fbpx

U SDA ima svježih lica i oni su nova prilika za stranku

Pitanje koje se postavlja vezano je za broj onih koji su spremni zbog Zvizdića promijeniti politički dres i krenuti nekim drugim putem znajući da je to, za jedan dug period, posljednji unutrašnji potres u SDA. Postojanje određenog broja kadrova koji bi se s tim u vezi premišljao nije uopće upitno. Vjerovati je kako će s izborima u Mostaru ovaj kreirani balon puknuti i ići ka smirivanju, redefiniranju i novom pozicioniranju te da ćemo u 2021. godinu ući s još jednim razlazom unutar SDA.

Piše: Admir MULAOSMANOVIĆ

Pred izbore 2018. godine bio sam koautor analize o budućem političkom razvoju, posebno unutar bošnjačkog bića, koja je veoma dobro projicirala sve ovo šta se događa od tada do danas. Haman da je bila potreba sličnom osvrtu i u vezi s lokalnim izborima 2020, no zbog činjenice mog aktivnog političkog angažmana, djelovalo mi je trenutačno nepotrebnim naporom zbog moguće pozicije neuvjerljivosti, a zbog pripadanja SDA. Dobrim dijelom žalim zbog toga.

Izvod iz zaključka: “Izborna baza ovog ‘Pokreta’ (nezavisni načelnici / gradonačelnici, op. a.) bio bi bošnjački korpus, a vrhušku bi tvorili nezadovoljnici trenutnim stanjem bošnjačkog političkog bića ili vlastitim statusom unutar istog. Simptomatično je da su mnogi krenuli prema nezavisnosti početkom reformi unutar SDA – ne ulazimo u suštinu istih – izuzev načelnika općina Stari Grad Sarajevo i Goražde, koji su odranije promijenili SDA (čak i SBiH) za SBB pa potom postali nezavisni. Dodaju li se tome još neke novonastajuće i/ili ponovno oživljene desne političke opcije unutar bošnjačkog korpusa, dolazimo do vrlo zanimljivih spoznaja. Izbori 2018. bi, dakle, pored SDA, SBB, SDP, mogli ponuditi i novog igrača kojem Bošnjaci trebaju dati glasove, a koji bi svoj prostor mogao graditi na sukobu sa SDA. Zanimljivo je kako su određeni mediji prenijeli i procijenili da je nastanak novog pokreta spin i strategija SDA za izgradnju postizborne koalicije. Dodatna, realnija i vjerovatno priželjkivanija opcija jeste istiskivanje SDA iz vlasti na svim nivoima i formiranje koalicije lijevih snaga i ‘nezavisnih’ (Pokret), uz moguću podršku SBB-a.” (Kako smo glasali, šta nas čeka 2018., Balans, 2018)

Analiza je ustanovila nekoliko bitnih stavki gleda političkih odnosa. Onako kako je kazano i osvjedočeno, veći broj SDA nezadovoljnika formirao je vlastite političke stranke i upustio se u frontalni sukob s dojučerašnjim “političkim kišobranom”, što je porodilo uspjeh Naroda i pravde kao političkog subjekta (nebitnost ostalih), odnosno etabliranje Fuada Kasumovića u Zenici kao jakog pojedinca. Ovim procesima, ipak, nije došlo do konačnog raslojavanja unutar SDA, tj. završni se udarac još uvijek nije bio dogodio.

On se trebao desiti u kontekstu velikog pada SDA u broju općina kojima vlada. Znači da su lokalni izbori 2020. zapravo, prema kreatorima pada SDA – u svemu ovome ne treba zaboraviti niti ulogu određenih međunarodnih faktora, trebali biti vododjelnica i put SDA prema dolje. “Dolazimo vam po općine”, često korišteni uzvik, skoro bojni poklič, nije produkt pameti Dine Konakovića već jasnog PR-ovskog koncepta kojim je njegovo djelovanje svedeno na 7-8 jasno upućenih poruka javnosti, a ovo je jedna od njih. Time se nastojalo u javnosti kreirati stanje duha kojem je čin pada SDA nezaustavljiv i neupitan.

Ipak, tako željena vododjelnica nije se dogodila jer je SDA ostala približno svom broju glasova u Bosni i Hercegovini. Jedini pomak anti-SDA koalicije napravljen je u Kantonu Sarajevo zbog gubitka 3 (ili 4) općine, tj. opozicijskim osvajanjem načelničkih pozicija i veće zastupljenosti u općinskim vijećima. No, uzimajući u obzir sve šta je bilo suprotstavljeno SDA, od medijskih ostrašćenih ataka do unutarnjih problema koji su bili produkt afera i personalnih animoziteta, sličan scenarij mogao se očekivati. Možda ne baš na način kako se to odigralo na Ilidži ili u Novom Sarajevu, ali svaki izbori imaju i svoja iznenađenja pa se i ovo može tako razumijevati.

I ovdje se dolazi do suštine trenutnih političkih odnosa unutar SDA i, slobodno bih kazao, završnog procesa raslojavanja. Niti mu se radujem niti ga priželjkujem, ali je jasno da neminovnost izlaska još nekoliko kadrova, nakon afere Čampara, predstavlja najrealniji ishod.

Naime, višegodišnje nezadovoljstvo potpredsjednika Denisa Zvizdića, koje je kulminiralo nakon lokalnih izbora, uopće ne djeluje impulsivnim, koliko se god takvim nastojalo prikazati. Dapače. Djeluje kao dobro osmišljena odstupnica koja treba poslužiti odlasku “pravednika”. Lično smatram gospodina Zvizdića izrazito izraslim političarem i jednim od prepoznatljivih kadrova SDA, no ta činjenica ne može zamagliti dojam o dobro planiranom odstupanju. Posebno kada se pogleda način (dosta površan) na koji se analiziraju rezultati izbora u posljednjoj deceniji i shodno njima vlastita odgovornost. Na ovom primjeru vidi se kako je potpredsjednik Zvizdić nekonzistentan. Prihvatam da većina dosadašnjih analiza prije svega služi grubim procjenama, nikako suptilnim pokazateljima trendova i pojava. No, upravo iz tog razloga, kristalno je jasno da Zvizdić ne drži ozbiljno do “decenijskih brojeva” već ih selektivno koristi zarad jačanja vlastitog argumenta. Doda li se tome nereagiranje na Čamparino napadanje i prozivanje u posljednjih 6 mjeseci, onda je jasno da je čekanje pogodnog trenutka bila strateška odluka.

Pitanje koje se postavlja vezano je za broj onih koji su spremni zbog Zvizdića promijeniti politički dres i krenuti nekim drugim putem znajući da je to, za jedan dug period, posljednji unutrašnji potres u SDA. Postojanje određenog broja kadrova koji bi se s tim u vezi premišljao nije uopće upitno. Vjerovati je kako će s izborima u Mostaru ovaj kreirani balon puknuti i ići ka smirivanju, redefiniranju i novom pozicioniranju te da ćemo u 2021. godinu ući s još jednim razlazom unutar SDA.

U prvom redu bit će zanimljivo pratiti kako će dojučerašnji esdeaovci uspjeti izgraditi zajedničku platformu s obzirom na njihove snažne animozitete. Naime, skorašnja polemika Šepića (NB) i Konakovića (NiP) pokazala je svu dvoličnost podrške NIP-a prvopomenutom na općim izborima za člana Predsjedništva. Još je simptomatičnija, što potvrđuju dobro upućeni izvori u SDA, veza Čampare i Konakovića zbog Aljošinog svesrdnog zagovaranja Dininog protjerivanja iz SDA. Kako vele, radio je to rukama i nogama. Ako ovo uzmemo u obračun, jasno kako trenutno bratstvo nije duga vijeka, ali neka vrijeme pokaže.

Drugi bitan proces odnosi se na SDA. Odgovornost općinskih odbora u KS zbog rezultata na tek završenim lokalnim izborima sasvim će sigurno biti razmatrana i vidi se namjera donošenja konkretnih političkih mjera. Slično odgovornosti općinskih nivoa razmatrat će se i ona kantonalnog odbora. U ovom procesu, sasvim sam siguran u to, leži i velika prilika za SDA. Nova lica koja čekaju, možda i odveć dugo, svoju priliku imaju velike izgleda da uđu na politički prostor i postanu nosiocima novog lica SDA u Kantonu Sarajevo, ali ne samo tu.

Uopće ne dvojim da ideja koju nosimo, političko naslijeđe koje imamo ne predstavlja i nije nikakav teret kadrovima koji dolaze. Kreativnost i jasno definirane politike uz gore spomenuto mogu poroditi ponovnim snažnim uzletom, a nakon toga i konkretnim odnosom spram ostalih političkih takmaca, kako onih tradicionalnih protivnika, tako i političkih subjekata nastalih ispod SDA kišobrana koji će preživjeti proces.

 

Sljedeći članak

Džamijski čovjek

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!