Kada se govori o tim apokrifima, dakle, u širem smislu značenja, dvojbenim pojmovima čija autentičnost i istinitost mora biti propitana, veliki ih je broj. Pored niza zastrašujućih laži kojima se direktno napadalo Bosnu i posebice Bošnjake, svjedočili smo pojmovniku koji je sadržavao termine poput etničko čišćenje, međuentitetska granica, zajedničke institucije, “holiday inn” nacija, tzv. Armija RBiH, bivša Bosna i Hercegovina itd.
 žrtve koje su padale pred oslobodiocima bile su minimizirana nelagodnost koju ne treba spominjati ili ih pojmovno obesmisliti. Vidovi dehumanizacije, i na našem primjeru, doista imaju širok spektar djelovanja.</p>
<p>Kada se govori o tim apokrifima, dakle, u širem smislu značenja, dvojbenim pojmovima čija autentičnost i istinitost mora biti propitana, veliki ih je broj. Pored niza zastrašujućih laži kojima se direktno napadalo Bosnu i posebice Bošnjake (novi ataci spremaju se u vidu navodnog preispitivanja događaja u Sarajevu i Srebrenici tokom agresije), svjedočili smo pojmovniku koji je sadržavao termine poput <em>etničko čišćenje</em>, <em>međuentitetska granica</em>, <em>zajedničke institucije</em>, <em>“holiday inn” nacija</em>, <em>tzv. Armija RBiH</em>, <em>bivša Bosna i Hercegovina</em> itd. Manje-više, svi ovi pojmovi daju se razvrgnuti bez puno truda, a neki, poput <em>bivša Bosna i Hercegovina</em>, imaju logičku nedosljednost. Naime, srpska propaganda nastojala je kazati kako je Bosna i Hercegovina nastala u Daytonu, a pritom koristila ovu kovanicu. Kako nešto može biti bivše ukoliko nije ni postojalo?</p>
<p>Zajedničko svim ovim pojmovima jeste omalovažavanje bosanskohercegovačkog državno‑političkog subjektiviteta i bošnjačkog identiteta, upravo onih temeljnih ciljeva politike Alije Izetbegovića koje je definirao kao ostvarivanje ravnopravne pozicije Bosne i Hercegovine spram ostalih južnoslavenskih republika i ravnopravnog statusa Bošnjaka spram ostalih susjednih naroda. Ovog puta osvrnut ću se na tri pojma koji suštinski udaraju u bit historijske istine, a to su: <em>etničko čišćenje</em>, <em>međuentitetska granica</em> i <em>zajedničke institucije</em>.</p>
<p>Istina, pojam <em>etničko čišćenje</em>, koliko god odomaćen i u literaturi korišten, često je kritiziran i s pravom tretiran eufemističkim supstratom za genocid. No, bitno je razumjeti i odrediti mjeru ovoj kovanici. Da je njime iole bilo umanjeno genocidno velikosrpsko orgijanje, ni po jada! Temeljni problem jeste što nije. Dapače. Ovakvim pojmovnim vratolomijama kreatori genocida zaključili su kako je ono što rade prešutno dozvoljeno. Terminom <em>etničko čišćenje</em>, koji je trebao ublažiti savjest u prvom redu Evropljana, davala se snaga zločincima u činjenju zločina diljem Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Zbog toga je bitno, ali ne samo za istraživače i naučne radnike nego i za sve one koji se dotiču tema vezanih za agresiju i genocid, ovaj pojam pri korištenju objasniti i dati mu potrebnu težinu. <em>Etničko čišćenje</em> treba se koristiti samo onda kada se želi ukazati na neprincipijelan odnos institucija međunarodne zajednice spram <em>bosanskog genocida </em>(engl.<em> Bosnian genocide</em>), odnosno genocida nad Bošnjacima.</p>
<p>Drugi pojam jeste <em>međuentitetska granica</em>. Skoro je u saopćenju jedne političke partije koja je dijelom šestorke u Kantonu Sarajevo izrečena ova sintagma. Da muka bude veća, riječ je o stranci koja je svoj identitet gradila i gradi na bošnjačkom ideologemu. Oni koji se bave politikom, radilo se o manjoj ili većoj političkoj stranci, ovakve gafove ne smiju sebi dopustiti. Razlog je prihvatanje i korištenje potpuno pogrešnog termina, te njegovo dijeljenje s građanima koji su upravo na udaru ovakve terminologije. Na udaru je njihovo sjećanje, percepcija i odnos, u konkretnom slučaju, prema dijelu domovine kao nečemu stranom i drugom, a to se naprosto ne smije događati.</p>
<p>I treći pojam jeste <em>zajedničke institucije</em>. Iako takvo nešto ne postoji i radi se o smišljenom ataku na institucije države Bosne i Hercegovine, nažalost, u posljednje vrijeme možemo čuti i pročitati i od ozbiljnih medijskih kuća kako koriste ovu kovanicu. Njen je cilj potpuno okrenuti odnos države i entiteta. Korištenjem ove kovanice nameće se razmišljanje kako su entiteti dali određene nadležnosti državi i da su oni nosioci suvereniteta, legitimiteta i konkretnog političkog značaja.</p>
<p>Nema sumnje da se ove pojmove mora učiniti ništavnim i vratiti se, kada sudimo o javnom govoru, na pojmove kojima se čuva istina o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Nekonzistentno i površno tretiranje ovih fenomena dovest će do onoga što i jeste osnovni cilj ovakve lingvističke strategije: do zaborava i, ne dao Bog, ponovnog prolaženja kroz isto iskustvo.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Predsjednik Izetbegović na albanskom govornom područjuSljedeći članak
“Gnawa”, sufijska duhovna muzika, na listi svjetske baštine
KOMENTARI