fbpx

“Stav” na obilježavanju godišnjice pokušaja vojnog puča u Turskoj: Pobjeda demokratije nad terorizmom

“Pobjedu koju smo ostvarili 15. jula prošle godine dugujemo šehidima i gazijama koji su bili spremni svojim životima braniti svoju zemlju. Naša je zemlja te noći bila dovedena do ruba propasti, a nadam se da će se krivci do kraja svojih života kajati za svoja nedjela. Turska će, bez ikakve sumnje, prevazići ovu pošast, kao što su i naši preci prevazišli mnogobrojne probleme i ostvarili velike pobjede kako bi Turska i turski narod opstali kroz historiju. Nema nikakve sumnje da će ovaj datum za buduće generacije imati veliki značaj jer, prema našem vjerovanju, šehidi nikada ne umiru i mi ih se uvijek moramo sjećati”

Piše: Edib KADIĆ

 

Ured premijera Republike Turske i DGPI (Directorate General of Press and Information) pozvali su između 11. i 17. jula 2017. godine novinare vodećih medija iz cijelog svijeta u Ankaru kako bi prisustvovali prvoj godišnjici pokušaja vojnog puča u Turskoj, koji se odigrao 15. jula 2016. godine. Ovaj događaj okupio je oko 360 novinara svijeta koji su tokom sedmodnevnog boravka u Ankari imali priliku prisustvovati tribinama, raspravama, dijalozima i izlaganjima predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana, premijera Binalija Yıldırıma, mnogobrojnih turskih ministara, kao i predstavnika i članova AK partije. Ovaj datum, 15. juli, službeno je proglašen jednim od nacionalnih memorijalnih dana Republike Turske pod nazivom Dan demokratije i nacionalnog jedinstva. Tokom jednog od svojih govora predsjednik Erdoğan istakao je da je 15. juli postao simbolom turske nacionalne historije, ali i da u Turskoj još postoje oni koji nisu do kraja shvatili važnost i značaj 15. jula, uprkos činjenici da je prošla godina dana.

“Pobjedu koju smo ostvarili 15. jula prošle godine dugujemo šehidima i gazijama koji su bili spremni svojim životima braniti svoju zemlju. Naša je zemlja te noći bila dovedena do ruba propasti, a nadam se da će se krivci do kraja svojih života kajati za svoja nedjela. Turska će, bez ikakve sumnje, prevazići ovu pošast, kao što su i naši preci prevazišli mnogobrojne probleme i ostvarili velike pobjede kako bi Turska i turski narod opstali kroz historiju. Nema nikakve sumnje da će ovaj datum za buduće generacije imati veliki značaj jer, prema našem vjerovanju, šehidi nikada ne umiru i mi ih se uvijek moramo sjećati. Zbog toga smo u Istanbulu i Ankari izgradili spomenike koji su simbol naše pobjede”, potcrtava Erdoğan.

Naime, u Istanbulu je izgrađen spomenik u obliku kupole, na kojem su ispisana imena svih 250 šehida koji su poginuli u noći 15. jula 2016. godine. Spomenik se nalazi u neposrednoj blizini Mosta šehida 15. juli. Spomenik šehidima 15. jula u Ankari nalazi se ispred glavnog ulaza u kompleks Predsjedničke palače i izgrađen je u rekordnom vremenu od 24 dana. Visine je 31.4 metra i na njemu su uklesana u kamenu imena 250 šehida, kao i njihove fotografije. Da se podsjetimo, turski je narod prilikom pokušaja vojnog puča 15. jula 2016. godine goloruk izašao na ulice, suprotstavio se i borio protiv terorističke organizacije FETÖ, prilikom čega je 250 ljudi izgubilo živote, a oko 2.200 ih je ranjeno. Zbog toga je predsjednik Erdoğan prilikom otvaranja spomenika u Ankari poručio da nikada neće biti oprošteno onima koji su stali na stranu neprijatelja Turske i na stranu terorističke organizacije FETÖ.

U noći 15. jula 2017. godine Erdoğan se, nakon učenja Kur'ana, Fatihe i minute šutnje za stradale, obratio prisutnima oko tri sata poslije ponoći pred zgradom Parlamenta, tačno u onom trenutku kada je ta zgrada napadnuta godinu ranije. “Turska je kroz svoju historiju prošla kroz mnogobrojne izazove, ali nikada prije nije bio napadnut nacionalni Parlament. Izdajnici su mislili srušiti našu vladu i našu civilizaciju i prva meta im je bio Parlament. Računali su na to da će se naš narod kriti u svojim kućama, a da će članovi Parlamenta pobjeći glavom bez obzira, ali oni to nisu učinili. To su hrabri ljudi koji su odbranili našu zemlju”, istakao je Erdoğan.

Parlament Republike Turske prvi je put u svojoj historiji bombardiran 15. jula 2016. godine. Ministar pravosuđa Republike Turske Bekir Bozdağ u jednom je od svojih obraćanja kazao predstavnicima preko 50 svjetskih medija da se za ovaj napad na zgradu Parlamenta prvenstveno moraju okriviti pristalice terorističke organizacije FETÖ na čelu s Fetullahom Gülenom. Bozdağ je bio u zgradi Parlamenta za vrijeme bombardiranja, te je pozvao svoje kolege da ne napuštaju svoja mjesta. “Tokom bombardiranja smo nastavili svoj rad i nastavili smo s održavanjem vanredne sjednice bez obzira što su na zgradu padale bombe. Upravo je to bio naš doprinos borbi i poruka teroristima da se nećemo predati i da nećemo dozvoliti da osvoje ovu zgradu. Tokom govora je prva bomba pala, a nakon nekoliko minuta, pala je i druga. Prašina je bila na sve strane, članovi Parlamenta bili su u šoku. Ova druga bomba pala je desetak metara od mjesta gdje sam stajao, tako da se vrlo lahko moglo desiti da danas ne budem ovdje s vama. Prošle godine naš je Parlament prigrlio ljudska prava, demokratiju, vladavinu prava po cijenu svog postojanja”, tvrdi Bozdağ, te napominje da vojni puč nije imao nikakvu šansu uspjeha zbog nekoliko razloga.

“Na prvom je mjestu, naravno, naš predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Zahvaljujući njegovom brzom i žestokom odgovoru i pozivanju građana da izađu na ulice i da se suprotstave teroristima. Ovaj je poziv promijenio tok vojnog puča, jer su nakon ovog poziva ljudi izašli na ulice i odbranili svoju zemlju. Pored predsjednika Turske, mislim da trenutno na svijetu ne postoji nijedan predsjednik koji tako snažno zagovara i predstavlja demokratiju i volju svog naroda. Našeg predsjednika ne podržavaju svjetske vođe u mjeri u kojoj bi trebali. Oni su čekali da vide da li će puč uspjeti kako bi mogli izabrati stranu. Nakon što vojni puč nije uspio, oni su tek tada ukazali podršku Turskoj. Ovdje prvenstveno mislim na SAD i Evropu”, pojašnjava Bozdağ i naglašava kako SAD i Evropa uvijek i na sav glas govore o demokratiji i ljudskim pravima, ali, uslijed žestokog udara na demokratiju, kakav je bio pokušaj vojnog puča, oni ostaju nijemi.

“Mislimo da bi sve zemlje koje tako snažno brane demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava trebale istog trena stati na stranu vlade koju je narod izabrao. Dok su tenkovi gazili naše ljude, dok su teroristi pucali i ubijali naše ljude po ulicama, SAD je kazala kako želi stabilnost u Turskoj i kako želi da stranke pronađu konsenzus. Mislim da su trebali reći da su protiv zavjerenika vojnog puča i da se na vlast može doći isključivo preko izbora i volje naroda, odnosno putem demokratije”, opominje Bozdağ.

Noć prije obilježavanja godišnjice, premijer Republike Turske Binali Yıldırım u svom je govoru istakao važnost lokalnih medija koji su zaslužni što prošlogodišnji pokušaj državnog udara nije uspio. “Prilikom pokušaja vojnog puča u Turskoj, lokalni mediji promijenili su sam tok državnog udara, ali i sudbinu Turske, te su na taj način položili izuzetno važan i težak ispit. Ti mediji bili su istinski junaci te noći, upravo zbog toga što su bili glas naroda i glas demokratije. Nema sumnje da su mediji ove sudbonosne noći odigrali možda i najvažniju ulogu, jer su svojim predanim radom i objektivnim izvještavanjima spasili državu. Upravo zbog toga, 15. juli nije isključivo dan kada se izjalovio državni udar, već je to i dan kada su ljudi pokazali jaku vjeru u Boga i veliku ljubav prema svojoj državi, zastavi i naciji. To je do sada nikad viđena pobjeda golorukog naroda protiv tenkova, helikoptera, aviona i oružja. Pobjeda bez presedana”, poručuje Yıldırım.

“Mislim da smo prošli kroz jedan veoma težak period i da smo platili visoku cijenu na tom putu, ali smo na kraju ostvarili ono što smo željeli. Narod više nikada neće sebi dozvoliti da nad njim zavladaju organizacije poput FETÖ-a koje su iskorištavale vjerske i ljudske osjećaje našeg naroda i koje su ubrizgavale svoj otrov u vene našeg naroda. Dugo vremena živjeli smo u zulumu jednopartijskog sistema i takvo što se više nikada neće ponoviti. Imamo razum i volju, velike darove od Boga i sigurno ih nećemo protraćiti i prodati. Također, imamo i žestok odgovor onima koji separatističkim namjerama unutar našeg naroda žele proizvesti nekakve podjele. Danas ima onih koji hodaju 450 kilometara od Ankare do Istanbula u znak protesta zbog hapšenja terorista. Pitam se da li su ti ljudi proveli makar 5 minuta na učenje Fatihe i Jasina onima koje su ti teroristi ubili”, kaže Erdoğan, te dodaje da vrlo dobro zna ko su neprijatelji Turske, međutim, kada bi tu informaciju otkrio, vjerovatno bi izazvao međunarodni incident i sukob.

“Oni koji su digli oružje na narod i izdali Tursku sigurno će dobiti ono što zaslužuju. Vanredno stanje u Turskoj više je nego potrebno upravo zbog borbe protiv terorizma i ono će se nastaviti sve do onog trenutka kada naša zemlja riješi ove probleme. Stabilnost nam je izuzetno važna i nećemo više ovisiti o drugim zemljama. Jasno nam je zašto su oni uznemireni zbog događaja u Turskoj i procesa kroz koje Turska prolazi, jer znaju da se Turskoj više neće ponoviti 28. februar, 21. april i zabrinuti su što više ne mogu praviti nered u Turskoj kao ranije. Neugodno im je zbog saznanja da turski narod više neće trpjeti ovakva uplitanja. Jedan narod, jedna zastava, jedna država, jedna domovina. To je naš moto kojim ćemo se uvijek voditi. Danas, mi smo spremni na sve i oni koji igraju igre i žele nauditi našoj zemlji to vrlo dobro znaju. Ja ih pitam da li su oni spremni dijeliti sudbinu svih onih koji su poput članova FETÖ terorističke organizacije završili u zatvoru. S druge strane, naša sloboda nema cijenu i branit ćemo je svim mogućim sredstvima i ništa nas neće zaustaviti”, zaključuje Erdoğan.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI