“Turska je danas među najdarežljivijim zemljama svijeta po pitanju pružanja međunarodne razvojne pomoći. Po pitanju pružanja humanitarne pomoći, Turska se nalazi na prvom mjestu kao najdarežljivija zemlja svijeta. Prema podacima OECD-a za 2018. godinu, Republika Turska zauzima prvo mjesto u svijetu po pitanju izdvojene zvanične razvojne pomoći u odnosu na procent nacionalnog dohotka. S ukupnim iznosom od 8,6 milijardi dolara zvanične razvojne pomoći, Republika Turska zauzima 6. mjesto u svijetu”

DCIM100MEDIADJI_0002.JPG

Zamjenik premijera Republike Turske Emrullah Išler prisustvovao je svečamoj ceremoniji otvaranja rekonstruisane Kantonalne bolnice u Goraždu i tom prilikom izrazio zadovoljstvo činjenicom da je i na taj način osvjedočena duboka historijska saradnja dviju zemalja (Samir Yordamoviç - Anadolu Ajansı)

DCIM100MEDIADJI_0047.JPG

Razgovarala: Amina ŠEĆEROVIĆ KASLI

Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) osnovana je 1992. godine, a djeluje na poljima međunarodne saradnje i pružanja razvojne pomoći. Koordinator ove agencije Omer Faruk Alimci kaže da TIKA u zemljama u kojima djeluje, u saradnji i koordinaciji s lokalnim partnerima, realizira brojne projekte i aktivnosti s ciljem pružanja podrške ekonomskim i društvenim razvojnim procesima, očuvanja zajedničkog kulturno-historijskog naslijeđa, te unapređenja saradnje u sektoru kulture i drugim sektorima.

“TIKA je realizirala hiljade projekata u više od 160 zemalja svijeta, i to putem svog 61 ureda u 59 država. U temelju djelovanja TIKA-e leži vanjska politika Republike Turske, u čijem su fokusu čovjek i čovječnost, te vrijednosti turskog društva duboko ukorijenjene u njegovoj historiji i kulturi. TIKA intenzivno i sveobuhvatno radi i trudi se da sa svakim novim projektom na polju razvojne pomoći bude lider u stvaranju promjena. Turska je danas među najdarežljivijim zemljama svijeta po pitanju pružanja međunarodne razvojne pomoći. Po pitanju pružanja humanitarne pomoći, Turska se nalazi na prvom mjestu kao najdarežljivija zemlja svijeta. Prema podacima OECD-a za 2018. godinu, Republika Turska zauzima prvo mjesto u svijetu po pitanju izdvojene zvanične razvojne pomoći u odnosu na procent nacionalnog dohotka. S ukupnim iznosom od 8,6 milijardi dolara zvanične razvojne pomoći, Republika Turska zauzima 6. mjesto u svijetu”, naglašava Alimci.

STAV: Kada govorimo o TIKA-i u Bosni i Hercegovini, koliko je ovdje projekata realizirano i u kojim sektorima?

ALIMCI: Tokom 23 godine djelovanja u Bosni i Hercegovini, Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) realizirala je 850 projekata i aktivnosti, te realizirala pomoć u iznosu od oko 82 miliona dolara. TIKA u Bosni i Hercegovini realizira projekte u raznim sektorima, poput obrazovanja, zdravstva, jačanja i razvijanja društvene i administrativne infrastrukture i kapaciteta, proizvodnje i mnogih drugih sektora. Hiljade lokalnih stručnjaka, rukovodilaca i predstavnika raznih sektora imalo je priliku prisustvovati brojnim simpozijima, sajmovima, konferencijama i seminarima koji su organizirani u Bosni i Hercegovini i Turskoj.

STAV: Prema kojim kriterijima birate projekte u Bosni i Hercegovini?

ALIMCI: Veoma nam je bitno da projekti koje podržavamo služe svojoj svrsi, a prilikom izbora projekata dajemo značaj razvojnim projektima. Za nas su najpreči projekti koji direktno doprinose ljudima i stvaraju pozitivne razlike u njihovim životima. Zbog toga provodimo mnoge aktivnosti u raznim sektorima, poput obrazovanja, zdravstva, obnove civilne i javne infrastrukture, poljoprivrede i stočarstva itd.

Naš fokus je na projektima i aktivnostima koji doprinose povećanju kućnih budžeta porodica s niskim primanjima, te njihovom uključivanju u ekonomski život zajednice. Kao primjer možemo navesti naš “Program podrške sigurnosti hrane i života”, u sklopu kojeg podržavamo niz aktivnosti upravo s ovim ciljem. Zahvaljujući ovom programu, mnoge porodice zabilježile su znatno povećanje svojih prihoda.

Naša je obaveza da budemo uz one najranjivije i one kojima je potrebna podrška. Prošle je godine završen projekt saradnje na polju specijalnog obrazovanja, u okviru kojeg je, pored razmjene iskustava i studijskih ekskurzija, realizirana obnova i opremanje ukupno 16 radionica i učionica za specijalno obrazovanje u 8 ustanova za specijalno obrazovanje u Mostaru, Sarajevu, Zenici i Tuzli. Treba naglasiti da su spomenute radionice i učionice obnovljene i opremljene u skladu s trenutnim modernim standardima na polju specijalnog obrazovanja u Republici Turskoj. Ovo je pilot-projekt čiji je nastavak planiran i u drugim državama.

STAV: TIKA je restaurirala i obnovila mnoge kulturno-historijske objekte u Bosni i Hercegovini. Koliko je upravo historija važna u vašem radu?

ALIMCI: Između Turske i Bosne i Hercegovine postoji jaka srčana veza čiji su temelj zajedničko kulturno-historijsko naslijeđe i zajedničke vrijednosti koje stoljećima spajaju dvije zemlje. Mi ne želimo dopustiti zaborav i propadanje naših zajedničkih vrijednosti, veza koje nas spajaju i građevina koje simboliziraju te veze. Do sada smo realizirali brojne projekte na polju očuvanja zajedničkog kulturno-historijskog naslijeđa. Ovi projekti nose jednak značaj za obje zemlje, jer su ti historijski spomenici dio naše zajedničke prošlosti i kulture. Naša je želja da doprinesemo očuvanju ovih spomenika, svjedoka višestoljetne historije, kako bi uspravno stajali još mnogo godina i stoljeća nakon nas. Naši napori po ovom pitanju upravo su iz tog razloga.

STAV: Jedan od posljednjih projekata jeste i restauracija unutrašnjosti Careve džamije u Sarajevu. Zna li se ko će raditi restauraciju, koliko će trajati?

ALIMCI: Godine 2014. realizirali smo projekt restauracije i vanjskog uređenja Careve džamije u Sarajevu, a restaurirani objekt je 2015. godine svečano otvoren uz prisustvo predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana. S ciljem kompletiranja projekta smatrali smo da će biti korisno ako TIKA realizira i projekt unutrašnje restauracije (restauracija zidnih slikanih dekoracija) Careve džamije u Sarajevu. S tim je ciljem 29. marta 2019. godine potpisan protokol o saradnji između TIKA-e i Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo. Planirano je da se radovi završe krajem septembra tekuće godine. Treba napomenuti da će radovi biti vršeni pod kontrolom Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH.

STAV: Možemo reći da je rad na ovakvim objektima više vidljiv. Međutim, TIKA je aktivnija u drugim oblastima. Posebno se izdvajaju razvojni projekti u ekonomiji. Koji su to sve projekti koje provodite kroz stočarstvo i poljoprivredu?

ALIMCI: S ciljem ekonomskog ojačavanja stanovništva, a s posebnim akcentom na povratnike u Istočnoj Bosni, TIKA u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu provodi niz aktivnosti u okviru programa “Podrška sigurnosti života i hrane na Balkanu i Istočnoj Evropi”. Spomenuti program se sastoji od pet projekata na polju poljoprivrede i stočarstva:

“Projekt osnivanja genotipa ovaca na porodičnim gazdinstvima, povećanje njihove populacije i smanjenje siromaštva u ruralnim područjima”, “Praksa urbane poljoprivrede bez zemlje i poboljšanje kvaliteta života starih osoba i penzionera”, “Smanjenje siromaštva povratničkih domaćinstava, pomoć mladim bračnim parovima, te jačanje nezavisnosti žena kroz organski uzgoj oraha”, “Razvoj plasteničke proizvodnje i podrška učešću žena u ekonomskom razvoju” i “Proizvodnja pčelinjih proizvoda u ruralnim područjima”.

Pored ovih projekata, u toku su i pripreme za izgradnju i osnivanje centra za pakovanje meda, te pogona za uzgoj brojler-pilića.

STAV: U kojim sve gradovima provodite ove projekte i koliko je porodica do sada učestvovalo?

ALIMCI: U okviru “Programa podrške sigurnosti života i hrane na Balkanu i Istočnoj Evropi” do danas smo podržali oko 500 porodica. Tokom 2019. godine planiramo uključiti novih 400 porodica u ovaj program. Riječ je o mjestima poput Srebrenice, Bratunca, Milića, Vlasenice, Zvornika, Srebrenika, Živinica, Kladnja, Sarajeva, Vogošće, Busovače. U 2019. godini svakako planiramo nastavak projekta i u drugim mjestima.

STAV: Jedan od vaših projekata jeste i vertikalni uzgoj biljaka. Šta podrazumijeva ovaj projekt i kako porodice mogu aplicirati?

ALIMCI: “Projekt urbane poljoprivrede bez zemlje i poboljšanje kvaliteta života starih osoba i penzionera” nešto je što smo razvili s ciljem ekonomskog ojačavanja ugroženih kategorija poput penzionera i osoba s invaliditetom u urbanim sredinama. Riječ je o zanimljivom projektu koji donosi pozitivne rezultate i po pitanju povećanja kvalitete života te poboljšanja zdravstvenog stanja korisnika. Tokom 2018. godine u sarajevskoj Općini Stari Grad u projekt je uključeno 50 porodica. U 2019. godini u projekt planiramo uključiti novih 320 porodica iz Mostara, Zenice, Tuzle, Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Bihaća i Goražda. Ovo je pilot-projekt koji realiziramo u Bosni i Hercegovini. Naravno, ovaj, kao i druge projekte, provodimo u saradnji sa stručnim saradnicima s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Nedavno smo u spomenutim gradovima organizirali prezentacijske sastanke na kojima su svi zainteresirani mogli saznati detalje u vezi s projektom. Nakon toga, zainteresirani građani mogli su se prijaviti, a njihove su prijave bile bodovane u saradnji sa stručnim saradnicima. Na osnovu bodovanja su izabrane korisničke porodice, a prednost je data nezaposlenima, penzionerima i osobama s invaliditetom.

STAV: Obrazovanje i zdravstvo također su polja u kojima je TIKA aktivna u Bosni i Hercegovini. Šta je do danas urađeno u ovim oblastima?

ALIMCI: Naša je agencija realizirala i mnoge značajne projekta na polju zdravstva. Podržali smo oko 40 zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini. Naše aktivnosti na polju podrške zdravstvenom sektoru su raznolike, od podrške poboljšanju i obnovi infrastrukture zdravstvenih ustanova, pa do povećanja kvalitete zdravstvenih usluga kroz doniranje moderne opreme. Vrijedi spomenuti i brojne edukacije zdravstvenih radnika koje su organizirane ili podržane od TIKA-e. Jedan od najznačajnijih projekata iz prošle godine na polju zdravstva jeste svakako izgradnja Klinike za hematologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

TIKA pridaje veliki značaj i sektoru obrazovanja, te s fokusom na stvaranje kvalitetnijih uvjeta za buduće naraštaje realizira brojne projekte s ciljem pružanja podrške razvoju fizičkih i tehnoloških kapaciteta i infrastrukture obrazovnih ustanova. TIKA pomaže izgradnju modernih obrazovnih ustanova, realizira edukativne programe za edukatore s ciljem jačanja kadrova, daje značaj društvenim aktivnostima i programima razmjene iskustava.

Svake godine realiziramo određeni broj projekata podrške obrazovnim institucijama. Pored nekoliko projekata tokom 2018. godine na izgradnji, obnovi i opremanju obrazovnih ustanova u mjestima poput Novog Travnika, Bosanske Krupe, Doboj Istoka, veliku čast nam pričinjava mogućnost pružanja pomoći ustanovama za specijalno obrazovanje i projekt saradnje na polju specijalnog obrazovanja, koji je finaliziran prošle godine, u okviru kojeg je, pored razmjene iskustava i studijskih ekskurzija, realizirana obnova i opremanje učionica.

STAV: Turska je s vremena na vrijeme na udaru kritika. Većinom se kritike odnose na to da Turska ne ulaže dovoljno u Bosnu i Hercegovinu. Kako Vi gledate na to?

ALIMCI: Bosna i Hercegovina veoma je bitna država za Republiku Tursku. To se reflektira i na polje međunarodne razvojne podrške koju pružamo ovoj zemlji. Bosna i Hercegovina je među zemljama kojima pružamo značajnu razvojnu podršku. Kao što je ranije spomenuto, Turska, po pitanju izdvojene razvojne pomoći u odnosu na procent nacionalnog dohotka, zauzima prvo mjesto kao najdarežljivija država svijeta.

STAV: Turističke znamenitosti koje je TIKA obnovila u Bosni i Hercegovini su, ustvari, i jednim dijelom ulaganje u turizam. Zbog čega pojedini ne žele vidjeti ove pozitivne stvari?

ALIMCI: Uvijek će biti onih koji čestitaju na uspjesima i onih koji kritiziraju. Mi svakako s velikom pažnjom razmatramo sve upućene kritike, jer to je veoma bitno za uspjeh naših projekata i aktivnosti. Kao što ste i sami rekli, ove kritike moguće je primijetiti i po pitanju restauracija. Takvo nešto često bude u fokusu javnosti zbog velike vidljivosti projekata na kojima se radi. Međutim, restauracijski projekti samo su dio naših projekata. Kada bismo procentualno analizirali do sada realiziranih 850 projekata, uvidjeli bismo da restauracijski projekti čine samo mali dio naših aktivnosti.

Zbog svog bogatog kulturno-historijskog naslijeđa i prirodnog bogatstva, Bosna i Hercegovina je u fokusu turista iz čitavog svijeta. Zbog toga projekte na polju restauracije treba smatrati i vidom ulaganja u kulturu i turizam, jer ovi historijski spomenici i građevine svake godine posjećuje na hiljade turista. Ove su građevine ujedno i historija države, a mi želimo doprinijeti zaštiti i čuvanju od zaborava tih svjedoka historije. U narednom periodu svakako planiramo nastaviti s aktivnostima na ovom polju.

STAV: TIKA sa svim što čini ne izlazi baš toliko u medije niti reklamira svoje djelovanje. Šta je razlog tome?

ALIMCI: Institucije poput TIKA-e nisu nova pojava u svijetu. Mnoge zemlje koriste razvojne agencije kao faktore svoje vanjske politike. Međutim, mi imamo drukčije shvatanje TIKA-e. Mi to nazivamo turskim modelom razvojne pomoći. Od nekih drugih sličnih institucija TIKA se razlikuje po tome da svoje projekte realizira bez ikakvog uvjetovanja i mi se prilikom pružanja razvojne pomoći ne uplićemo niti pokušavamo utjecati na unutrašnju politiku zemlje domaćina.

Svaka država prilikom kreiranja strategija određuje prioritete. Ti prioriteti mogu biti ekonomski, ojačavanje odnosa s određenima narodima, jačanje utjecaja, prodor na tržište itd. S druge strane, Turska je spremna pružiti bezrezervnu i bezuvjetujuću podršku u svim razvojnim i tehničkim sektorima u kojima kao Turska posjedujemo relativno naprednija znanja i kapacitete.

Prilikom pružanja razvojne podrške djelujemo u skladu s porukom predsjednika naše zemlje, koji kaže: Pružit ćemo ruke širom svijeta, te ćemo kao Turska otići i pomoći one kojima je potrebna pomoć, ma gdje se nalazili. Ovakvo shvatanje i način djelovanja jesu razlog zbog kojeg nemamo potrebu za reklamiranjem. Svakako treba napomenuti da naše projekte realiziramo transparentno, te da o našim projektima redovno obavještavamo javnost i predstavnike vlasti.