Interni e mailovi “Coca Cole” objavljeni u dokumentima DC Leaks otkrivaju kako se “Coca Cola” bori protiv uvođenja poreza na gazirana pića s ciljem smanjenja unosa šećera i sode u organizam, koji izazivaju gojaznost i dijabetes. Među zemljama u kojima je “Coca Cola” uspjela spriječiti uvođenje poreza jeste i Bosna i Hercegovina
.</p>
<p>Britanski list <em>The Oserver</em> objavio je nedavno tekst u kojem detaljno razotkriva kako “Coca-Cola”, ali i cijela industrija <em>sugary drinks</em>, nastoji spriječiti javne politike koje ograničavaju upotrebu šećera u industriji pića ili eventualno uvođenje poreza, koje bi opet imalo ulogu smanjenja potrošnje nezdravih gaziranih pića. Poznato je da su gazirana pića jedan od uzročnika dijabetesa i gojaznosti. <em>The Observer,</em> između ostalih država, navodi i BiH kao primjer zemlje u kojoj je industrija gaziranih pića spriječila povećanje poreza. U tom kontekstu naveden je e‑mail u kojem se osoblje “Coca‑Cole” hvali kako su spriječili povećanje akciza 2013. godine, ali <em>The Observer</em> je propustio navesti da je “Coca‑Cola” to ponovila i 2016. godine.</p>
<p>Kada je otkriveno da je u Nacrtu zakona o akcizama Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH predvidio povećanje akciza na bezalkoholna pića, o čemu ranije nije bilo govora, to je za sve bilo veliko iznenađenje. Proizvođači su se odmah udružili i počeli djelovati kroz udruženje u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH, a pomoć su dobili i od Udruženja pivara (koji su također obuhvaćeni Zakonom), profesora s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i čak od same Uprave za indirektno oporezivanje. Na kraju, taj zakon, koji je obuhvatao i bezalkoholna pića, nikada nije ugledao svjetlo dana. Nije došao ni do Vijeća ministara. Od svih prijedloga, izmjene su ostale samo na povećanju akciza na gorivo, a i to je oboreno u Parlamentarnoj skupštini BiH.</p>
<p>Tih se dana u “Coca‑Coli” vodila intenzivna komunikacija, vladalo je svojevrsno vanredno stanje. Strategija ove kompanije bila je fokusirana na raskrinkavanje načina kako se koriste fondovi za koje se prikuplja novac od akciza.</p>
<p>“Naša komunikacija treba biti fokusirana na činjenicu da povećanje akciza neće donijeti benefit budžetu nego suprotno, mi ćemo na lokalnom nivou napraviti kalkulacije koje će podržati naše prijedloge”, pisala je u e‑mailovima Melina Androutsopoulo iz “Coca‑Cole” Centralne i Istočne Evrope.</p>
<p>Androutsopoulo je detaljno objasnila strategiju: prvo treba aktivirati asocijaciju proizvođača bezalkoholnih pića, zatim argumente “Coca‑Cole” podržati činjenicama (napominje da je slična korporativna studija rađena na Filipinima i u Vijetnamu, i to se može iskoristiti i u BiH), tražiti sastanak s američkim ambasadorom u BiH i drugim zainteresiranim stranama te fokusiranje na odnose s medijima.</p>
<p>Ona je tvrdila u e‑mailovima da je trenutni budžetski deficit jedini razlog zbog kojeg se povećavaju akcize na bezalkoholna pića jer vlade planiraju predloženim povećanjem prikupiti dodatnih 13,2 miliona maraka godišnje. Slične promjene 2013. godine, nastavlja ona, uspješno smo zaustavili zajedničkim radom s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Udruženjem poslodavaca.</p>
<p>Boška Trbojević iz “Coca‑Cole Hellenic” izvijestila je 29. aprila kolege iz korporacije šta se dešavalo u vezi s akcizama.</p>
<p>“Imali smo sastanak u Ambasadi Amerike sa šefom ekonomske sekcije. Zamolili smo ga da nas podrži lobirajući kod ministra finansija Vjekoslava Bevande, HDZ-a i SNSD-a. Ambasada će nas podržati. Imali smo i sastanak u Centru civilnih inicijativa. Planirali smo sastanke s Draganom Čovićem ili njegovim ekonomskim savjetnikom te s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem, kao i sastanak poslovne zajednice s direktoricom Svjetske banke u BiH i predstavnicima EU. Također, 5. maja planiramo lansirati našu studiju. Nastavit ćemo konsultacije s vlastima oko akciza i javnih finansija koliko god budemo mogli kao poslodavci. Fiskalni deficit jeste veliki i krucijalno je da industrija bude konsultovana prije bilo kakvih izmjena propisa. Želimo biti dio konsultativnog procesa i želimo lansirati našu studiju u najboljem trenutku za nas”, piše u e‑mailovima koje poslala Boška Trbojević.</p>
<p>Koliko je uspješno “Coca‑Cola” organizirala akciju sprječavanja povećanja akciza pokazuju i izjave koje su se tih dana mogle čuti i pročitati u medijima u BiH.</p>
<p><em><strong>Cijeli tekst pročitajte u novom broju časopisa Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 3. oktobra. </strong></em></p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Rat u BiH nije počeo ubistvom srpskog svataSljedeći članak
Histerija u Hrvatskoj povodom hapšenja u Orašju
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA