“Ukoliko se ne možemo dogovoriti kao normalni susjedi, onda postoji arbitraža, međunarodni sud i stavit ćemo svako svoje argumente na sto pa neka međunarodni sud presudi. Minimalno što pripada BiH jesu ove za koje postoje dokumenti iz 1984. godine”
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p><strong>Razgovarao: Jakub SALKIĆ</strong></p>
<p> </p>
<p>Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ustvrdio da ne postoje dokumenti na osnovu kojih BiH može tražiti od Srbije naplatu naknade za potopljeno zemljište na hidroakumulacijama Bajina Bašta i Zvornik, bivši direktor Elektroprivrede BiH i aktuelni predsjednik Stranke za BiH javnosti je predstavio dokumente koji demantiraju Vučića.</p>
<p><strong>STAV: Kada govorimo o hidroelektranama na Drini i razgraničenju između BiH i Srbije, govorimo uglavnom o naknadama za potopljeno zemljište, ali ima tu još spornih detalja. Šta trebamo znati o tome?</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Trebamo znati da je HE Zvornik napravljena 1955. godine, godinu dana prije HE Jablanica. Tada praktično nisu postajale elektroprivrede kakve smo ih znali 90-ih, Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Srbije itd., tada je čak bila Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Prisvajanje tih projekata govoreći da je to investicija Srbije jeste vrijeđanje inteligencije svih nas koji imamo bilo kakve veze s energetikom. Također, HE Bajina Bašta puštena je u pogon 1966. Svi mi koji se bavimo energetikom znamo da su u to vrijeme sve investicije išle s nivoa Jugoslavije, JUGEL-a, a ne elektroprivreda. Ovdje se sada poteže pitanje i vodnih naknada, potopljenog zemljišta, kWh koji su proizvedeni u tim elektranama, pogotovo što se od 1992. do danas nemaju nikakve zvanične informacije prema BiH o broju proizvedenih kWh. Te informacije Elektroprivreda Srbije ima, ali to su predmeti pregovora.</p>
<p>Sad odjedanput imamo ovakvu navalu želje da se što prije riješi pitanje granica, ne znam zbog čega. Imamo i otvorenijih pitanja sa Srbijom, a Badinterovi principi kažu da se ratificira ono što se imalo u trenutku stjecanja nezavisnosti. Mi smo imali lijevu obalu Drine i sve ostalo za šta Srbija smatra da je eventualno sporno. Ništa nije sporno nego Srbija želi svoje interese i moj je stav prije ratifikacije granica u parlamentima Srbije i BiH da nema govora o bilo kakvoj razmjeni teritorija, a i tada razmjena mogu biti sitni ustupci, ali nikako lijeva obala Drine. Ako je neko dobio koncesiju za HE Zvornik i Bajina Bašta, ta koncesija ne može trajati beskonačno dugo, imamo obavezu da se riješi koncesiona naknada. Dio je zemljišta potopljen, ogromna je količina vode na teritoriji BiH, Drina je granica, ne može se to tek tako prisvojiti. Na kraju krajeva, ako nema dogovora, imaju međunarodni sudovi. Da ne govorimo o novim projektima koji su također planirani na srednjim toku Drine, gdje se spominju HE Tegare i Rogačica, koje su slične kao Zvornik i Bajine Bašta. Zamislite šta znači takav potencijal dati nekome umjesto da to rade BiH i Srbija, eventualno s nekim partnerom. Pošto je rijeka Drina granica, to je pitanje Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništva, a nikako entiteta Republika Srpska.</p>
<p><strong>STAV: Do sada niko nije spominjao međunarodne sudove i arbitražu kao rješenje, pojasnite to?</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Vučić nam već nekoliko mjeseci spominje neku milostinju. Nije BiH za milostinju, to joj pripada, to je njeno pravo, zna to i on jer ne bi tek tako lahko iz rukava istresao cifre 30-40 miliona eura da ne zna da za tako nešto postoji osnova. Ukoliko se ne možemo dogovoriti kao normalni susjedi, onda postoji arbitraža, međunarodni sud i stavit ćemo svako svoje argumente na sto pa neka međunarodni sud presudi. Minimalno što pripada BiH jesu ove stvari za koje sam spominjao da postoje dokumenti iz 1984. godine. Ne želim upasti u zamku te priče da je Srbija gradila elektrane i da ih je ona na taj način i prisvojila. Jedno pravilo kaže da je energija onoga na čijoj je strani strojara, ali to pravilo ne može biti primjenjivo u ovakvim slučajevima, iz tehnoloških je razloga projektant napravio strojaru s desne strane, ali to nije bio razlog da energija bude na strani Srbije i da BiH nema ništa s tim.</p>
<p><strong>STAV: To je, uostalom, bilo sve u okviru jedne države.</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Bilo je više elektroprivreda koje su poslovale u okviru JUGEL-a, koji je bio neka vrsta holdinga, elektroprivrede su bile SOUR-i, ali JUGEL je bio holding koji je upravljao sa svim elektroprivredama.</p>
<p><strong>STAV: Sličan problem imamo i s Hrvatskom, Buško Blato?</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Problem nije identičan iz razloga što je kompletno Buško Blato svojom površinom na teritoriji BiH, pošto sam rodom iz tih krajeva i kao dijete sam se kupao na Buškom Blatu, dobro znam gdje je brana i kako je napravljen taj derivacijski cjevovod, voda se praktično s teritorije BiH sistemom pumpi podiže na jedan brijeg, na najvišu kotu iznad Buškog Blata, i odatle ide derivacijskim sistemom prema HE Orlovac u Hrvatskoj. HE Orlovac, odnosno Hrvatska elektroprivreda, plaća dio novca BiH iz proizvedenog kWh u HE Orlovac, ali ono što nije korektno od HEP-a i što BiH treba tražiti jeste naknada od ostalih hidroelektrana koje koriste vodu iz Buškog Blata. Voda iz Buškog jezera koristi na minimalno dvije hidroelektrane u slivu rijeke Cetine, iz tih razloga treba biti veća naknada prema općinama Livno i Tomislav-Grad nego što je to slučaj za ovo što danas imaju te općine na bazi potopljenog zemljišta i proizvedenog kWh energije.</p>
<p><strong>STAV: Znači, jednu plate, dvije gratis.</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Oni praktično plaćaju za proizvedeni kWh na HE Orlovac, a vrlo je lahko dokazivo kolika je količina vode koja prođe kroz Orlovac i koja će zajedno s ostatkom vodotoka Cetine napraviti nove kWh nizvodno na toku Cetine.</p>
<p><strong>STAV: Kako je moguće da niko nema dokumente o spornim hidroelektranama na Drini?</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Vjerujem da je neki dio dokumentacije ostao spašen nakon požara u Elektroprivredi BiH u toku rata, a sigurno je da kompletnu dokumentaciju imaju HE Bajina Bašta i Zvornik i da neke kopije sigurno postoje u Beogradu.</p>
<p><strong>STAV: Kako ćemo, eventualno, na arbitražu ako nema dokumenata?</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Koliko se sjećam, od 2006. do 2010. godine djelovala je jedna radna grupa sastavljena od zaposlenih u Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije FBiH i Elektroprivrede BiH koja je sakupljala tu dokumentaciju. Neka je dokumentacija prikupljena, ali šta je prikupljeno, ne znam, ali mislim da ima dosta dokumentacije.</p>
<p><strong>STAV: Pošto se i dalje bavite energetikom, sada kao zastupnik neovisnih ponuđača, prelaze li veliki potrošači, kompanije, kod neovisnih ponuđača?</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Liberalizacija tržišta desila se prije 1. januara 2016. godine, mada su zvanično veliki kupci krenuli na slobodno tržište 2016. Te je godine gotovo 50 kupaca promijenilo snabdjevače i napustilo državne elektroprivrede i prešlo kod neovisnih snabdjevača, kompanija koje su registrirane za maloprodaju električne energije. U 2017. godini cijene na tržištu bile su niske i dio se kupaca vratio ovim dvjema elektroprivredama, tako da je jedan dio ostao kod neovisnih snabdjevača, drugi se dio vratio elektroprivredama, ali cijene tržištu krajem ove godine ponovo su takve da se dio velikih kupaca opredijelio za neovisne snabdjevače.</p>
<p><strong>STAV: Šta sa desilo s cijenama?</strong></p>
<p><strong>JERLAGIĆ:</strong> Elektroprivrede su vršile korekcije cijena za 2017. godinu, cijene su im bile toliko niske da nikad više sigurno neće biti tako niske, a sada šalju ponude koje dolaze bez prethodnih upozorenja firmama s cijenama i do 30 posto većim nego tokom 2017. Viša cijena za 20-30 posto nego u tekućoj godini veliki je šok za kupce, firme kojima je električna energija drugi ili treći trošak u njihovom biznisu. Povećanje cijene električne energije za njih je dramatično.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Most na RekiSljedeći članak
Mjesto s kojeg se branila Krajina i proučio prvi ezanPROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA