fbpx

Treći maj, dan kada su odbranjeni Sarajevo i Bosna i Hercegovina

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest pripadnika JNA.

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.

Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.

U okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.

Uprkos tome, vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska svih godina ostale su ustrajne u tvrdnjama da su u Dobrovoljačkoj ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.

Dan ranije, branitelji Sarajeva su osujetili napad agresora na Predsjedništvo BiH u jednoj od možda najvažnijih bitaka za BiH i spriječili podjelu Sarajeva na dva djela, što je zapravo bio prvobitni plan agresora.

Tokom akcije oslobađanja predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je drugog maja 1992. godine sa delegacijom zarobljen na aerodromu u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici trećeg maja 1992. godine došlo je do okršaja branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u kojem je, po navodima Tužilaštva BiH, stradalo sedam i ranjeno 14 osoba.

Haški tribunal još 2003. godine slučaj Dobrovoljačke tretirao je kao B i C slučajeve, ističući da se u napadima radilo o isključivo vojnim ciljevima.

Nakon trogodišnje istrage u predmetu “Dobrovoljačka” Tužilaštvo BiH donijelo je odluku da u radnjama četrnaestorice osumnjičenih “nisu sadržana obilježja krivičnog djela”.

Pozivajući se na izjave 352 svjedoka, kao i na 412 materijalnih dokaza, koji uključuju dokumente, videomaterijal i presretnute razgovore, međunarodni tužilac Jude Romano odlučio je da Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi nisu odgovorni za zločin počinjen nad pripadnicima JNA u koloni u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest pripadnika JNA.

Kao i prethodnih godina pripadnici Udruženja Zelenih beretki i danas su se okupili u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu gdje su odali počast saborcima i građanima Sarajeva koji su na tom mjestu dali svoje živote prije 28 godina.

Simboličnim skupom Zelene beretke poručuju da žele odati počast onima koji su istinski branili grad od agresora a veterani su proučili Fatihu i odali počast pored spomen-ploče saborcima kod mosta Drvenija. /faktor, agencije/

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI