Međutim, svi ovdje navedeni podaci, iako bliži istini od onih s kojima svakodnevno baratamo, vrlo su relativni jer zanemaruju, naprimjer, to da u mnogim općinama RS-a žive Bošnjaci i Hrvati te da osim “miješanih” kantona postoje i “miješane” općine.
 i Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK), u kojima su Bošnjaci većina u devet, a Hrvati u 12 općina.</p>
<p>Računamo li procente tako što većinskom narodu u svakoj od općina pridružujemo cijelu površinu općine, onda su Bošnjaci većina na 30,6% države, Srbi na 52,9%, a Hrvati na 15,5%, dok ostatak pripada Brčko Distriktu. Ovi podaci dobiju se kad se iz površine RS-a isključe površine općine Srebrenica i Vukosavlje, koje imaju bošnjačku većinu, a dodaju površine Bosanskog Grahova, Bosanskog Petrovca i Drvara, triju općina iz Federacije sa srpskom većinom.</p>
<p>Drugi način mjerenja rasporeda stanovništva jeste promatranje entiteta kao neodvojivih cjelina. U tom slučaju Republika Srpska zaklapa 48,3% teritorije BiH, kantoni s bošnjačkom većinom, uključujući i općine iz SBK i HNK u kojima su Bošnjaci većina, čine 30,8% teritorije BiH, a kantoni s hrvatskom većinom, uključujući i općine u SBK i HNK u kojima su Hrvati većina, zaklapaju 19,9% površine države.</p>
<p>Međutim, svi ovdje navedeni podaci, iako bliži istini od onih s kojima svakodnevno baratamo, vrlo su relativni jer zanemaruju, naprimjer, to da u mnogim općinama RS-a žive Bošnjaci i Hrvati te da osim “miješanih” kantona postoje i “miješane” općine. Također, oni isključuju i saznanja o rasporedu privatnog i državnog vlasništva itd. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina, i pored rata i etničkog čišćenja, još je dovoljno nacionalno izmiješana država da bismo uopće mogli govoriti u kategorijama svedenosti na “čiste” etničke prostore. Kako god da se uzme, Bošnjaci žive na znatno više od 23% teritorija Bosne i Hercegovine.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Facebook, laži i videotrakeSljedeći članak
Tragovima islamskog naslijeđa u Evropi: Islam u Mađarskoj (2)
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.