Serija Alija bit će emitirana u šest epizoda u trajanju od po 90 minuta, tematizirat će bitne epizode iz života Alije Izetbegovića i obuhvatiti periode od njegove rane mladosti, preko izbora za predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, pa sve do smrti 2003. godine. Narativ tematizira i genocid nad Bošnjacima iz devedesetih godina, najveću kolektivnu ljudsku tragediju koja se nakon Drugog svjetskog rata dogodila u Evropi

Ekipa Stava prisustvovala je setu serijala Alija u sarajevskoj Vijećnici, gdje se snimao dio druge od ukupno šest epizoda serije o životu i djelu prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Seriju na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini za tursku državnu televiziju TRT već mjesec snima turska produkcijska kuća “Sancak Medya”.

U Vijećnici, čiji je dio bio preuređen u sudnicu, brojnu ekipu sastavljenu od turskih glumaca i filmskih radnika, statista i prevodilaca iz naše zemlje, predvođenu bosanskohercegovačkim režiserom Ahmedom Imamovićem, zatekli smo kako snimaju dio vezan za “Sarajevski proces” iz 1983. godine.

SVJESNI VAŽNOSTI PROJEKTA

Glavni glumci serije u razgovoru za naš list kazali su da im je čast što su baš oni odabrani da budu dio projekta koji oživljava lik, kako su rekli, tako bitne historijske ličnosti za Bosnu i Hercegovinu, Tursku, a i cijeli svijet. Kažu da s nestrpljenjem očekuju kako će bosanskohercegovačka publika prihvatiti i doživjeti njihovu glumu, a i samu seriju.

Poznati turski glumac Yurdaer Okur, koji u seriji tumači lik Alije Izetbegovića, istakao je kako ga je lik Izetbegovića “duboko dirnuo”.

“Svijet nije vidio sličnog lidera do sada. On može poslužiti kao primjer mnogim političarima i vođama danas. I ne samo njima, nego i umjetnicima i običnim ljudima. Njegova strast prema filozofiji pomogla mu je da stvari analizira i promatra dublje”, priča Okur.

Govoreći o tome kako je biti u ulozi Izetbegovića, kaže da mu je, prije svega, velika čast glumiti tako bitnu historijsku ličnost kakva je bio predsjednik Izetbegović.

“Pokušavam razumjeti i dokučiti kako se on u određenom trenutku osjećao. Nadam se da ću uspjeti iznijeti težinu i značaj ove uloge. Dat ću svoj maksimum da prenesem njegove misli. A krajnji mi je cilj da za taj svoj trud dobijem najveći mogući poen od bosanskohercegovačke publike”, iskren je Okur.

Tvrdi da je Alija Izetbegović mnogo drugačiji od stereotipa koji trenutno vladaju o muslimanima u svijetu.

“Posjeduje raznoliko i široko znanje. Jasno vidi i suprotne stavove i mišljenja, vlada historijom razvoja čovječanstva. Alija je našao svoj put. Prvu kur’ansku lekciju, koja glasi ‘uči’, savladao je u punom smislu te riječi. Školujući se i učeći o svemu, usavršio se u jednog intelektualca. Nakon što je to znanje procijedio, došao je do vlastitog zaključka, svog puta, i zato je tako čvrst i snažan kao čovjek. To njega čini drugačijim od većine drugih ljudi”, priča ovaj poznati turski glumac.

Scenarij nije jedino što je o Aliji Izetbegoviću pročitao Okur, nego i tri Alijina djela prevedena na turski jezik. Kaže da ga je knjiga Islam između Istoka i Zapada posebno iznenadila.

“To je knjiga koja svakoga nečemu uči – od kritike umjetnosti do shvatanja dijalektike, filozofije… Mislim da je svi umjetnici trebaju pročitati. S tom sam knjigom počeo, a knjige Moj bijeg u slobodu i Sjećanja čitao sam uporedo. On nije bio samo lider, nego jedan od najbitnijih pisaca, mislilaca i filozofa modernog doba. Drago mi je što ćemo snimanjem ove serije doprinijeti da se upoznaju sve te njegove osobine. One su za mene bitnije, posebno radi mira u svijetu”, pojašnjava Okur.

Komentirajući Izetbegovićevu snagu i motivaciju za neprestanu borbu, Okur kaže da je Alija “čovjek misije” koji snagu i volju crpi iz čiste vjere i ljubavi prema Bogu.

“To je jedan stil na koji mi nismo naviknuti. Nešto što prije kod političara nismo imali priliku vidjeti. Lider koji ne želi rat”, objašnjava Okur kako je doživio prvog predsjednika Bosne i Hercegovine.

Bosnu i Hercegovinu prvi put posjetio je s ekipom Državnog teatra Turske prije deset godina.

“Ovo mjesto na kojem danas snimamo bilo je tada porušeno. Okolo su stajale građevinske skele. Na mjestu gdje je izgorjelo toliko knjiga, mjestu koje je dokaz da se jednu kulturu željelo uništiti, mi danas snimamo scene suđenja. Sarajevo se oporavlja i sretan sam zbog toga”, kaže Okur.

GORE OD RATA

Serija Alija bit će emitirana u šest epizoda u trajanju od po 90 minuta, tematizirat će bitne epizode iz života Alije Izetbegovića i obuhvatiti periode od njegove rane mladosti, preko izbora za predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, pa sve do smrti 2003. godine. Narativ, također, tematizira i genocid nad Bošnjacima iz devedesetih godina, najveću kolektivnu ljudsku tragedija koja se nakon Drugog svjetskog rata dogodila u Evropi. U seriji koja obrađuje historijske teme glumiti osobu koja je živa, a ujedno i predsjednik jedne države, veliki je izazov za mladog turskog glumca Berkea Üzreka, koji u seriji glumi Alijinog sina i trenutnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.

“Lakše je glumiti Hamleta, jer niko ne poznaje Hamleta. Ovako će biti nekih dodatnih očekivanja. Publika će željeti vidjeti Bakira Izetbegovića. Onoliko koliko to scenarij dopušta, zamišljam da sam ja Alijin sin, pitam se kako bih se osjećao i ponašao u određenoj situaciji. S predsjednikom Bakirom nisam se upoznao. Možda je tako i bolje jer bi to moglo previše utjecati na mene i moju glumu”, priča Berke.

Kaže da je kao dječak s trinaest godina znao da postoji država koje se zove Jugoslavija i da se ta Jugoslavija raspala. Tada nije shvatao zašto je rat počeo.

“Zato sam imao izuzetno mnogo pitanja kad sam ovdje došao. Dobio sam priliku proučavati Aliju Izetbegovića. Shvatio sam da su Bošnjaci sa svojom miroljubivošću, zrelošću i tolerancijom, na čelu s liderom kakav je bio Alija, na stupnju do kojeg svijet još nije došao. To je zaista fascinantno vidjeti u ovom vremenu. Imajući to na umu, činjenica da je taj isti narod ostavljen sam od cijelog svijeta, mene stavlja pred jedno veliko pitanje. Očigledno je da biti takav ponekad izgleda kao kazna”, kaže naš sagovornik.

On smatra da je ono što se u Bosni i Hercegovini desilo gore od uobičajenog rata.

“Rat je kada se barem dvije vojske bore, ali kada je počeo rat u Bosni, Bošnjaci nisu imali vojsku. Narod je bio taj koji se borio. I taj narod, koji su htjeli istrijebiti, evo, još je tu. Iako većina ne želi ispričati svoju priču iz rata, kada sam čuo neke od njih, nisam mogao spavati noćima. Ono što se desilo u Bosni gore je od onoga što je ovdje Hitler napravio”, kaže ovaj mladi turski glumac.

Berke Üzrek tvrdi da je cijela turska ekipa svjesna ozbiljnosti projekta na kojem radi i da se zbog toga izuzetno dobro spremaju, paze i ulažu napore da sve ispadne kako treba.

“Drago nam je što jedna turska ekipa, jedna turska televizija, priča o sudbini Bosne i snima seriju o tako jednoj bitnoj historijskoj ličnosti. Kao jedan musliman, sretan sam što ćemo uz pomoć ovog projekta i kroz lik Alije Izetbegovića svijetu pokazati razliku između ‘muslimana’ i islama. Alija kaže: ‘Islam je jako lijep, a gdje su tu muslimani?’”, zaključuje Berke Üzrek.

GLUMCI SU UZBUĐENI

Alijine kćerke, Sabinu i Lejlu Izetbegović, glumit će turske glumice Dilşad Çelebi i Duygu Yürükçe.

“Sabina je jako snažna žena. Da je ona bila sin, sigurno bi bila predsjednik države. Tako sam je ja doživjela u svojoj glavi. Jako je bliska ocu”, kaže Çelebi.

Za ovu ulogu se pripremala, između ostalog, gledajući Sabinine javne nastupe.
“Dojmilo me to kada govori da joj otac nikad nije stvarao nikakav pritisak, čak ni u vezi s vjerom. Sve je učinio da ona samostalno uči i nauči donositi odluke. Kaže da je u porodici uvijek postojala raspodjela poslova. Kada je imala sedamnaest godina, otac joj je donio knjigu da je prevede na francuski jezik. Dok je prevodila, mnogo toga je naučila. Ustvari je to bio Alijin način podučavanja”, priča Çelebi i dodaje da Sabina s ocem ima poseban emotivni odnos “kćerkice” i oca, a u isto vrijeme je i snažna i jaka kao kćerka predsjednika jedne države.

Iako je Sabina dva puta posjećivala set, Çelebi kaže da je nije upoznala.

“Uzbuđena sam kako će ona doživjeti moju glumu, iako vrlo dobro znamo da snimamo seriju, a ne dokumentarac. Zato nema potrebe da toliko ličimo na stvarne likove. Ja sam pogledala snimke iz njenog djetinjstva i divim se njenim snažnim stavovima”, priča Çelebi

Prije snimanja kaže da je malo znala o Aliji Izetbegoviću.

“Aliju poistovjećujem s našim Mevlanom. ‘Šta god da si, dođi!’ On ima izuzetno moderno shvatanje o islamu. Otvorenih je pogleda i ideja i, najbitnije od svega, on posjeduje miroljubiv pogled, antimilitantan pogled na svijet. Jako ga poštujem i volim zbog toga”, ističe Çelebi.

Prvi put je u Bosni. Još od djetinjstva za nju Bosna predstavlja simbol patnje, zemlju koja je mnogo propatila pretrpljujući veliku nepravdu.

“Kad sam došla ovamo, uočila sam veliku živost u gradu, među ljudima. Očekivala sam više ruševina, bar mislim za Sarajevo, jer nisam imala priliku vidjeti druge gradove”, priča Çelebi i dodaje da joj je drago što se tragovi rata skoro i ne vide.

Lejlu Izetbegović, Alijinu najstariju kćerku, glumi Duygu Yürükçe. Ona kaže da je to karakter koji se divi svojoj porodici i svom ocu. Pošto je najstarija kćerka, prema bratu i sestri postavlja se zaštitnički.

“Ona je kao mala mama. Jako se dobro slaže s majkom i za svaku se sitnicu s njom konsultira”, kaže Duygu.

Sretna je što je dio projekta koji govori o jednom takvom državniku kakav je bio Alija Izetbegović, koji je bitan za Bosnu, ali i čovjek koji se, kako kaže Duygu, poštuje i voli posebno u Turskoj, ali i drugdje u svijetu. Duygu je fascinirana gostoprimljivošću koju je doživjela u Bosni i Hercegovini. Smatra da se u drugim zemljama takvo što teško doživljava.