiranja HDZ-a na rješenjima koja su naprijed opisana. Nije moguće mijenjati način izbora članova Predsjedništva BiH izvan konteksta odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci i drugih odluka, nije moguće tim izmjenama ne samo potvrđivati već i produbljivati diskriminaciju BiH. Nije moguće rješavati samo Predsjedništvo BiH, a ne riješiti i pitanje Doma naroda PS BiH. Nije moguće kršiti Ustav FBiH kod izbora delegata u Dom naroda FBiH, kao ni proizvoditi diskriminaciju u Mostaru. Sve ovo što nije moguće jesu ustvari zahtjevi HDZ-a. SDA to, naravno, neće prihvatiti i ustrajat će na svojim stavovima. Držimo da su oni u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom BiH i ustavima entiteta. U dosadašnjim odnosima s HDZ-om pokazali smo korektan i konstruktivan stav sa željom da gradimo međusobne odnose. Nekada smo zbog toga i kritizirani, ali, bez obzira na to, mi ćemo nastaviti našu politiku dosljednog poštivanja principa na kojima je utemeljena ova zemlja. Međutim, nećemo nikada podržati rješenja koja bi značila dodatnu diskriminaciju ili dodatne etničke i teritorijalne podjele.

STAV: Dragan Čović indirektno je najavio svojevrsnu blokadu države, ulazak u još jedno turbulentno razdoblje i vjerovatno još turbulentnije izbore. Šta se može uraditi da do takvog scenarija ne dođe?

DŽAFEROVIĆ: Mislim da se radi o političkom pritisku da se izdejstvuju što povoljnija rješenja za njegovu političku stranku u postupku izmjena Izbornog zakona. Nikome ne bih savjetovao nikakve blokade ili destabiliziranje političke scene u BiH. Iskustvo nas uči da je Bosna i Hercegovina tome uvijek uspješno odolijevala, da se samo bespotrebno gubi dragocjeno vrijeme, a da su vinovnici takvog stanja redovno bivali gubitnici.

STAV: Je li realna opcija da i ne bude općih izbora 2018. godine?

DŽAFEROVIĆ: Mislim da to nije realna opcija. Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drugačije. I do sada smo pokušavali implementirati neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar. Kažem, moramo tragati za rješenjem implementacije svih odluka domaćih i stranih sudova, ali ne možemo pod tom firmom prihvatati ultimatume koji znače produbljivanje diskriminacije ili dodatne etničke i teritorijalne podjele. Ukoliko i ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona, Centralna izborna komisija BiH ima zakonska ovlaštenja da riješi pitanje distribucije mandata delegata u Domu naroda u skladu s Ustavom FBiH i Izbornim zakonom BiH. Izborna komisija ima i obavezu raspisati izbore u terminu koji je također propisan. Održavanje izbora, dakle, ne ovisi niti o pojedinim političarima niti o pojedinim politikama. Oni se naprosto moraju održati. Iskustvo s Mostarom može biti poučno za sve, jer oko izbora u Mostaru pravljene su brojne greške, počev od onih koje je počinila međunarodna zajednica, pa do onih koje su počinile domaće institucije. Ako je i zbog čega potrebno promijeniti Izborni zakon, onda je to pitanje implementacije odluke Ustavnog suda za Mostar i održavanja što skorijih izbora u tom gradu.

STAV: Čović lobira od Evropske unije do SAD-a, posredstvom Zagreba, za izmjene Izbornog zakona. Je li to uvod u treći entitet?

DŽAFEROVIĆ: Može lobirati ko gdje želi, ali novih političkih rješenja nema bez saglasnosti nas koji živimo u ovoj zemlji, i to na način koji je propisan Ustavom BiH. Već sam rekao da su za SDA neprihvatljive bilo kakve dodatne etničke i teritorijalne podjele. Nakon Daytonskog sporazuma, moguće su samo reforme koje će BiH reintegrirati i tako reintegriranu integrirati u Evropsku uniju i NATO savez. Hrvatska je prijateljska država Bosni i Hercegovini i mi očekujemo da, kada se lobira, npr., u Evropskom parlamentu, da to bude u interesu države Bosne i Hercegovine i svih nas koji u njoj živimo, a ne samo jednog konstitutivnog naroda.

STAV: Očekujete li pritisak Zapada da se Čoviću da ono što je naumio da dobije?

DŽAFEROVIĆ: Ne očekujem. Više puta sam se uvjerio iz dosadašnjih razgovora o ustavnim promjenama u kojima je na ovaj ili onaj način učestvovala međunarodna zajednica da nove etničke ili teritorijalne podjele u BiH nisu opcija. Opcija nije ni pomjeranje težišta s građanskog na etničko, čemu, npr., otvoreno stremi politika HDZ-a, već očuvanje postojećeg balansa ili, pak, obrnut proces. Opcija za Bosnu i Hercegovinu jedino može biti dosljedno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma sa svim onim što taj sporazum znači. U osnovi, to je izgradnja cjelovite i demokratske države Bosne i Hercegovine s dva entiteta i Distriktom Brčko koji su multietničke zajednice i nisu etnički ekskluziviteti nikoga posebno i gdje je osigurana ravnopravnost svih naroda i građana na cijelom teritoriju zemlje.

STAV: Izmjene Zakona o akcizama već neko vrijeme “šetaju” od Vijeća ministara do Parlamentarne skupštine BiH, ali nikako da budu usvojene. Možete li nam pojasniti šta je problem s tim zakonom?

DŽAFEROVIĆ: Radi se o četiri zakona koja su vezana za aranžman s MMF-om koja kolokvijalno nazivamo “set Zakona o akcizama”. Osim za aranžmane s MMF-om, ovaj set zakona važan je za cestogradnju u BiH. Preuzimanjem vlasti početkom 2015. godine, od prethodne garniture preuzeta je prazna kasa za izgradnju autoputa. Štaviše, preuzet je i dug od oko 180 miliona KM. Nije bilo nikakve pripreme za nove dionice. Sad, kada je dug vraćen, kada su napravljene pripreme za izgradnju Koridora 5C cijelom njegovom dužinom, kao uvjet za dobijanje sredstava međunarodnih kredita, a prije svega EBRD-a, postavljeno je uvođenje akciza na gorivo u iznosu od 15 feninga po litru. Time bi se ubrala značajna sredstva, omogućila sigurna isplata ranije podignutih kredita, oslobodila značajna sredstva međunarodnih kreditora i omogućila intenzivna izgradnja Koridora 5C i cijele mreže brzih i drugih cesta širom Bosne i Hercegovine. U situaciji kada je gorivo u BiH najjeftinije u regiji, uvođenje ove mjere može proći bez većih opterećenja po cijene drugih roba. Entitetske vlade osigurale su zaštitu za ugrožene grane privrede kao što je poljoprivreda. Postojali su realni elementi da se ti zakoni usvoje, ali je na scenu stupila politizacija zbog koje još nemamo seta zakona o akcizama. No, vjerujem da ćemo ga dobiti u najskorije vrijeme.

STAV: Zašto se je čekalo godinu dana da se raspravlja po hitnoj proceduri o Zakonu?

DŽAFEROVIĆ: Nije se čekalo godinu dana da bi zakoni došli u hitnu proceduru. Ove zakone imali smo prije nekoliko mjeseci u redovnoj proceduri, ali nisu dobili podršku. Sve vrijeme trajale su rasprave u Vijeću ministara oko modela zakona i opet smo u proceduru dobili zakone bez usaglašenog stava VM-A. Radi se jednostavno o zahtjevu Saveza za promjene vezanom za tzv. “plavi dizel”, koji nije prihvatljiv ni za MMF, a otvara mogućnosti za brojne zloupotrebe. Pitanje podsticaja za poljoprivredu treba biti obuhvaćeno setom mjera koje donose entitetske vlade, ali to Savezu za promjene nije bilo dovoljno.

STAV: Koliko ima istine, odnosno koliko ima smisla priča da se SDS i SNSD preko izmjena Zakona bore za dominaciju u RS-u, odnosno da SDS finansijski iscrpljuje vladajuću strukturu u RS-u kako bi zadobio bolju poziciju pred naredne izbore?

DŽAFEROVIĆ: Nije ovo prvi put, kada govorimo o finansijskim aranžmanima od kojih entiteti trebaju imati koristi, da SDS ima ovakav stav. Bilo je toga i ranije, ali moram ustvrditi da je takvu vrstu negativne utakmice započeo SNSD. Mislim da se radi o pogrešnoj politici koja neće donijeti koristi ni državi ni entitetu, a niti bilo kome od ovih političkih subjekata na narednim izborima. Rekao sam, akcize su u interesu jačanja ekonomije u cijeloj zemlji, posebno u situaciji kada su mjerama entitetskih vlada zaštićene najugroženije grane privrede, npr. poljoprivreda. Isto tako, u interesu je cijele države da izabrani zvaničnici koji čine vlast na nivou institucija BiH svoj posao obavljaju najbolje moguće. Tako se štite i interesi entiteta.

STAV: Kako biste ocijenili rad Parlamentarne skupštine BiH u ovom sazivu?

DŽAFEROVIĆ: Mi udovoljavamo ustavnim, zakonskim i poslovničkim obavezama. Svi su zakoni u proceduri i nema zaostataka. S te strane rad možemo ocijeniti zadovoljavajućim. Međutim, ja pamtim i bolje periode u radu Parlamentarne skupštine, kada se čak i manje zasjedalo, posebno manje bespotrebno pričalo, a donosilo mnogo više zakona i utvrđivalo mnogo više politika. Doduše, to je bio period od 2002. do 2006. godine, kada je međunarodna zajednica imala mnogo aktivniju ulogu u BiH.

STAV: Koliko, zapravo, SDA ima poslanika u Parlamentu BiH?

DŽAFEROVIĆ: Nakon posljednjeg, 6. kongresa SDA, počeli su ozbiljni problemi u funkcioniranju kluba SDA u Predstavničkom domu PS BiH. Nezadovoljni svojom pozicijom u stranci, grupa od četiri zastupnika počela je nerijetko istupati suprotstavljeno stavovima stranke. Vrlo često ponašali su se kao samostalni zastupnici, kao da mandate koje koriste nisu dobili kao kandidati SDA. Niko od nas, počevši od mene pa dalje, ne bi bio izabran da nije bio kandidat na listi SDA. Ove su kolege to zaboravile. Nikada se u SDA do sada nije događalo da nakon Kongresa stranke, zbog nezadovoljstva vlastitom pozicijom na Kongresu, imamo ovakvo ponašanje. Predsjednik Izetbegović, ja i brojni drugi smo, nakon 5. kongresa SDA, ostali bez ikakve pozicije u stranci. Bili smo također članovi Predstavničkog doma PS BiH, ali smo vrijedno provodili politiku SDA. Nikada se nisu mogli čuti disonantni tonovi u odnosu na odluke, vodstvo i organe SDA. Ovi ljudi to očigledno do sada nisu bili u stanju. Nakon 6. kongresa, uložili smo mnogo napora i potrošili puno strpljenja da očuvamo jedinstvo kluba u Predstavničkom domu PS BiH. Nismo u tome zbog, rekao bih, sebičnog ponašanja ovih ljudi u potpunosti uspjeli. Stvar je kulminirala glasanjem o setu Zakona o akcizama. Zbog toga su se na posljednjoj sjednici Predsjedništva SDA od 24. aprila 2017. godine morale donijeti mjere. Očekujem stabilizaciju, ali vidjet ćemo kako će se stvari odvijati u klubu SDA u PD PS BiH, uostalom, sve zavisi od njih.

STAV: Po Vašem mišljenju, zašto su Šemsudin Mehmedović i Sadik Ahmetović bili suzdržani tokom glasanja o Zakonu o akcizama?

DŽAFEROVIĆ: Dogovor je bio da mi glasamo za zaključke koje su oni predložili, a da oni onda glasaju za Zakon. Sve smo učinili da tako bude. Glasali smo za njihove zaključke, ali oni nisu glasali za Zakon. Bili su suzdržani. Da je makar jedan od njih bio ZA, Zakon bi prošao. Zbog čega su se tako ponijeli, ne znam. Njih pitajte.

STAV: Iz RS-a u posljednje vrijeme traže rekonstrukciju Vijeća ministara BiH. Očekujete li da će se to zaista i desiti i kako biste ocijenili rad VM-a?

DŽAFEROVIĆ: Cijenim da će ova parlamentarna većina činiti vlast na nivou BiH sve do izbora 2018. godine. Neće biti nikakve rekonstrukcije Vijeća ministara. Bilo je nekih neuspjelih pokušaja, ali mislim da okupljanje neke nove parlamentarne većine više nije moguće. Do isteka ovog mandata trebamo se maksimalno okrenuti poslu. Postojeće Vijeće ministara do sada je napravilo dobar posao. Deblokiran je evropski put BiH i deblokiran je NATO put. Ekonomski pokazatelji u BiH u porastu su. Povećan je broj zaposlenih, smanjen broj nezaposlenih, povećana je industrijska proizvodnja, povećan je BDP itd. Za ovo su zaslužni i Vijeće ministara i entitetske vlade. Volio bih da je u Vijeću ministara bilo više saglasnosti, posebno kada su ove akcize u pitanju i kada je u pitanju finansiranje Javnog RTV sistema.