U kombinaciji s katastrofalnom infrastrukturom, razmiricama s Rusijom oko cijene gasa i činjenicom da je Ukrajina ovisna o MMF-u te kreditu od 17,5 milijardi dolara koji je uvjetovan reformama u energetskom sektoru, građani se pitaju kuda njihova zemlja ide
 zatražio je kao uvjet za davanje kredita Ukrajini da država ukine subvencije za račune za grijanje. U zemlji u kojoj polovina stanovništva živi ispod granice siromaštva ovaj je potez u nekim gradovima utrostručio cijene računa gurajući građane u još veću bijedu.</p>
<p>Prije početka rata, sredstva za subvencije kanalizirana su oligarsima koji su kontrolirali energetske kompanije u zemlji, kazao je Dmytro Shymkiv, zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika.</p>
<p>“Da bi se borili protiv oligarha, račune za grijanje morali smo postaviti na komercijalnoj osnovi”, kazao je. U kombinaciji s katastrofalnom infrastrukturom, razmiricama s Rusijom oko cijene gasa i činjenicom da je Ukrajina ovisna o MMF-u te kreditu od 17,5 milijardi dolara koji je uvjetovan reformama u energetskom sektoru, građani se pitaju kuda njihova zemlja ide.</p>
<p>Problem je počeo u jesen prošle godine, kada je, zbog ranijeg dolaska “minusa”, premijer Volodymyr Hroisman naredio da prijevremeno započne sezona grijanja. Do januara ove godine zemlja je imala 5,6 posto manje gasa u skladištima nego u istom periodu prošle godine. Veći računi za grijanje počeli su pristizati građanima, a javnost je ogorčena i korupcijom, koja je ključni uzrok energetske krize u toj zemlji. Inflacija je u Ukrajini protekle godine iznosila 12 posto, a prosječne mjesečne plaće pale su na iznos od 194 američka dolara. Zbog toga se procenat osoba koje žive ispod granice siromaštva popeo na 58 posto, podaci su državnih statističkih agencija.</p>
<p>Penzionerka Iryna Okhota, koja živi u Dnipru, četvrtom najvećem ukrajinskom gradu, kazala je u razgovoru za <em>Bloomberg</em> da joj je dom stalno hladan i da Vlada nije sposobna bilo šta drugo osim da je “gurne u još veću bijedu”. Građani na pećima zagrijavaju vodu kojom griju krevet prije spavanja, a, zbog velikih minusa, u pojedinim zgradama zaleđene su vodovodne cijevi. U Dnipru su veliki šoping‑centri jedini vidljvi znak napretka u gradu koji je u osnovi plod sovjetske arhitekture s velikim zgradama i razrušenim fabrikama. Zemlja pati od loše infrastrukture davno prije nego je započeo ustanak 2014. godine. Topla voda u dijelovima Dnipra već je 2004. postala “nedosanjani san”. Mjesečni računi za grijanje kod pojedinih građana dostižu i tri četvrtine mjesečne penzije. U većim gradovima, poput Kijeva, cijene su još veće. Pojedini računi za grijanje i struju su veći od 250 američkih dolara, odnosno 25 posto iznad prosječne ukrajinske plaće.</p>
<p>Hirurg Oleksandr Horehlyad, koji živi sa suprugom i djetetom u zgradi, mjesečno za grijanje i struju mora platiti 92 dolara. Njegova je plata u Mechnikov bolnici 118 dolara. “Na vrhuncu zime smo svi prešli živjeti isključivo u dnevnoj sobi jer je hladnoća u spavaćoj sobi bila nepodnošljiva”, kazao je. Bez keša koji s vremena na vrijeme dobije od pacijenata, ovaj hirurg ne bi mogao preživjeti. Uz to, svakodnevno operira ranjene vojnike i građane koji dolaze s istoka zemlje.</p>
<p><strong>Rast populista</strong></p>
<p>Natalia Boyko, koja radi kao savjetnik Vlade za energetsku efikasnost, ističe da će prave reforme započeti kada se završi monopol državnog energetskog diva “Naftogaza”. Taj je plan, međutim, blokiran u iščekivanju arbitražnog postupka koji se vodi u Stockholmu zbog dugovanja prema “Gazpromu”. “Naftogaz” ne smije mijenjati svoj pravni status dok se spor ne završi i ne donese odluka o milijardama dolara duga prema ruskoj kompaniji. Tek nakon toga Vlada Ukrajine može mijenjati način poslovanja svoje energetske kompanije.</p>
<p>Dok reforme čekaju bolja vremena, populistički političari ne miruju, upozorava gradonačelnik Dnipra Borys Filatov. “Uvećani računi za grijanje gorivo su za populističku retoriku, ponajviše za partiju bivše premijerke Yulie Tymoshenko”, naveo je. Tymoshenko je na anketama ubjedljivo najpopularniji političar, i njena politička partija Batkivshchyna podnijela je Ustavnom sudu Ukrajine apelaciju protiv povećanja računa za grijanje.</p>
<p>Vlada Ukrajine i predsjednik Petro Poroshenko tvrde da obični građani ipak osjete poboljšanje uvjeta života i da moraju izdržati dok se situacija još više ne popravi. Nova policijska struktura “izliječena” od korupcije, transparentan sistem javnih nabavki i sudske reforme jesu koraci koji prethode modernizaciji infrastrukture, tvrdi Vlada.</p>
<p>Ali se pojedini građani boje da je Vlada započela kasno svoje reforme, dopuštajući populistima da iskoriste probleme građana. Strategija Vlade jeste da ljudima dopusti i da se brinu o sebi, te sami popravljaju dio stambene infrastrukture. Ali u zemlji od 48 miliona ljudi, koja je tokom 28 godina doživila tri revolucije, invaziju i stalne sukobe na istoku zemlje, poruka će populista mnogo lakše naći plodno tlo. Ako ne prevaziđu energetsku ovisnost od Rusije, tvrdi načelnik Filatov, izgubit će i svoju nezavisnost.</p>
<p>Istodobno, novi američki predsjednik Donald Trump barem je dosad bio nezainteresiran za sukob u Ukrajini i nije se javno oglašavao po tom pitanju. Ukrajince zabrinjava mogućnost otopljavanja odnosa Rusije i SAD-a, posebno imajući u vidu stav bivšeg predsjednika Baracka Obame, koji je Putina otvoreno nazvao protivnikom i Ukrajini pružio pomoć u sukobu s Rusijom. Za razliku od njega, Trump ne pokazuje otvoreno neprijateljstvo prema Putinu i čak je s njim nedavno obavio telefonski razgovor nakon što je tokom kampanje, ali i kada je postao predsjednik, otvoreno poručivao da treba razmisliti o ukidanju sankcija prema Rusiji.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Sljedeći članak
Hoće li Washington prestati štititi teroriste
