Često ste u svojim istupima kritikovali stanje koje ste zatekli u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, ali i odnos medicinskog osoblja prema pacijentima. Šta je to što se promijenilo u odnosu prema pacijentima u mandatu trenutne uprave KCUS-a? Mogu li pacijenti biti zadovoljni?

Istina je da je stanje u KCUS bilo loše. Pacijenti su dugo čekali na uslugu. Neki su čekali uzalud jer su doktori u radno vrijeme radili u svojim privatnim klinikama. Neki su dežurstva provodili u privatnim klinikama. Dolazili kad su htjeli, a i odlazili. Satima se čekalo na usluge biohemijskog laboratorija. Mjesecima se čekalo na dijagnostiku i operaciju. Naravno da nismo sve popravili, ali većinu jesmo.

Posljednji podaci pokazali su da zdravstveni radnici sve više neopravdano odlaze na bolovanje. Vi ste ranije upozoravali na ovu devijaciju u KCUS-u. Jeste li uspjeli smanjiti ili spriječiti neopravdano uzimanje bolovanja? 

Generalno se bolovanje zloupotrebljava. U posjedu smo podataka koji nepobitno ukazuju da pojedinci rade u privatnim ordinacijama dok su u KCUS na bolovanju. To je nekorektno prema pacijentima, ali i prema kolegama. Osim toga to je i protuzakonito. Provjeravamo bolovanja i postupamo prema utvrđenim činjenicama.

Mi želimo pomagati uposlenicima koji su zaista bolesni. Naravno, ne mislimo da trebamo raditi za one koji besposličare i zauzimaju radno mjesto nekome ko bi želio raditi. Uzimaju novac koji nisu zaradili, a remete rad ustanove koja im plaća. Neopravdana odsustva direktno ugrožavaju i zdravlje uposlenika, jer moraju raditi mnogo više da bi mogli pružiti adekvatnu uslugu bolesnicima.

Mediji dosta spekulišu o stanju duga na KCUS-u i načinu njegovog vraćanja. Često se spominje da se uštede prave nauštrub pacijenata. Koliko je KCUS vratio duga i na koji način ste to uspjeli uraditi? 

Mediji spekulišu, a ja kažem: Cifre su neumoljive. Iznosi dugovanja su prikazani u nalazu finansijske policije i Izvještaju o reviziji. O tome nema pogađanja. Ogromni troškovi koji su pravljeni u KCUS-u su dokaz bahatosti, nepristojnosti i još svačega što je rađeno, ali neka svako radi svoj posao i neka nadležni utvrde šta i kako je rađeno. Ostalo je 16 miliona KM duga i uz to 3,5 miliona KM tužbi uposlenika. 

Nismo štedjeli na pacijentima, štedjeli smo na: službenim putovanjima, bespotrebnim šefovskim pozicijama, korištenju voznog parka, fiksnoj i mobilnoj telefoniji, plaćama menadžmenta, plaćama pretjeranog broja šefova, plaćanjima stalnih zamjena, bespotrebnom zapošljavanju nemedicinskog kadra, kontroli potrošnje lijekova i svega ostalog; smanjen je broj rukovodećih mjesta za 203, godišnje 600.000 KM uštede; stavljanjem van snage Odluke o isplati naknade u zamjeni – 250.000 KM godišnje; nepoštivanje radnih sati po Zakonu o radu koštalo je KCUS 1,7 miliona KM godišnje; smanjenje broja zaposlenih u Kabinetu generalnog direktora za devet osoba dalo je uštedu 360.000 KM godišnje; racionalizacija troškova telefonskih usluga u KCUS – smanjenje troškova 398.000 KM; na troškovima službenih putovanja i nepotrebnih edukacija 200.000 KM; naknade za rad u komisija KCUS su smanjenje za 50 posto, a ranije komisije su plaćane iako su radile sve u radno vrijeme (smanjenje je 172.000 KM godišnje); troškovi električne energije, gasa i vode smanjeni su za 890.000 KM godišnje te smanjenje plaća Menadžmenta KCUS-a – godišnja ušteda od 157.729 KM i još puno stavki.

Jesu li dobavljači u proteklom periodu uslovljavali KCUS kada je riječ o vraćanju dugova? 

Neki dobavljači su nas bukvalno ucjenjivali. Tražili su da im uplatimo 60.000 KM, a oni će nama isporučiti samo 15.000 KM robe. Mi smo plaćali svima po dospijeću prispjelih obaveza i sada svi znaju da samo tako funkcioniramo. Nema sastajanja sa dobavljačima, nema dogovora ni protekcije. Polako ističu ugovori koje smatramo štetnim za KCUS. Uspjeli smo raskinuti i ugovore o cesijama koji su dovodili u povlašteni položaj određene dobavljače. Borimo se i stanje se veoma popravilo. Napredak se vidi iz dana u dan.

Javnosti je poznato da se aktuelni menadžment KCUS-a uhvatio u koštac sa problemom “šefovanja”. Koliko su građane koštali svi ti silni šefovi u KCUS-u i kakvo je trenutno stanje kada je riječ o rukovodećim pozicijama u poređenju sa 2014. godinom?

Da, bilo je previše šefova i previše šefovskih plata. Sa tolikom brojem šefova ne znate ko odgovara i zašto. Ne znate ni ko koga mijenja, ko je na godišnjem, ko na bolovanju, a ko na edukaciji. Imali smo tri šefa transplantacije, a nijednu transplantaciju na tim klinikama. Formirani su odjeli na kojima radi samo jedan doktor koji je sam sebi šef. Jedna bolesnička soba sa tri kreveta, u kojima nema niti jednog pacijenta ima šefa i glavnu sestru.

Takvo neracionalno raspoređivanje nije u skladu sa strukom, a finansijski je proizvodilo velike troškove. Broj šefova je smanjen za 203. 

Srodne odjele i neke klinike smo fuzionirali i sve funkcionira mnogo bolje. KCUS ima odlične radnike. Mi pomažemo da se stvori sistem koji praktično podrazumijeva funkcioniranje bez potrebe da bilo koga nazivate, nagrađujete i molite za uslugu. Edukacije na koje šaljemo uposlenike podrazumijevaju da odmah po povratku primjene stečeno znanje. Nema putovanja i plaćenog odsustvovanja u svrhe turizma i privatnih razloga. To svi mogu da obave kad su na godišnjem odmoru.

Da li su tačne informacije da KCUS ima problema sa nedostatkom reagensa i u konačnici na koji način se borite s ovim problemom? 

Istina je da nekada nedostaju reagencije. I ranije je bilo tako. Ako napravite uvid u ranije poslovanje i ugovore jasno je zbog čega. Obavezni smo da po zakonu o javnim nabavkama provedemo sve propisane procedure, a za to je potrebno vrijeme. Također smo se susreli sa tzv. zatvorenim sistemima što znači: KCUS je prihvatao kao donaciju aparate za razne analizea ali su za te aparate morali nabavljati najskuplje reagencije jer to aparat uslovljava. Ta praksa je nastavljana i nakon isteka Ugovora o donaciji. U isto vrijeme našli smo veliki broj aparata za koje su se mogle koristiti znatno jeftinije reagencije, ali oni nisu bili u upotrebi. Dapače, bili su neraspakovani.

Trebalo je prvo raspisati tender, naći najpovoljniju ponudu za kupovinu reagencija i tek nakon toga uzeti aparat. Tako tvrdi i Agencija za javne nabavke.

Građani nemaju povjerenje u zdravstveni sistem s obzirom da većina njih smatra kako je on korumpiran. Vi se na čelu KCUS-a nalazite skoro 17 mjeseci. Da li je bilo prijava medicinskih radnika zbog uzimanje mita/dara? Kako generalno gledate na ovu pojavu? 

Na čelu KCUS-a sam tačno 15,5 mjeseci. Korupcija je nešto na što se prigovara u svim sferama društva. Opće je poznato da sam jedina koja je uposleniku uručila otkaz zbog dokazane korupcije, dok sam bila direktorica Opće bolnice. Interesantno je da su svi mediji koji su “kao” borci protiv korupcije to prešutjeli. Korupcija postoji, mislim da je manje u ovih 15,5 mjeseci nego što je bilo ranije i bit će je još manje.

Ja sam uporna u toj borbi. U pismima koja su mi stizala pacijenti nisu primarno prijavljivali korupciju. Više su se žalili na grubost i neljubaznost. Sada je i to mnogo rjeđe.

Često vam se spočitava da pokušavate preuzeti kontrolu nad kompletnim zdravstvenim sistemom u Kantonu Sarajevu. Kako komentarišete takve tvrdnje? 

Ne pokušavam preuzeti čitavo zdravstvo nego pokušavam pomoći da uredimo pravilno zdravstveni sistem. Teret brige o bolesnicima mora biti raspoređen po nivoima i ravnopravno. Svi uposlenici u zdravstvu moraju podnijeti dio tereta brige o bolesnicima. 

Put pacijenta mora biti brz i efikasan. Što prije do prave dijagnoze, tim brže liječenje, zdrav građanin i jeftinija usluga. Lutanje pacijenata od vrata do vrata je izrazito ponižavajuće za bolesnika i pratioce, a za sistem skupo. To također opterećuje i zdravstvene radnike jer se ista usluga pruža na više mjesta. Naravno da se tome protive oni koji su navikli da malo ili gotovo ništa ne rade i da to pokušavaju predstaviti kao da “neko hoće da preuzme”.

Ja neću ništa da preuzmem, padam na nos od svog posla i molim da i oni koji tako govore napokon preuzmu svoj posao i počnu odgovorno da rade. KCUS nije mjesto na kome treba da se obrađuje pacijent primarnog i sekundarnog A nivoa. Za to postoje domovi zdravlja sa ambulantama i bolnica. Naprimjer na ginekološku kliniku je dnevno dolazilo po 70 pacijentica sa uputnicom za najbanalniji pregled. Naravno da u takvoj situaciji predugo čekaju i oni koji su jako bolesni. Kad se stvore velike, a nepotrebne gužve, vrlo je teško razdvajanje tj. trijaža bolesnika. Osim toga pregledi koje napravimo već su plaćeni tamo gdje je pacijentica trebala biti uslužena i to znači da radimo na svoju štetu.

Zdravstvena mreža bi trebalo da funkcionira besprijekorno. Pa u KS se troši 360 miliona KM za zdravstvo.

U posljednje vrijeme mnogo se priča i da planirate na Općim izborima 2018. godine bit kandidat za člana Predsjedništva BiH. Vi nikada do sada niste potvrdili, ali ni demantovali takve tvrdnje. Imate li političke ambicije i vidite li se uopće na nekoj od političkih pozicija? 

Špekulacija o tome da sam kandidat za člana Predsjedništva je zaista samo to – špekulacija. Nikada nisam rekla da sam kandidat pa ne znam zašto bih i demantovala. Obično ne komentarišem nešto što je na nivou trača. Ali zbog važnosti evo, nisam kandidat za člana Predsjedništva. SDA je ozbiljna politička stranka sa ogromnom glasačkom bazom, odborima i svim ostalim strukturama. Oni predlažu i biraju. Kandidati SDA za sve funkcije prolaze propisane procedure. Svakako ću biti podrška budućem kandidatu, ako Bog da.

Što se tiče mojih budućih mogućih angažmana, nemam nikakve naročite planove. Jedino znam da svaki posao radim predano i sistematično, vrlo sam uporna i vrijedna. Ne uzmičem od posla. 

Željela bih da KCUS bude na nivou koji zaslužuje. Da pacijenti dobiju što bolju i što bržu uslugu i da se sretni vrate svojim porodicama. Da uposlenici KCUS-a i u zdravstvu općenito imaju status poštovanih i uglednih članova društva, da budu adekvatno plaćeni za svoj rad, da se raduju dolasku na posao. Da stvorimo uslove za zapošljavanje mladih radnika u zdravstvu (doktora, medicinskih sestara i tehničara, biologa i sl.) i da nikada ne zaboravimo da svako od nas može biti pacijent.

Mi ovo možemo. Moramo puno i predano da radimo. Šta god budem radila trudit ću se da budem najbolja. Uostalom, moji dosadašnji rezultati to potvrđuju. Uz Božiju pomoć i pomoć ogromnog broja vrijednih uposlenika.

Na meti ste kritika političkih stranaka zbog činjenice da ste supruga predsjednika SDA. Na drugoj strani, mnogi su složni da redovnoj profesorici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nije uopće trebalo da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima u KCUS-u od kojih većina bježi. Šta vas stimuliše da i dalje radite i kakav KCUS želite ostaviti iza sebe? 

Da, tačno je da sam na meti kritika nekih političkih stranaka koje su protiv SDA. Ali je to sa njihove strane i prilično glupo. Pa oni mene reklamiraju i promoviraju besplatno. Oni su me proizveli u navodnog kandidata. Već sam govorila da mi se ukazuje previše medijske pažnje. Ja sam obična žena. Nećete me sresti nigdje gdje ne moram biti. Puno radim i osim kuće i KCUS možete me sresti u supermarketu, na pijaci. Volim da radim. 

Gdje god da bih radila to bi bilo mjesto koje je ultimativno čisto, uredno, poštuje se red i rad, dress code, ponašanje, stalno učenje, prijateljska i profesionalna komunikacija. Samo šef koji radi najviše može da traži od drugih isto. 

Kad izvedete tim stručnjaka kakav sam ja izvela pred delegaciju IAEA 23.05.2017. godine, onda dobijete snagu da i dalje radite.

Naša zemlja je divna. U njoj žive ljudi koji postanu najbolji stručnjaci u uređenim zemljama. Djeca koja budu najbolji đaci u takvim zemljama. Kad to znamo preostaje nam da radimo i da pravimo sistem. Pa neka budu najbolji ovdje. U Bosni i Hercegovini.