“Književnost bosanskohercegovačke dijaspore u Skandinaviji”, dr. Izet Muratspahić, Temsy od Sweden AB, Stockholm, 2019. godine, 479 stranica
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p> </p>
<p><strong>Piše: Hamza RIDŽAL</strong></p>
<p>Veoma malo znamo o književnosti Bošnjaka i drugih Bosanaca pisanoj na bosanskom jeziku izvan granica Bosne i Hercegovine. Razlog tome jeste nedostatak institucija koja bi trebale bilježiti i sistematizirati znanja o tome, prije svega instituta za književnost, koji kod nas ne postoji. Stoga, poslove koje bi trebao raditi jedan takav institut na sebe preuzimaju pojedinci. Jedan od njih jeste i dr. Izet Muratspahić, Goraždanin nastanjen u Uppsali u Švedskoj, koji je do sada potpisao osamnaest autorskih djela i prijevoda.</p>
<p>Njegovo posljednje naučno-istraživačko djelo <em>Književnost bosanskohercegovačke dijaspore u Skandinaviji</em> predstavlja uistinu dragocjen doprinos istraživanju i sistematiziranju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti izvan granica Bosne i Hercegovine. Muratspahić, koji je doktor književnohistorijskih nauka, na skoro pet stotina stranica donosi rezime kulturnog života bosanskohercegovačke dijaspore u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj, bilježeći listove i kulturna udruženja naše dijaspore, te biografije, djela, prijevode i nagrade stotinjak naših pisaca u Skandinaviji.</p>
<p>Iz ove knjige može se saznati skoro sve o prisutnosti pisaca porijeklom iz Bosne i Hercegovinu u antologijama publiciranim u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj, što su veoma važni podaci koje pedantno bilježi autor, a koji umnogome osvjetljavaju poziciju naših pisaca u ovim zemljama.</p>
<p>“Danas na području Skandinavije živi oko stotinu pisaca koji su objavili jednu ili više knjiga, što predstavlja bogat korpus koji je bilo neophodno sabrati, sistematizirati, opisati, izvršiti potrebnu periodizaciju i, naravno, prikladno valorizirati ostvarene književno-umjetničke domete”, piše Muratspahić u <em>Uvodu</em>, ističući da se ovom vrstom istraživanja do sada još niko nije bavio. Iako su bosanskohercegovačkoj javnosti prezentirani neki autori porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive i pišu u Skandinaviji, tek s ovom knjigom možemo steći uvid u šokantno veliki kvantitet književne produkcije Bosanaca u Skandinaviji. Muratspahić pažljivo bilježi autore i njihova djela, ističući ona koja su s bosanskog prevedena i na švedski jezik, tako da čitaocu ni u jednom trenutku ne fali informacija o jeziku na kojem je djelo napisano.</p>
<p>I sam popis autora i njihovih djela bio bi hvale vrijedan posao. Ipak, Muratspahić se nije na tome zadržao. Ne želeći da pravi samo popis bosanskohercegovačkih pisaca u Skandinaviji, pokušao je uspostaviti i određenu vrijednosnu vertikalu među djelima. Iako je u knjizi koja donosi stotinjak pisaca bilo nemoguće uspostaviti poetički okvir unutar kojeg bi se njihova djela dosljedno vrednovala, Muratpahić je ipak uspio skrenuti posebnu pažnju na pojedina imena i značajna književna djela.</p>
<p>Važno je reći da ovom knjigom Muratspahić nije samo predstavio bosanskohercegovačku književnost u Skandinaviji Bosni i Hercegovini, već i Skandinaviji. U uvodnim poglavljima ističe kako se u posljednje vrijeme, posebno u Švedskoj, u kojoj piše više od sedamdeset pisaca porijeklom iz Bosne i Hercegovine, pojavom antologija i prikaza vezanih za useljeničku književnost mijenja i odnos prema toj književnosti. Neki je, navodi Muratspahić, smatraju autohtonim dijelom švedske književnosti, što, prema riječima autora ove studije, ima svoje opravdanje.</p>
<p>Uz sve navedeno, Muratspahić je u ovoj knjizi uspostavio i određeni književnohistorijski okvir opisavši razvojne književnohistorijske procese književnosti bosanskohercegovačke dijaspore u Skandinaviji od polovine 20. stoljeća do danas. Stoga je ova knjiga zasigurno dosad najsistematičnija i metodološki najbolja studija koja tretira književnost bosanskohercegovačke dijaspore na primjeru jednog geografskog prostora, u ovom slučaju Skandinavije.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
UZ 31. GODIŠNJICU SMRTI ĆAMILA SIJARIĆA
Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.
Univerzalni rječnik čuda Almina Kaplana: RASKOŠNE POETSKE SLIKE
Almin Kaplan, Bukara, “Planjax”, Tešanj, 2018.