Safet Softić, potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH

Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ

STAV: Možete li opisati stanje u SDA nakon što su trojica parlamentaraca izbačena iz Vaše stranke? Možemo li očekivati dodatna unutarstranačka previranja i jeste li iznevjerili izborni slogan iz 2014. godine – “U jedinstvu je snaga”?

SOFTIĆ: Od osnivanja SDA pa do danas uvijek se priča da se SDA raspada. Uvijek su SDA pratile priče o nekim dubokim raskolima, o nečemu što će vjerovatno značiti kraj stranke itd. Ne bih ovu situaciju nazvao dramatičnom u bilo kom pogledu, ali da u jednoj velikoj stranci ima različitih mišljenja i različitih poimanja politike, države i svega onoga što prati naš politički rad, to je sasvim sigurno tako i dobro je što je tako. Kada su u pitanju trojica poslanika, nakon što se zaista moglo čuti svašta kroz medije, mi smo ipak kroz stranačke odluke dokazali da smo demokratska stranka u kojoj se može kritizirati i rukovodstvo i predsjednik i odluke koje se donose.

Međutim, time što su formirali nezavisni klub unutar Parlamentarne skupštine, stvari su došle do tačke kad su praktično sami sebe isključili iz članstva SDA. To je, naravno, jedan ozbiljan problem s kojim smo se mi suočavali u prethodne dvije godine. Puno smo truda uložili da do ovoga ne dođe, ali očigledno su neke stvari u životu neizbježne i ne vjerujem da mi ponašanje ove trojice poslanika možemo povezivati s općim sloganom koji je bio u prethodnoj kampanji. Slogan “U jedinstvu je snaga” vrijedi i uvijek će vrijediti, pogotovo u vremenima teških stanja za jednu državu i jedan narod. “U jedinstvu je snaga” je predizborni slogan koji je ostvario svoj efekt i koji sasvim sigurno ima svoje trajno značenje. Bošnjaci na ovom prostoru, poslije svega što su prošli, naprosto moraju pružiti ruku jedni drugima, moraju biti što je moguće više zajedno i dijeliti iste vrijednosti, i, po mom mišljenju, taj slogan ima svoje trajno opravdanje.

STAV: A odnos sa SBB-om i HDZ-om? Hoće li se održati koalicija, kakva je atmosfera unutar SDA s obzirom na burne koalicijske odnose?

SOFTIĆ: Odnosi između dviju stranaka, ili, ako hoćete, između dvojice lidera stranaka, poprilično su loši i mogu se čuti teške riječi. Što se tiče funkcioniranja ministara u vladama, u Vijeću ministara, u Federalnoj vladi i u kantonalnim vladama, tu stvari izgledaju mnogo bolje. Dakle, ljudi iz ovih dviju stranaka, koji unutar zakonodavne i izvršne vlasti obavljaju svoj posao, i nemaju velikih tema u kojima bi se razilazili. Prodaja Sarajevo osiguranja bila je jedna tema na kojoj je došlo do određenih drugačijih pogleda, ali, što se tiče ostalih, prije svega reformskih zahvata, još uvijek su odnosi stabilni i Parlament i Vlada funkcioniraju. Dokle će to tako biti, teško je pretpostaviti. U smislu predizbornih kalkulacija, možemo očekivati i određene raskide koalicija i poremećene odnose, ali za sada se trebamo što je više moguće okupiti oko projekata. Čini mi se da treba učiniti sve da ova koalicija što je moguće duže traje i da se što je moguće više posla uradi.

STAV: Može li se, prema riječima Fahrudina Radončića, biti dobar sa SDA, a ne biti dobar s njenim predsjednikom Bakirom Izetbegovićem?

SOFTIĆ: Sličnu situaciju, oko revizije presude, imali smo s gospodinom Govedaricom, koji je izjavio da sa SDA može sarađivati, ali s gospodinom Izetbegovićem ne može. Gospodin Radončić i gospodin Govedarica imaju svoje političke interese i razloge zašto to izjavljuju. Naravno, ako bi takva jedna izjava ili takav politički pristup izazvao u SDA određene potrese ili nepovjerenje prema svom predsjedniku, onda to ne bi bilo ni do Radončića ni do Govedarice, nego do nas. Ako mi unutar sebe imamo predsjednika koga uvažavamo i podržavamo smjer njegove politike, onda nikakvi spinovi ne mogu dovesti do poremećaja odnosa unutar SDA. To naprosto nije moguće i mi nemamo unutar SDA nikakvo dovođenje u pitanje liderske pozicije gospodina Iztbegovića. Ne možete prihvatiti stranku bez njenog predsjednika.

STAV: Vaš komentar na posljednja događanja u Srebrenici?

SOFTIĆ: To da je predsjednica Vlade RS-a osporila izbor u Skupštini općine Srebrenica nešto je što nama još uvijek bez jasnijih obrazloženja liči na političku manipulaciju i pokušaj gospodina Dodika da na silu očuva većinu u Skupštini općine Srebrenica. Sve ono što se događalo prije toga jeste uzrok da se gospođa Cvijanović i smije drznuti da napravi ovakav potez. U Srebrenici smo imali, prije svega, gubitak načelničke pozicije, i to je nešto najteže što se dogodilo na lokalnim izborima. Bez obzira što se učinilo puno da do toga ne dođe, unutrašnji sukobi, raskol i cifre koje su neumoljive, u smislu biračkog tijela, bile su razlog velike zabrinutosti, i na kraju se dogodilo to što se dogodilo. Još bolnije od toga jeste raskol koji se dogodio u Srebrenici unutar vijećnika SDA. Njih je tamo ukupno šest; četiri su bila na jednoj strani, a dva na drugoj.

U tom raskolu mi smo, kao predsjedništvo i rukovodstvo SDA, činili jako puno napora da to pokušamo smiriti, međutim, stvari su eskalirale, tako da je to završilo i onim nesretnim činom u kojem su gospodin Adil Osmanović i ostali članovi povjereništva doživjeli jako velike neugodnosti. Mi sada imamo gospodina Ramiza Salkića, koji je imenovan za povjerenika u Srebrenici, i imamo postepeno smirivanje ovih odnosa i pokušaj da se to na neki način zaliječi i da se ti odnosi poprave. Ovo je sad vjerovatno još dodatno ulje na vatru, ali nisam siguran da će gospođa Cvijanović ili gospodin Dodik s ovim što su napravili moći promijeniti većinu unutar Skupštine općine Srebrenica. Ona, ako postoji, ponovo će se dogoditi, ali ovo je vjerovatno kupovina vremena kako bi se taj sukob, koji realno postoji, još više produbio.

STAV: Na koji način gledate na izmjene Izbornog zakona BiH, s obzirom na uvjete koje postavlja HDZ?

SOFTIĆ: O suštini prijedloga koji je Klub hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine stavio u proceduru mi smo već iskazali svoj stav na sjednici na kojoj se raspravljalo o ovom pitanju, na način da smo pokrenuli apelaciju zaštite vitalnog nacionalnog interesa kod Ustavnog suda. Smatramo da način na koji je to Klub Hrvata u Domu naroda uradio nije primjeren ni ustavu ni postojećim zakonima, a ni političkim dogovorima koji bi na neki način trebali da ishode izmjenom izbornog zakonodavstva. Uvjeren sam da postoji velika potreba da se ozbiljnije krene u reformu izbornog zakonodavstva, tu prije svega mislim na presude Evropskog suda, koji je donio presudu po pitanju Sejdić-Finci i još dvije presude koje tretiraju pitanje građana u Bosni i Hercegovini i njihove diskriminacije u izbornom procesu.

Mislim da treba od toga krenuti i mislim da na tragu rješavanja ovih presuda Evropskog suda praktično trebamo doći i do presuda Ustavnog suda BiH. Jedna je od njih po pitanju gospodina Bože Ljubića i tiče se Doma naroda. Ukratko da kažem, ovo rješenje koje je ponuđeno trebalo je izazvati određenu reakciju. Šta je krajnji cilj Kluba hrvatskih delegata s tom reakcijom, ja u ovom trenutku ne znam. Ako je cilj da se uđe u ozbiljnije političke razgovore po ovom pitanju, onda mislim da to ima smisla. Ako je cilj da se sa svim ovim pokuša odgoditi izborni proces iduće godine, onda mislim da to neće naići na plodno tlo.

STAV: Najavljeno je da će SDA uskoro izaći sa svojim prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH. Šta je suština tog prijedloga?

SOFTIĆ: Stav je naše stranke da mi trebamo činiti sve da do kraja ove godine pokušamo izmijeniti izborno zakonodavstvo koje bi omogućilo provođenje presuda Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava. To je generalno stav naše stranke. Mi smo spremni u svakoj vrsti razgovora koji se tiče provođenja ovih presuda učestvovati i u tom smislu pripremamo prijedlog izmjena i dopuna izbornog zakona kada su u pitanju ove presude. Međutim, jako je teško doći do ovih rješenja bez izmjene Ustava BiH i bez izmjene Ustava Federacije BiH. Da bi se iole mogle ispoštovati presude o kojima govorimo, mora se ući u ustavnu materiju i mora se napraviti jedan široki politički konsenzus, široki politički dogovor koji ne podrazumijeva samo dvije stranke, SDA i HDZ, nego koji će podrazumijevati i stranke iz RS-a i stranke iz opozicionog statusa u Federaciji BiH.

Izborno zakonodavstvo ne može se mijenjati voljom samo parlamentarne većine. Ono mora odražavati najveći mogući stepen konsenzusa u jednom društvu, u jednom političkom sistemu u kojem u takav proces morate imati uključene i sve one političke aktere koji imaju svoje poslanike u parlamentima i države i entiteta. Prema tome, stav je SDA da zaista postoji potreba da se pristupi izmjeni izbornog zakonodavstva, ali da to ne treba raditi na način da pravimo veću diskriminaciju nego što je imamo u ovom trenutku. Što se tiče izbora iduće godine, mi smo nedavno imali izjave određenih članova izborne komisije koji su kazali da će i sa i bez provođenja ovih odluka izborni proces biti održan. Prema tome, ja vjerujem da će to tako i biti i da će se izbori 2018. godine održati.

STAV: Možete li predvidjeti rezultate izbora 2018. godine s obzirom na to da se čini da ćete imati sve bošnjačke i tzv. probosanske stranke protiv sebe?

SOFTIĆ: Do izbora 2018. godine ima još godina i po dana. To je jako dug period u kojem se može dogoditi svašta. Mi imamo želju ljevice da zajednički nastupi na izborima iduće godine, ali tu se ipak, u ovom momentu, radi samo o željama. Vrlo će teško doći do ujedinjenja ljevice, naprosto zato što su to četiri ili pet stranaka koje dijele istu političku ideju, ali koje su opterećene liderskim ambicijama ljudi koji vode te stranke. Mi ćemo 2018. godine i do 2018. godine vjerovatno izvršiti ozbiljne pripreme unutar SDA. Ono što je u ovom trenutku naš prioritet jeste da naši članovi koji obnašaju dužnosti unutar zakonodavne izvršne vlasti što bolje rade taj posao, a kada dođe vrijeme kampanje, onda ćemo sasvim sigurno mi i stranku pripremiti u tom pravcu i imat ćemo, kao što to uvijek i bude, kampanju koja će SDA omogućiti prvu poziciju u političkom životu Bosne i Hercegovine. U to apsolutno ne sumnjam.

STAV: Bili ste predsjednik Sabora IZ BiH. Kakav je odnos SDA i IZ BiH s obzirom na učestale optužbe za uplitanje politike u vjeru i obratno? Naime, s jedne strane optužuje se SDA da manipulira u svoju korist s moralnim autoritetom IZ, a s druge strane da SDA želi provesti islamizaciju i radikalizaciju društva.

SOFTIĆ: Da, to je jedno pitanje koje sasvim sigurno zaslužuje jednu ozbiljnu društvenu raspravu u kojoj trebaju uzeti učešće najpametniji ljudi ovog društva kako bi odredili mjeru u odnosima politike i vjere. To se ne tiče samo odnosa IZ i SDA, nego se tiče i drugih vjerskih zajednica u BiH. Mislim da se u značajnoj mjeri predimenzionira odnos IZ-a prema SDA, i obratno. Mi se sjećamo perioda od prije nekoliko godina kada su ti odnosi bili jako narušeni i loši. Imali smo nedavno izjavu uvaženog reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića, koji je kazao da je odnos IZ-a prema svim političkim faktorima isti i da IZ neće biti agitator bilo koje političke stranke. Mislim da je to u okviru onoga što gospodin Kavazović radi sasvim ispravan odnos i da se na političkom tržištu sve političke stranke trebaju izboriti za naklonost IZ ili neke druge vjerske zajednice ako svojim radom dokažu da su i prijatelji te zajednice, ali i prijatelji društva u kojem živimo. Mislim da je stav gospodina Kavazovića sasvim korektan i mislim da se IZ i ponaša tako.

S druge strane, mi moramo sarađivati. Kada je realizirana deklaracija o terorizmu, koja je bila bitna jer pokazuje stav Bošnjaka, SDA i IZ su morali sarađivati. Ali, tu su bili pozvani različiti politički akteri i oni koji obnašaju različite dužnosti u ovoj zemlji da se jasno s IZ-om postave prema tom teškom pitanju koje je prikačeno na leđa muslimana i koje ih sve više guši svakog dana. Mislim da IZ treba zadržati ovo što je gospodin Kavazović kazao, da ima izbalansiran odnos prema političkim strankama i da na pitanjima koja se tiču države, naroda i svega ostalog treba sarađivati sa svima onima koji su spremni da čine dobro. IZ jako puno potražuje od BiH i predstavnika vlasti još od 1990. godine do danas. Znam da unutar zajednice postoji jedno značajno nezadovoljstvo time kako i koliko se radilo kada je u pitanju vakufska imovina i povrat te vakufske imovine. Kada su u pitanju određeni odnosi države prema IZ, mi imamo situaciju u kojoj je država BiH potpisala ugovore s pravoslavnom i katoličkom crkvom u BiH, a da ni do dan danas nema ugovora s IZ-om zbog, čini mi se, u posljednjem navratu protivljenja člana Predsjedništva gospodina Ivanića u odnosu na pristigli ugovor, a verificiran jednoglasno od strane Vijeća ministara. Dakle, IZ ima jako puno razloga da bude nezadovoljna odnosom države, pa i, ako hoćete, odnosom SDA u okviru vlasti te države. Nisam siguran da bilo ko, pa ni SDA, ima bilo kakvu bjanko podršku IZ, ali saradnja u važnim nacionalnim i državnim pitanjima za ovu zemlju mora postojati i tako će to vjerovatno i biti. Ipak, unutar SDA pitanje slobode vjere od samog je početka drugačije postavljeno nego u drugim političkim strankama. Unutar SDA vjera ipak ima jedno posebno mjesto. Radi se o vrijednostima koje islam baštini u svom učenju, a u svemu tome IZ traži sagovornike i u političkom životu.

STAV: Koje je Vaše razumijevanje pojmova nacionalizam, radikalizam, šovinizam itd. – opet s obzirom na optužbe dijela medija?

SOFTIĆ: Mi imamo te mantre koje su se devedesetih godina uspostavile, prije svega kada su u pitanju nacionalne stranke. Čak i danas u određenom dijelu javnosti živi ta mantra o nacionalnim strankama SDA, HDZ, SDS, mada mi vidimo da je u ovom trenutku SNSD kao socijaldemokratska partija više nacionalna, ili se trudi da pokaže više nacionalizma nego što to čini SDS. Nacionalizam je vjerovatno u određenom stepenu pomogao političkim strankama da dođu do izbornog rezultata. Onda u određenoj fazi, kada političke stranke počnu koristiti tu vrstu sredstava da dođu do vlasti, to se obično izrodi u svoju suprotnost. Nacionalizam, za razliku od šovinizma ili rasizma, pojam je koji ima sasvim drugačije značenje. Nacionalizam u smislu toga da volite ono što je vaša nacija i što je vaš narod ne predstavlja samo po sebi problem.

Problem predstavlja šovinizam, kada svoja prava ostvarujete nauštrb drugih naroda, ili kada mrzite drugi narod, ili kada mrzite drugačiju boju kože. Mi možemo kazati da imamo pitanje, recimo, bosanskog jezika u RS-u i mnoga druga pitanja koja u jednoj značajnoj mjeri krše osnovna ljudska prava, prije svega Bošnjaka. Da ne govorim o ekonomskim, socijalnim i političkim problemima ljudi koji su povratnici i žive teškim životom. Vrlo se često, pogotovo u medijskom prostoru, te mantre stalno ponavljaju i one onda nemaju svoj stvarni sadržaj. Ovdje je važno ko se koliko bori za ovu zemlju i važno je ko je koliko kao politička organizacija i politička stranka u stanju osigurati bolji život građanima i narodima ove zemlje. To je sva suština politike, a sve se ostalo praktično svodi na medijske spinove.

STAV: Vi morate raditi na kompromisu sa Srbima i Hrvatima, a opozicija, koja kod ljudi želi stvoriti dojam da na tajnim sastancima crtate neke nacionalističke mape i smišljate kako građane gurati u nacionalne torove, o kompromisima ne mora razmišljati. Štaviše, ljevica svako malo ima neka vrlo borbena priopćenja u kojima navodno zastupa državni interes, ali nastupa iz pozicije nacionalnog interesa. Licemjerno, zar ne?

SOFTIĆ: Da. Pogotovo zato što nemaju obavezu ni prema kome i ni prema čemu. Oni nastupaju iz pozicije opozicije, iznose vrlo agresivna saopćenja i kada su pojedinci u politici u pitanju i kada su određeni politički procesi u pitanju. Razumijem da opozicija ima razloga i ima potrebu da bude kritična prema onome što vlast radi, ali pri tom se ne smije preći granica, ne smiju se koristiti laži i ne smije se koristiti isključivost da je Bosna moguća bez Srba i Hrvata. Tako stvari ne možemo postaviti. Ne možete za istu stvar koju vi promovirate kroz svoje političke stavove i politička saopćenja to isto prigovarati SDA, koja svaki dan pokušava mukotrpno se dogovarati o stvarima koje nisu nimalo prijatne i koje u konačnici ne donose glasove. Najlakše je dići zastavu i početi vikati i kazati: “Hajmo!” Bosna je moguća uz kompromis svih, Bosna je moguća uz razumijevanje svih, i Bosna je moguća jedino na način da tri naroda budu dovoljno svjesna da je ovo njihova zemlja.

STAV: Jesu li Bošnjaci trenutačno izluđeni od šume informacija i političkog meteža koji naoko prijeti da će zavladati situacijom na sceni?

SOFTIĆ: Pa vidite, Bošnjak u ovoj zemlji bio je najviše izluđen 1993. godine, u vrijeme jedne opće destrukcije. Vi se sjećate šta je Bosna i Hercegovina u ovom periodu prošla. Sjećate se ljudskih stradanja, materijalnih stradanja i svega ostalog. Siguran sam, ako je Bošnjak 1993. godine mogao ispravne stavove donijeti i oduprijeti se određenim emocijama koje mogu biti negativne za ovu zemlju, a tako je i bilo, onda sam uvjeren da i u ovom moru medijskih spinova i svega ostalog ipak ljudi znaju za koga glasaju i zašto glasaju. Vi, kada čitate komentare na pojedinim portalima, mogli biste steći sliku da mi živimo u društvu za koje je Afrika napredno društvo, u kojem sve vrvi od kriminala i u kojem je moguće sve da se dogodi.

Ja ne idealiziram sliku stanja u kojem živimo u Bosni i Hercegovini, ali ne možemo na osnovu onoga što je percepcija jednog malog, uskog kruga ljudi, koji vidi Bosnu i Hercegovinu na način da je sve crno, da ništa ne valja i da ne vrijedi ovdje djeci da planiraju svoju budućnost, bazirati istinsko stanje i vidjeti bilo kakvu korist. Mi naprosto moramo tu vrstu imidža promijeniti. Pokazali smo da je za dvije godine moguće pokrenuti stvari naprijed. Naravno da to sve nama izgleda veoma sporo, ali, kada je u pitanju evropski put i evroatlantske integracije, pokazali smo da se stvari mogu kretati u pozitivnom pravcu. Naravno da treba još brže i odlučnije ići u tom procesu, ali, u svakom slučaju, ne možemo živjeti na osnovu viđenja situacije pojedinih portala ili pojedinih političkih stranaka. Mi se iz svih kriza trebamo zajedno dizati i ne trebamo ni u jednom svom potezu pokazivati da je ovo samo zemlja Bošnjaka. Mi se kao većinski narod u Bosni i Hercegovini trebamo potruditi da razvijamo senzibilitet da je ovo tronožac koji je moguće da stoji samo kao takav.

STAV: Primijetili smo u ramazanu da se pojavljuju priče o nekim navodnim šiijskim tajnim utjecajima u BiH. Na koji se način Bošnjaci trebaju pozicionirati prema islamskom svijetu? Mogu li sebi dopustiti da imaju loše odnose s Iranom, sa Saudijskom Arabijom… Može li se tu uopće biti neutralan?

SOFTIĆ: Teško je, pogotovo u današnjem svijetu, biti neutralan. Mislim da smo se s ovim posljednjim ratom i određenim utjecajima koji su došli sa strane suočili s izazovima koje prije nismo imali. Ovo su pitanja koja su bila aktuelna na ovom prostoru tokom cijelog poslijeratnog perioda i danas su aktuelna. Ona se vjerovatno znaju predimenzionirati, kao što su to nedavne izjave hrvatske predsjednice da se nekoliko hiljada vehabija vraća u BiH sa sirijskog ratišta itd. Sve to može imati i političku dimenziju, ali što se tiče stvarnog odnosa snaga, mislim da mi imamo jednu Islamsku zajednicu. Ta IZ baštini jednu umjerenu vrstu prakticiranja islama. Mislim da imamo ljude koji vode tu IZ i razumiju vrijeme u kojem živimo i zbog toga tu IZ trebamo njegovati i podsticati. Ukoliko smo je mogli sačuvati u vremenu komunizma, a da ona na neki način zadrži i pitanje vjere, i pitanje tradicije, i pitanje svega onoga što čini ovaj narod, onda mogu reći da danas imamo puno više i načina i razloga da to činimo.

Dakle, IZ je okvir u kojem Bošnjaci trebaju djelovati i svi oni ostali koji se smatraju članovima IZ u Bosni i Hercegovini i u domovinskim zemljama, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, a, naravno, i u dijaspori. To je taj okvir koji odgovara na pitanje šta ćemo s ovim drugačijim prakticiranjem islama. Kakav je naš odnos prema islamskim zemljama, važnim regionalnim i svjetskim igračima? Mi nismo veliki da se opredjeljujemo. Mi ne trebamo zaboraviti pomoć bilo koga ko je pomogao Bosni i Bošnjacima da opstanu. Ne trebamo suditi o njihovim odnosima i njihovim sukobima. Trebamo što je moguće više iz naše pozicije razgovarati sa svima i pokušati očuvati zdrave odnose u mjeri u kojoj to i druga strana prihvata.

Mislim da ne trebamo biti isključivi pogotovo kad su u pitanju ovi složeni odnosi u islamskom svijetu. Naša je pozicija i mala u tim odnosima, a s druge strane ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da s te strane biramo sebi favorite. Rahmetli predsjednik Alija Izetbegović je u vremenu najtežeg stradanja u Bosni i Hercegovini, čini mi se, bio jedini državnik koji je u avionu saudijskog prestolonasljednika otputovao u Iran. Poznat nam je taj događaj. Imamo mi svoje probleme, trebamo o njima voditi računa, trebamo o sebi voditi računa. Ne treba nam ničija pomoć koja će biti uvjetovana promjenom našeg islama i ne treba nam ničija pomoć koja će biti uvjetovana našom radikalizacijom.